Stazu za uzlaznu poslovnu putanju Branko Šegon je utabao na zadarskom području, kao glavni poslovni operativac Zdenka Zrilića. Od Trgo folijaplasta i Zadranke, pa do Nautilusa i gradnje stanova i poslovnih prostora
Branko Šegon, pomoćnik ministra za financije Slavka Linića iz redova SDP-a, posljednjih desetak dana zauzima značajan dio medijskog prostora. Tema su krediti koje je drugi čovjek zadužen za financije u državi dobio od HBOR-a i Hypo Alpe Adria Banke za svoje tvrtke uz znatno niže kamate i dulji poček uz državnu subvenciju. I dok jedni tvrde kako je Šegon zbog iznimno povoljnih kredita u sukobu interesa te da bi stoga trebao odstupiti s funkcije, njegovi stranački kolege u Vladi ali i šef Linić, brane ga i daju mu podršku. Istovremeno u sjeni i nedotaknuto ostaje pitanje Šegonove poslovne karijere koje ga je dovelo na poziciju na kojoj danas jest, a samim time osiguralo mu je veliku moć i utjecaj kod rješavanja, primjerice, pitanja predstečajnih nagodbi. Nije nam cilj tvrditi da se ovdje radi o kriminalu, ima za to nadležnih. Zadatak je novinara pronaći informacije, predstaviti ih javnosti i pokazati kako sustav funkcionira. A poslovna karijera Branka Šegona je u tome nadasve ilustrativna.
Počelo je s privatizacijom Zadranke
Iako je Šegonova impozantna imovina, gdje hoteli na Korčuli svakako zauzimaju značajniji dio, mahom u južnom dijelu Hrvatske, stazu za uzlaznu poslovnu putanju Šegon je utabao na zadarskom području od kraja 90-tih. On je tada, kao što se može vidjeti, među ostalim, i u nalazima državne revizije za Zadranku d.d., nekoć najveću trgovačku tvrtku u ovom dijelu Dalmacije, bio predsjednik uprave tvrtke Trgo folijaplast u vlasništvu Zdenka Zrilića, najpoznatijeg i najimućnijeg zadarskog poduzetnika. Ta je tvrtka preuzela Zadranku, a pregovarači u ime Zadranke su bili Zvonimir Nižić zvani Grof te Reno Sinovčić, današnji nezavisni gradski vijećnik, vlasnik medijske kuće VOX, te vanjski suradnik NK Zadar s dobrim izgledima da postane i većinski vlasnik prvoligaškog kluba sa Stanova kojeg Grad Zadar godišnje financira s prosječno 3,5 milijuna kuna. Zadranka je kasnije otišla u stečaj, nekoliko stotina radnika na burzu, a brojne poslovne prostore na atraktivnim lokacijama preuzela je Hypo Alpe Adria Banka iz Austrije. Savjetnikom u HAAB-u za naše područje postaje Zdenko Zrilić koji, među ostalim, otvara tvrtku Nautilius i na mjesto direktora postavlja Branka Šegona. U direktorskoj fotelji Šegon sjedi punih deset godina, a jedan od vodećih poslova koje je za tvrtku obavio jest onaj iz 2006. godine u Hypovom poslovno-stambenom centru na Bulevaru. Poslovni blok u kojem se nalazi poslovnica banke pripao je HAAB-u dok je Nutilius otkupio ostatak kompleksa sa 25 stanova i toliko poslovnih lokala te devet uredskih prostora od zagrebačkog arhitekta i projektanta poslovno-stambenog bloka Roberta Someka. Svakako je za spomenuti i da je Šegon bio Zrilićev glavni operativac za izgradnju 80 stanova na Višnjiku prije nekoliko godina. Šegon je tako preko Zrilića imao doticaj s HAAB-om, a njegovom šefu Liniću savjetnica je bila Šegonova supruga Ivna, inače glavni operativac za predstečajne nagodbe u Fini.
Brojni “hypo” krediti
Kako je HAAB jeftino došla do vrijednih Zadrankinih nekretnina, tako se kasnije spominje i bagatelno preuzimanje Maraske, Brodoremonta Lamjane, Borika Zadar i mnogih drugih tvrtki i zemljišnih terena na kojima kasnije niču trgovački centri. Ono što je zajedničko svim tvrtkama jest poslovanje s HAAB-om (prije nego je država Austrija stvari uzela u svoje ruke i podržavila ovu banku), na način da podižu hipotekrne kredite koje potom ne vraćaju pa založene nekretnine tako za sitne novce odlaze u ruke stranaca. Paralelno se otvaraju i brojne tvrtke za izvlačenje novca, a kako bi se prikrio trag, neke od njih registriraju se u Lihtenšatjn. Trag “hypo” kredita vodi i u zadarski predio Gaženica. Na adresi Gaženička cesta bb sjedište je 30-tak tvrtki s kapitalom od po svega 20 tisuća kuna i jednim zaposlenikom, ali s milijunskim prometima.
Sličan scenario odigran je i u Istri, i u južnom dijelu Hrvatske. Kad bi netko (USKOK ili DORH op.a.) sve to htio istražiti i posložiti, dobio bi 20-tak imena koja se u tim spomenutim poslovima spominju od 90-tih pa na ovamo i tiho kupuju i preprodaju Hrvatsku.
Što se aktualnog ministra financija Slavka Linića tiče, zaštitničkim stavom nad svojim pomoćnikom on bez sumnje kod građana gubi popularnost, par mjeseci ranije stečenu uvođenjem reda u poslovanje tvrtki i obrta putem fiskalnih blagajni.
Od jeftine nekretnine, preko Hypo kredita, do skupe građevinske parcele?!
Prije devet godina Slobodna Dalmacija objavila je članak u kojem je opisan način na koji se poslovalo, a po svemu sudeći i danas se taklo posluje. Za primjer su naveli bivši kamenolom kod Zadra koji je postao vrijedno buduće poslovno zemljište u rukama stranaca, a uz pripomoć Rena Sinovčića. Prvo je Sinovčićeva tvrtka Granit-Vrkić za 391.000 eura kupila kamenolom od 22,6 tisuća četvornih metara. Kamenolom je morao prestati s radom, a nedugo potom to zemljište ostaje poslovno zemljište. Tereni su založeni kod Hypo banke za tri milijuna eura, a u sudski registar kao vlasnik Granita-Vrkić upisana je tvrtka SITARGO Aktiengesellschaft iz Lihtenštajna. Zabilježbu nad stopostotnim udjelom od 20 tisuća kuna upisao je Coninvest Finance Aktiengesellschaft iz iste kneževine, a Hypo banka Coninvestu je dala kredit od ukupno 8,5 milijuna eura za kupnju Sinovčićeve tvrtke. Na tom zemljištu danas posluje TC Supernova, a u vrijeme gradnje koperantska tvrtka bila je, navela je Slobodna Dalmacija, tvrtka Granit-Vrkić, koja je ujedno bila i sponzor KK Zadra. Po sličnoj šabloni odrađena je gradnja u Petrčanima, odnosno Punta skali, a u tijeku je “rješavanje” zone na Žmirićima.
Prestečjne nagodbe zadarskih tvrtki
Otkako je na funkciji zamjenika ministra financija Branko Šegon odigrava značajnu ulogu pri realizaciji predstečajnih nagodbi. Tako je ljetos bilo i s onom za 65-godina staru roboprerađivačku tvrtku Adrija. Ta je tvrtka, naime, u posljednji trenutak dobila “zeleno” svjetlo, iako opet, uz nepovoljne uvjete prema kojima treba pronaći strateškog partnera koji će iskeširati 40 milijuna kuna te preuzeti kredit od još toliko. Adija, međutim, zapošljava 300 radnika te je jedna od rijetkoh “preživjelih” proizvođača na ovom području. No nalazi se na atraktivnom zemljištu koje se naslanja na buduću luku u Gaženici. Za to su zemljište interes pokazali zagrebački odvjetnik Davor Galetović koji zastupa Nevena Badurinu i Jadranka Lisicu. A njih dvojicu sa Šegonom, među ostalim, veže Udruženje malih hotelijera te dobri odnosi s visokopozicioniranim političarima koji su odsjedali u njihovim hotelima. Sudbina te tvrtke kao i 300 radnih mjesta još je upitna.
No Reno Sinovčić, koji Šegona poznaje iz vremena privatizacije Zadranke, bez problema je dobio vrlo povoljnu predstečajnu nagodbu za svoju financijski posrnulu tvrtku VOX. Oprošteno mu je oko 70 posto duga u sklopu čega sav porez, a za spomenuti je kako je riječ o medijskoj djelatnosti te da ta tvrtka posljednje tri godine posluje s milijunskim gubicima.
Šegon i Adrija d.d.
Kao što smo već ranije pisali, ministru Slavku Liniću za vrijeme njegova bravka na Izbornoj skupštini zadarskog SDP-a na Višnjiku koncem prošle godine ukazali smo na nepovjerenje radnica Adrije d.d. prema njegovu zamjeniku. Radnice su, naime, imale priliku osobno ga upoznati ljetos kad su krenule pred ministartvo rada prosvjedovati zbog neisplaćenih plaća i “gaženja” svih njihovih prava od strane Nevena Badurine i Jadranka Lisice koji su na godinu dana zakupili tvornicu. No ministar nas je dočekao s odgovorom; “ma dajte, zašto nepovjerenje”, a kad smo mu nabacili nekoliko detalja, rekao je kako nije upućen u priču te da papiri Adrije d.d. nisu došli do njega, a samim time da nije upoznat ni s prijedlogom za predstečajnu nagodbu. No stavio je otvoren prostor na sugestiju da provjeri o čemu je riječ. Predstečajna nagodba za Adriju nedugo potom prošla je, ali su uvjeti gotovo pa neostvarivi.
Izvor: Zadarski list/ZADARdanas
