Prvi jedinstveni i javno dostupan Registar državne imovine u Hrvatskoj objavljen je danas na web stranicama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a u njemu se među ukupno više od 380 tisuća različitih nekretnina, podjeljenih u devet kategorija, nalazi najviše, više od 298 tisuća šuma i šumskog zemljišta, ali i gotovo 28 tisuća stanova.
Registar su danas u sjedištu Vlade predstavili predstojnik DUUDI-ja Mladen Pejnović te potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji su naglasili važnost objave popisa državne imovine koji treba skrenuti pažnju javnosti s države na oko 119 korisnika državne imovine i njihovu odgovornost za pravilno korištenje te imovine.
Ostojić je naglasio i da je sada prvi put javnosti dostupna slika vlasništva koje država ima te istaknuo da to nije popis za rasprodaju nego “materijal” koji omogućava da država odnosno svi korisnici državne imovine njome ispravnije nego dosada upravljaju.
Puno toga dosad je zjapilo prazno i neiskorišteno i treba to staviti u funkciju, kazao je Ostojić.
Ni on ni Pejnović nisu iznijeli nikakvu procjenu vrijednosti državne imovine popisane u registru. Naznačili su samo da je vrijednost te imovine vrlo velika, a vjerovatno i veća od 31,4 milijarde eura na koliko je ta imovina procijenjena po podacima Eurostata.
Pejnović je kazao i da se vrijednost može relativno jednostavno pratiti za trgovačka društva, kojih je ukupno 690 u kojima država ima dionice ili udjele, i to putem cijena dionica i poslovnih udjela, ali da je za nekretnine to vrlo teško te će se njihova vrijednost procjenjivati tržišno i promjene unositi u registar.
Država, prema registru, ima dionice u više od 450 trgovačkih društava, a u oko 240 njih ima poslovne udjele.
OTKRIVAMO Hrvatska ima 27.892 stana, 24 elitne vile i 2156 zemljišta
Pejnović je najavio i da će se registar postupno širiti s nekim novim oblicima državne imovine poput koncesija, ali i s popisom poljoprivrednih zemljišta gdje očekuje nekoliko stotina tisuća čestica.
To zasada nije moglo biti u registru jer su poljoprivredna zemljišta još dosta nesređena pa se od Agencije za poljoprivredu tu očekuju veliki napori.
Dosta novinskih upita bilo je o oko 28 tisuća stanova u državnom vlasništvu, za što je Pejnović kazao da je njih oko 400 popisom dostavljeno Ministarstvu graditeljstva zbog eventualnog najma.
Neki su dodijeljeni službenim osobama, ali privatnim nijedan, oko 8 tisuća je dodijelilo Ministarstvo branitelja na korištenje, a velik dio se nalazi na područjima od posebne državne skrbi.
Najavio je i da će u roku mjesec dana na Vladi biti plan za prodaju trgovačkih društava od većeg značaja odnosno njih oko 40-ak ove godine, a CERP bi ovih dana trebao početi proces prodaje, privatizacije za neke od njih. Tim planom se predlaže da nakon tri neuspjele prodaje ide na pogodbu ili prodaju za jednu kunu pa i poklanjanje, ako se za to pokažu uvjeti.
Zamjenik predstojnika DUUDI-ja Alen Čičak objasnio je da je registar strukturiran u tri djela s popisom dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima te kroz popis nekretnina, koji je znatno opsežniji od ova prva dva i sadrži brojne podatke iz katastra, adrese, vrste nekretnina, korisnike itd., ali i zabilješku o sudskim sporovima koji se vode na pojedinoj nekretnini, a od ukupnih više od 380 tisuća tih nekretnina oko 75 posto je vlasnički čisto.
Trenutno je u registru osim šuma i šumskog zemljišta (više od 298 tisuća) i 41,7 tisuća nekretnina pod kategorijom javno vodno dobro, slijedi oko 28 tisuća stanova i više od 8.400 poslovnih prostora. Poljoprivrednog zemljišta je trenutno 2.700, građevinskog zemljišta i građevina 2.100, a nekretnina koje koriste tijela državne uprave 940.
Poseban skup nekretnina čini njih 630 za potrebe očuvanja suverenosti RH, ali njihov detaljniji popis nije u Registru jer su to tajni podaci o kojima vodi računa DUUDI.
U registru su i 24 nekretnine pod kategorijom rezistencijalnih objekata ili vila. Primjerice Ured predsjednika RH ima 51 nekretninu kojom upravlja među kojima su i voćnjaci, ceste, zgrade i drugo, a sličan popis se može vidjeti u registru i za svako drugo državno tijelo od ministarstava preko agencija i ostalih.
Ono što DUUDI nema su podaci za lokalnu samoupravu o imovini kojom oni upravljaju, a što je Pejnović označio velikim potencijalom i velikim poslom koji tek slijedi. ja.
Izvor: Jutarnji list