Ispred stotinjak okupljenih, mahom mještana Škabrnje i Zemunika, u benkovačkoj Gradskoj knjižnici u srijedu je održana javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš u gradnji centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije.
Na kakav će odjek naići uvodno izlaganje dr. Tatjane Vlahović bilo je jasno odmah na početku kada je dr. Vlahović, objašnjavajući prometni i geografski položaj lokacije u Biljanima Donjim, kazala kako je riječ o idealnoj lokaciji.
’Čiste bajke’
Uslijedio je ironični burni pljesak okupljenih, praćen povicima iz kojih je bilo očito žestoko protivljenje izboru lokacije: “bravo“, “kolika ti je plaća“, “što to sebi niste stavili u dvorište“, “kako vas nije sram“, “ne morate više govoriti, sve ste rekli“, “dovedite tamo svoju djecu“, “živimo na selu, ali nismo glupi“, “nećete trovati našu djecu“…
Uzalud je dr. Vlahović prezentirala podatke i provedena istraživanja temeljem kojih je zaključila da “uz striktno poštovanje propisanih pravila izgradnja centra neće dovesti do značajnijih negativnih utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi“.
Mještani okolnih sela ostali su pri svom uvjerenju da to znači opasnost za njihovo zdravlje, čistoću vode i mogućnost bavljenja ekološkom poljoprivredom.
Davor Pinčić je rekao kako je to poljoprivredno područje, dok je po mišljenju Nikole Tokića motiv za gradnju u Biljanima Donjim bio taj što je riječ o srpskom selu. Milu Ražova nije zadovoljio odgovor po kojemu se radioaktivni otpad neće smještati u centru. Njegova rečenica možda najbolje ilustrira tijek javne rasprave:
– Ovo je bila fenomenalna prezentacija u koju mi ne vjerujemo! Poduzet ćemo sve mjere da se centar ne gradi na toj lokaciji!
– Ovakve bajke nisam slušao od djetinjstva! Slično smo slušali i za pročišćavač u Zadru, a sada usred grada imamo eko-bombu – rekao je zadarski gradski vijećnik Marko Pupić Bakrač bojeći se da će cijena za građane skočiti do šest puta i da u centru neće biti obrađivan samo otpad iz Zadarske županije, jer se u EU-u ovakvi centri grade za područja s 1,3 milijuna stanovnika.
– Centar je 40 metara od prvih kuća iako je pravilo 500 metara, a preporuka Europske komisije tisuću metara! Imamo potpise 2500 ljudi i 22 vlasnika OPG-a koji se protive ovoj lokaciji jer bi se centar trebao graditi uz najplodnija polja. Unatoč tome što to gurate u dokumente i što ste tako prezentirali Europskoj komisiji, vi nemate suglasnost lokalnog stanovništva.
Laž je da nije bilo primjedbi: općinska vijeća Poličnika i Zemunika nisu dala suglasnost na Prostorni plan, HDZ Poličnika je 2008. godine poručio da se “traži nova lokacija“, 2010. godine to su tražili i iz HSPAS Zemunika, Poličnika i Škabrnje.
Govori se da bi traženje druge lokacije odgodilo izgradnju centra, ali to se može proglasiti strateški važnim projektom i ići po ubrzanom postupku i naći lokaciju udaljeniju od naselja, ljudi i poljoprivrednih površina – smatra Zdravko Bilušić, predsjednik Ekoudruge “Ravni kotari“.
Dodatna rasprava
Bilušić je potporu dobio i od Tomislava Šarića, predsjednika županijskog HSPAS-a, koji je HDZ-ov koalicijski partner.
– Naše primjedbe s protivljenjem ovoj lokaciji su 2009. poslane Županiji, ali nisu uvažene, a taj se dokument netragom izgubio. Ovakvu tehnologiju neke europske zemlje prestaju koristiti, pa je od nje odustalo 19 regija u Italiji – izjavio je Šarić, po kojemu se Šibenik i Split ne žure s izgradnjom svog centra niti pokazuju nervozu.
Iz toga Šarić izvlači svoju bojazan da bi zadarski centar mogao postati centar za preradu otpada iz cijele buduće regije Dalmacije.
– Ako je to tako dobro, nosite ga u svoju avliju, stavite ga u Sabor, nemojte nas trovati! Ne igrajte se s nama, kći mi je umrla od raka i ne želim da mi unuci dobiju rak. Nećemo pustiti ni jedan kamion, a ako treba, ginut ćemo – poručio je Šime Ukalović iz Suhovara praćen povicima kako će odgovorni biti kažnjeni tek kada “HDZ skinemo s vlasti“.
– Vlast u Zadru i Benkovcu se pravi glupa, a mi ćemo, ako treba, ići i u Bruxelles – poručili su nezadovoljni mještani.
Inače, lokacija za centar poznata je od 2006., već osam godina se priprema sva potrebna dokumentacija, a cijela investicija je teška 63 milijuna eura.
Od toga bi se 80 posto (gotovo 50 milijuna eura) financiralo iz kohezijskih fondova EU-a, a ostatak bi se podmirio iz kredita.
’Cijeli život me prate odlagališta’
– Najprije sam živjela u Celju u blizini ovakvog centra, pa 20 godina u Münchenu, a sada sam u Škabrnji i opet će u blizini graditi centar za gospodarenje otpadom! Kad je iz tog odlagališta u Münchenu izlazio plin, smrdilo je nadaleko, okolo više ni travka nije rasla, u krugu od 20 kilometara cijene kuća su pale za 60 posto, pa okolo više ne žive Nijemci nego doseljenici iz Rumunjske i Bugarske! Smrdi i u Celju, a nama će bura donijeti smrad u kuće i mi tu nećemo moći živjeti, kamoli se baviti ekološkom poljoprivredom – rekla je Tatjana Jug Škara.
Izvor: Slobodna Dalmacija/ZDanas
