fbpx

Bajić štiti Zrilića, Sinovčića i Šegona?

Pročitajte detalje najvećih afera u Hrvatskoj koje nisu imale pravosudni epilog. Niz afera, zajedno s imenima koja se ponavljaju otvara trenutno najbitnije pitanje u Hrvatskoj: Koga to štiti glavni državni odvjetnik Mladen Bajić?

Hrvatska javnost već godinama želi čuti odgovore na pitanja što je s aferama Hypo banka, prodajom Plive, prijavama protiv Bandića, Kalmete i Gabrića, ali odgovora uporno nema. Umjesto odgovora Odvjetništvo se godinama brani jednom riječi: Istražujemo. Neke od tih istraga traju već desetljeće i ne vidimo im kraja. Barem ne u mandatu Mladena Bajića.

Hypo banka

Kada govorimo o korupciji u Hrvatskoj, afera Hypo banka predstavlja okosnicu kriminalne hobotnice. Otkriveno je da je ova nekada mala koruška banka imala osam milijardi eura sumnjivih nenaplaćenih zajmova u 12 zemalja, a više stotina milijuna eura sumnjivih kredita odnosi se ne Hrvatsku. Državno odvjetništvo za sada je slučaj Hypo banke u Hrvatskoj otvorilo jedino u slučaju bivšeg šefa HDZ-a i premijera Ive Sanadera i to za mito iz devedesetih godina, a stidljivo najavljuju i neke manje slučajeve koji su još daleko od bilo kakvog procesuiranja.

Osim što su Austrijanci već osudili neke od glavnih aktera Hypo banke, skupili su preko 20 milijuna stranica dokumentacije o poslovanju Hypo banke u jugozapadnoj Europi, a najveći dio odnosi se na Hrvatsku. Do danas nije poznato kako Državno odvjetništvo obrađuje tu dokumentaciju, s obzirom da je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić to proglasio tajnom kada smo ga svojevremeno pitali hoće li po uzoru na austrijsku “SoKo Hypo jedinicu” osnovati posebni odjel pri DORH-u kako bi se obradio taj materijal. Ako pitate Bajića, on će vam reći da radi na predmetu Hypo a rad se sastoji od suradnje s austrijskim vlastima.

“Suradnja se sastoji u provjerama tijekova novca za koji postoji sumnja da je otuđen od strane većeg broja osoba iz sredstava namijenjenih obnovi i obrani suvereniteta Republike Hrvatske te istragama vezanih uz poslovanje Hypo banke i povezanih društava”, jedno od priopćenja DORH-a u kojem su se branili od optužbi da ne rade ništa u slučaju Hypo.

hpypostandard

Milan Bandić

Varšavska, Krašograd, Strojarska, Croatia bus, Pročistač otpadnih voda, kriminal u Zagrebačkim cestama, stupići samo su neke od kaznenih prijava koje se tiču poslovanja grada Zagreba u vrijeme vladavine Milana Bandića. Bajićev tim “istražuje” Bandića još od pamtivijeka. I do sada ništa. Bandić opet najavljuje predsjedničku kandidaturu.

Doduše, pred kraj prošle godine USKOK je na svojim službenim stranicama objavio kako su protiv Jelavića otvorene tri službene istrage zbog radnji koje su se dogodile 2006, 2007., 2009 i 2010. godine. Pod istragom su izmjene GUP-a, afera nadstrešnice i izgradnja sanitarnih objekata na dva tramvajska okretišta u Zagrebu. No, u glavnoj ulozi nije Bandić nego njegov bivši pročelnik Davor Jelavić.

Prodaja Plive

Index je još 2006. godine otkrio Aferu Verona, da bi se prije dvije godine objavilo kako se istražuje prodaja Pliva te još neke njihove transakcije. Podsjetimo, u Veroni 24. i 25. lipnja sastali su se Ivo Sanader, predsjednik Uprave Plive Željko Čović te Miomir Žužul, a tema razgovora bila je prodaja Plive! Prema informacijama koje smo tada imali na sastanku je donesena ključna odluka o prodaji Plive. Iako su svi tada demantirali da se u Veroni dogovarala prodaja Plive, čini se da se ipak nešto događalo.

“Pliva je prodana uz zvukove arija iz Verone. Ne bi bilo dobro da Ina bude prodana uz svirku čardaša i dogovore koji su bili daleko od očiju hrvatskih građana”, grmio je sadašnji ministar Gordan Maras još dok je bio u oporbi.

Kamensko

Iako je dokazano da su u vlasništvu tvrtke Vilinske poljane bili Ninoslav Pavić i Davora Vlajčević te da se spominje i Pavićev tvrtka Com.com medijski mogul nikada se nije našao na tapeti DORH-a zbog propasti Kamenskog . U operaciji Kamensko ključnu ulogu imala je tvrtka Dalta, kojoj je podignuta vrijednost s projektom višegodišnjeg nasada jabuka. Voćar Krpina u policijskoj je istrazi potvrdio da projekt s jabukama nikad nije bio u planu. Tvrtka je preko noći s vrijednosti od 120 tisuća kuna porasla na 33,6 milijuna kuna. “Nabildanu” Daltu kupila je u lipnju 2008. godine tvrtka Vilinske poljane, kada je 13 tvrtki dionice prodalo Davoru Vlajčeviću za iznos od 29,7 milijuna kuna. Iako je tvrtka Vilinske poljane zadnju transakciju kupovine obavila 4. lipnja, već sljedeći dan Dalta je prodana Ninoslavu Paviću, točnije njegovom poduzeću Com.com, za 33,6 milijuna kuna.

Index je iscrpno pisao o aferi Kamensko koja je kulminaciju imala u studenom prošle godine kada su prosvjednici i radnice Kamenskog pokucale na vrata glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Tada je rečeno kako će policija i DORH imate sastanke na “tjednoj bazi” u kojem će biti i financijski stručnjaci. Afera Kamensko do sada nije razriješena, a protiv Vlajčevića i Antuna Crlenjaka vode se sudski sporovi koji se tek dijelom dotiču namjernog uništavanja tvrtke Kamenskog. Vlada je izdala priopćenje da je istraga oko Kamenskog okončana, da bi je kasnije povukla tu svoju izjavu.

Afera Zamporion

Aferu ZAMP otvorio je Index nizom napisa o Hrvatsku društvu skladatelja kojeg je zapravo oformio sadašnji predsjednik Ivo Josipović, a najveću korist ima njegov prijatelj Marko Vojković. Unatoč nizu objavljenih dokumenata kao i prijavi kabelskih distributera Hrvatske DORH-u nemamo indicija da se ova afera istražuje. Kabelski distributeri Hrvatske podnijeli su kaznenu prijavu protiv HDS-a Državnom odvjetništvu i USKOK-u zbog nepoštivanja zakona i udruživanja zbog počinjenja kaznenog djela još u ožujku 2012. godine.

U međuvremenu smo otkrili da je Vojković u razdoblju od 10. siječnja do 8. travnja 2011. s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem kontaktirao 288 puta pa možemo zaključiti da je glavni državni odvjetnik i o ovoj aferi detaljno informiran.

Slobodna Dalmacija

Slučaj kupnje Slobodne Dalmacije od strane Europapress Holdinga istražuje se još od 2009. godine, a izvidi traju do danas. Temeljem prijave Ozrena Matijaševića, kao člana Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju od 2009. godine istražuje se sumnjiva kupnja i još sumnjivija dokapitalizacija Slobodne Dalmacije preko tvrtke Adriaticanet. Naime, istražni organi i dalje utvrđuju je li Pavić ispunio ugovorne obveze za Slobodnu Dalmaciju i je li bilo pogodovanja. U to vrijeme u Upravi je bio danas aktualni ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

Božidar Kalmeta

Ime aktualnog gradonačelnika Zadra vezivalo se uz brojne afere. Policija i Uskok pretresali su kriminal u cestogradnji, kao i brojne druge afere u Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama, Hrvatskim željeznicama… Sve te državne firme nalazile su se u Kalmetinom resoru, u vrijeme dok je bio ministar prometa u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor.

Moćni zadarski HDZ-ovac, međutim, nikad ni zbog čega nije bio procesuiran. Mladen Bajić na njegova vrata nije pokucao čak ni nakon što je Josip Sapunar, bivši član uprave HAC-a, teretio Kalmetu u svom iskazu vezano za aferu Fimi-media. Upravo Sapunarov iskaz bio je razlog zbog kojeg je Zdravko Livaković, Kalmetin prijatelj i dugogodišnji najbliži suradnik, priveden u aferi Remorker. Očekivalo se tada da će istraga obuhvatiti i Kalmetu; novinari u Zadru danima su kampirali pred njegovom kućom i čekali privođenje. No, i ovoga je puta Kalmeta, čini se, iz čitave priče izišao neokrznut.

Slučaj Zadar

Austrijski istražitelji sumnjaju da jedan od većih krakova Hypo hobotnice u Hrvatskoj vodi prema Zadru. Grad je to u kojem operira kontroverzni poduzetnik Zdenko Zrilić, dugogodišnji savjetnik Hypo banke, jedan od najmoćnijih i najbogatijih ljudi u Zadru. U krugu ljudi s kojima Zrilić ima poslovne odnose nalaze se redom kontroverzni zadarski poduzetnici poput Rene Sinovčića, Zvonimira Nižića, Jadranka Lisice, a nije naodmet spomenuti ni da je Branko Šegon, pomoćnik ministra financija Slavka Linića, gotovo deset godina bio direktor u Zrilićevoj firmi Nautilus.

Akcija Juda

Operativna akcija Juda policije trebala je otkriti tko je odavao novinarima podatke o službenim tajnama i istragama. Index je objavio da zaključci kriminalističke istrage nedvojbeno upućuju na povezanost Mladena Bajića s novinarima koji objavljuju službene tajne, njihovim urednicima i izdavačima, pa čak i s kuririma medija, odnosno osobama koje povezuju ured glavnog državnog odvjetnika te pojedine novinske redakcije.

Isto tako otkriveno je da je Marko Vojković, vlasnik tvrtke “Emporion” koji upravlja poslovnim knjigama HDS/ZAMPA, u razdoblju od 10. siječnja. do 8. travnja 2011. s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem kontaktirao je 288 puta. Odnosno, barem tri puta dnevno. U tom je razdoblju, kako je Index nedavno objavio, u javnost iscurila većina tajnih Uskočkih iskaza, od toga najveći broj u Jutarnji list čiji je vlasnik Ninoslav Pavić. Naime, Pavić i Vojković bili su poslovno vezani s obzirom da je EPH bila poslovni partner Marka Vojkovića u turističkoj tvrtki Adriatica.net koja se veže uz spornu dokapitalizaciju Slobodne Dalmacije.

Stipe Gabrić Jambo

Gotovo za svaki pokušaj policije ili DORH-a da ga se dovede pred lice pravde bivši metkovski gradonačelnik imao je isti odgovor: Mogu to objesiti mačku o rep! Nakon više desetaka prijava i istraga u posljednjih deset godina Jambo i dalje snuje povratak na čelo grada Metkovića.

“Mačkin rep” Jambo je spominjao nedavno kada je nedavno objavljeno da je protiv bivšeg direktora metkovske tvrtke “Razvitak” Ante Lozića i Stipe Gabrića Jamba, tadašnjeg direktora tvrtke “Jambo d.o.o.” i bivšeg gradonačelnika, tužiteljstvo u Metkoviću podiglo je optužnicu kojom ih tereti da su, gospodarskim zlouporabama, na razlici prodajne i stvarne vrijednosti nekretnina Gabrićevoj tvrtki stekli nezakonitu korist od oko 42,5 milijuna kuna. Slučaj je iz 2003. godine. Gabrić Jambo izvojevao je mnoge bitke protiv Bajića, a optužnice protiv njega redovito su padale na sudovima. Index je objavio kako je Jambo svojedobno fizički nasrnuo i na sina metkovskog tužitelja Jure Kežića.

Linićevi računi i afera Pomoćnik

Posljednja u nizu je afera Pomoćnik u čijem se središtu našao Branko Šegon. Osim sumnjivog kredita HBOR-a za tvrtku Facta Vera oko Šegona je otkriveno niz zanimljivih činjenica poput one da Uskok i MUP u posljednje dvije godine nisu mogli ispitati porijeklo njegove imovine. Prepreka je Porezna uprava koja je unatoč tri požurnice MUP-a nije dostavila podatke. Kriminalistička policija upala je prije tjedan dana u HBOR a predmet njihova interesa navodno je kredit Facta Veri.

Nadređeni Šegonu je ministar financija Slavko Linić, a jedno od bitnih pitanje je i ono kako je Šegon uopće mogao proći sigurnosnu provjeru? Index je otvorio i aferu Linićevih računa u Trstu, no unatoč jasno definiranom stavu da javnost ima pravo znati sve o tršćanskim računima za sada nam i dalje nije poznat rezultat istrage.

Slučaj Lora

Događaji iz ratne Lore mrlja su u radu Mladena Bajića, a državno odvjetništvo u Splitu sklopilo je posljednje vrijeme niz nagodbi sa zatočenicima Lore. Krajem prošle godine po 140 tisuća kuna isplaćeno je tako Tomi Kriviću i Dušku Galiću koji su u lipnju 1992. godine završili u Lori te su dva mjeseca kasnije deportirani u Srbiju. Obojica su bila osumnjičena u sklopu postupka kojeg je kao zamjenik vojnog tužitelja vodio aktualni glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.

Ne zna se ukupan broj nagodbi, a prema evidenciji Indexa obitelji Knežević plaćeno je za smrt Nenada Kneževića 1.100.000 kuna, a obitelji Bulović za smrt Gojka Bulovića 780 tisuća kuna, no tome valja pridodati i kamate jer riječ je sporovima koji su se vodili neko vrijeme. Odštete od po 140 tisuća kuna dobili su i Mirko Šušak te Rade Krivić, brat Tome Krivića, koji je na suđenju policajcima iz Lore kazao kako su ga spajali na struju, ali samo malo, a ukupnim izdacima iz proračuna treba pribrojiti i 300 tisuća kuna Dragomira Miljkovića koji je također završio u Lori kako bi ga “rasteretili” stambenog prostora, što se u konačnici i dogodilo.

Sanaderov Spaladium

Državno odvjetništvo u Splitu već neko vrijeme provjerava je li oko izgradnje Spaladium centra u Splitu. Dosad nisu ništa sporno našli, koliko je poznato. Glavni zagovornik izgradnje Spaladium arene bio je tadašnji premijer Ivo Sanader, koji je u međuvremenu skupio čak pet optužnica za višemilijunsku štetu u državnom proračunu.

Na kraju priče o Areni 120 milijuna kuna Grad Split potražuje na ime komunalnog doprinosa, 5,7 milijuna kuna za komunalnu naknadu, a ostatak predstavlja sitnica od 46 milijuna eura na ime založene tražbine i prava građa građenja po kreditu odobrenom za izgradnju kompleksa.

Izvor: Index.hr/ZDanas