Početkom 2014. na snagu stupa Zakon o pravosudnoj suradnji, poznatiji kao Lex Perković, po kojem se odmah počinje s provedbom europskog uhidbenog naloga
Prvog dana 2014. na snagu stupa izmijenjeni Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, poznatiji kao Lex Perković, iz kojeg je, pod pritiskom EU, Sabor u listopadu ove godine izbrisao vremensko ograničenje prema kojem se europski uhidbeni nalog u Hrvatskoj primjenjivao samo na kaznena djela počinjena nakon kolovoza 2002.
Hrvatska pravosudna tijela, kako nam objašnjavaju pravni stručnjaci, mogu početi s provedbom europskog uhidbenog naloga u slučaju Perković već prvoga radnog dana 2014. Rokovi u kojima su hrvatski sudovi dužni odlučiti hoće li ili neće Josipa Perkovića izručiti Njemačkoj vrlo su kratki. Policija praktički već 1. ili 2. siječnja 2014. može pozvoniti na vrata Josipu Perkoviću i privesti ga županijskom državnom odvjetniku. Županijski državni odvjetnik s Perkovićem će obaviti razgovor, a zatim ima rok od 48 sati u kojem je dužan zahtjev njemačkog tužitelja za njegovo izručenje uputiti Županijskom sudu u Zagrebu.
Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda u roku od osam dana dužno je odlučiti hoće li Perkovića izručiti Njemačkoj. Nakon odluke Županijskog suda Perković, ali i državni odvjetnik, imaju rok od tri dana u kojem Vrhovnom sudu mogu uložiti žalbu na nju. Vrhovni sud u roku od osam dana mora riješiti žalbu. Odluka Vrhovnog suda je konačna.
Odluka o Perkovićevu izručenju ili odbijanju izručenja može biti donesena već do sredine siječnja i prije nego što Sabor počne raspravu i glasanje o ustavnim promjenama.
S ustavnim promjenama i bez njih, odluka o Perkovićevu izručenju Hrvatskoj u rukama je suda.
Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU, pojednostavljeno nazvan “Lex Perković”, u članku 20 navodi razloge zbog kojih su domaći sudovi dužni odbiti provesti europski uhidbeni nalog. Jedan od razloga za odbijanje provedbe uhidbenog naloga je ako je prema domaćem pravosuđu nastupila zastara kaznenog progona za djelo na koje se nalog odnosi.
U vladajućoj koaliciji su, kako neslužbeno doznajemo, vjerovali da će upravo članak 20 spriječiti Perkovićevo izručenje Njemačkoj.
Vrhovni sud, međutim, posve drukčije tumači članak 20 Lex Perković. Dokazao je to kad je u ljeto prošle godine, na temelju europskog uhidbenog naloga, odobrio izručenje hrvatskog državljanina Sloveniji zbog kaznenog djela prijevare.
Izvor: Jutarnji list/ZDanas
