Josipović slaže komisiju koja bi trebala okupiti i stranke, a njezin rad počinje odmah i trajat će godinu dana
Najava predsjednika Ive Josipovića da kreće u veliki projekt artikuliranja novog hrvatskog Ustava došla je posve neočekivano. Uz ocjenu da je vrijeme pregazilo neke ustavne odredbe, Josipović je u intervjuu za Novu TV otkrio da kani otvoriti raspravu o “određenim rješenjima Ustava”. Pozvat će, rekao je, jednu skupinu ljudi da radi na ustavnim promjenama, pa – ako za godinu dana osvoji drugi predsjednički mandat – kao ovlašteni će predlagatelj Saboru predložiti novi, “sveobuhvatan ustavni projekt”.
Nezadovoljstvo
Šef države nezadovoljan je i zbog činjenice da se recentno krojenje ustavnih promjena odvijalo u uskim političkim krugovima. “U Hrvatskoj jako nedostaje ozbiljnih debata i studija vezanih za politiku. Ova inicijativa to želi promijeniti. Okupit će stručnjake različitih profila, naravno i one iz politike, pa bez velikih medijskih eskapada, posebno bez forsiranja rokova i senzacionalizma, pripremiti cjelovitu reformu, koju će onda otvoriti za javnu raspravu te na koncu, bude li političke volje, i za postupak u Saboru.”
Kako tvrde naši izvori, može očekivati da će Branko Smerdel biti na čelu njegove “ustavne komisije”.
Smerdel na čelu
Političkim će strankama ponuditi neka predlože svoje sudionike u njegovu projektu, “bez ikakve obaveze da ga na kraju i prihvate”. Treće, pravni stručnjaci bliski predsjedniku Josipoviću ne žele unaprijed govoriti o konkretnim rješenjima, ali prema njihovim informacijama, indeks je potrebnih i mogućih inovacija Ustava vrlo opsežan. Neke su promjene više tehničke prirode – ujednačavanje normiranosti pojedinih materija – druge, mnogo veći dio, sadržajne.
Opet o referendumu
Premda podržava predložene i trenutačno na čekanje stavljene ustavne promjene, predsjednik, izgleda, smatra da su one polovične i nekonzistentne. “Odredbe o referendumu prava su salata, skrpane zbrda-zdola. Mislim da smo dovoljno naučili iz dosadašnjih problema, pa taj institut treba temeljito promisliti”, otkriva jedan od naših sugovornika. “Jednako je tako potrebno ozbiljno preurediti i sustav lokalne i regionalne samouprave koji se uvođenjem regija u Ustav dodatno komplicira. Nadalje, predsjednik će vjerojatno predložiti rješenje kakvo postoji u više zemalja, Francuskoj na primjer, da on ili Sabor ili Vlada mogu od Ustavnog suda unaprijed tražiti ocjenu ustavnosti nekih međunarodnih ugovora pa i zakona.”
Rekonstrukcija ustavnih odredbi koje se tiču ustrojstva državne vlasti zamišljena je, navodno, prilično široko. Pravnički krugovi bliski šefu države navode da bi “ozbiljno valjalo razmotriti pitanje trodiobe vlasti, ali i pitanje međusobne kontrole pojedinih grana vlasti jer sadašnja rješenja nisu dobra”. Tema preispitivanja trebale bi biti i uredbe Vlade: “U nekim su aspektima definirane preširoko, u nekima preusko”. Zatim, “vrlo je važno da se Ustavom jasno utvrdi da Vlada upravlja imovinom RH te da se isključi sadašnja praksa faktičkog involviranja Državnog odvjetništva u imovinske poslove. DORH bi se trebao vratiti na soluciju da se bavi kaznenim progonom, dok bi neka druga instanca, možda pravobraniteljstvo, pomagalo Vladi u imovinskim pitanjima”.
Naš sugovornik spominje i nužnost promjene neodgovarajućeg načina izbora ustavnih sudaca, kao i “nesuvislih odredbi o imunitetu, koje su potpuno dezavuirane novom strukturom kaznenog postupka”. Imunitet bi, precizira, “trebalo jako suziti, ostaviti ga samo za slučajeve u kojima jasno prijeti politička šikana”.
Zbog vlastitih ovlasti?
Na kraju, Ivo Josipović, navodno, smatra da treba “ispolirati neke odredbe o temeljnim ljudskim pravima, primjerice, odredbe o pravu na slobodu te ojačati korpus ne samo temeljnih, nego, na primjer, i socijalnih prava”. Pučki pravobranitelj, prenosi nam jedan od izvora stavove šefa države, “mora dobiti jače preventivne ovlasti i mogućnost da u nekim slučajevima, radi sprečavanja teških kršenja prava građana, izdaje obvezujuće naloge privremenog karaktera”. Odmah nakon što je šef države najavio pokretanje “sveobuhvatnog projekta ustavnih promjena” medijskim se kuloarima proširila spekulacija da je taj potez motiviran njegovom željom za pojačavanjem vlastitih ovlasti. Naši sugovornici odlučno opovrgavaju takve insinuacije.
Izvor: Jutarnji list
