Država daje dobre potpore za pčelarstvo, povrati su čak do šezdeset posto od investicija i to treba dobro iskoristiti, rečenica je koja se najčešće čula među štandovima sa pčelarskom opremom na 10. međunarodnom pčelarskom sajmu i prvom u EU koji je održan u Gudovcu. S tom mišlju sajam su obilazili i brojni pčelari Zadarske županije, najviše članovi pčelarskih udruga Dalmatinka i Velebit.
Sektor pčelarstva posljednjih godina doživljava veliki procvat te prema nekim procjenama danas u Hrvatskoj ima 11.000 pčelara.
Pohvale McCabea
Broj pčelara prvo je porastao prvim valom slanja u mirovinu policajaca i vojnika, a danas u ovom sektoru priliku u budućnosti imaju oni koji su u vremenima gospodarske krize ostali bez posla. Pred pčelarstvom Hrvatske nalaze se veliki izazovi u budućnosti kojih se ne treba plašiti jer je perspektiva obećavajuća, kako se čulo u Gudovcu.
Pohvale domaćim pčelarima stigle su i iz EU koje je u Gudovcu prenio predsjednik Europske komisije Apimondije Philip McCabe.
– Pčelarstvo u Hrvatskoj je vrlo dobro organizirano i mi imamo što naučiti od hrvatskih pčelara. Hrvatska je sada član EU. Vrlo je važno da pčelari budu organizirani i zajedno djeluju jednim jakim glasom. Da bismo to učinili moramo zajednički formirati politiku koju ćemo prezentirati Europskom parlamentu, rekao je McCabe.
Primjer dobre prakse
Što se konkretno događa u hrvatskom pčelarstvu i koliko sredstava je namijenjeno za potpore u ovom sektoru otkrila je zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol.
Pčelarstvo je jedan od rijetkih sektora hrvatske poljoprivrede u kojem imamo pozitivnu vanjskotrgovačku bilancu i u kojem se bilježi rast. Država će stati iza pčelara jer su oni primjer dobre prakse što se zajedničkom suradnjom može napraviti u jednom sektoru. Oni su izuzetno dobro organizirani preko Hrvatskog pčelarskog saveza, županijskih udruženja i udruga te imamo jako brz protok informacija. To nažalost nemamo u ostalim sektorima poljoprivredne proizvodnje. Ne sumnjam da će ovaj sektor dalje bilježiti rast uz potporu Ministarstva poljoprivrede, kaže Španjol te dodaje:
– Europska komisija odobrila je nacionalni program potpore za sektor pčelarstva prošle godine u iznosu od 18 milijuna kuna. U jesen bi trebao krenuti program ruralnog razvoja koji bi omogućio dodatna sredstva za sektor pčelarstva. Radimo na oznakama kvalitete i prepoznatljivosti meda. Europa danas uvozi puno meda, potrošnja je iznad proizvodnje. Uz to mi ćemo podržati prodaju na kućnom pragu. Ne sumnjam kako će široka paleta mjera omogućiti daljnji rast ovog sektora. To će doprinijeti rastu prihoda i u drugim popratnim djelatnostima.
Matice, rojevi i pčelinji otrov
U takvim prilikama na budućnost gledaju i pčelari udruge Dalmatinke koji su boravili u Gudovcu. Dalmatinkini pčelari u svojim razmišljanjima puno puta su pokazali da su korak ispred drugih. U udruzi izuzetnu pažnju poklanjaju edukaciji pčelara, već su uspostavili dobre veze sa slovenskim pčelarima. Svoju budućnost planiraju u proizvodnji matica, rojeva i pčelinjeg otrova. Na taj način uskaču u prvi vagon najnovijih trendova u pčelarstvu koji će u budućnosti donositi najviše profite.
U uvjetima kada gladno tržište EU s 550 milijuna ljudi traži sve više meda, rast će broj pčelara koji će trebati matice. Pčelinji otrovi su nešto što je izuzetno zanimljivo farmaceutskoj industriji. Iduće korake Dalmatinke najavljuje njen predsjednik Zlatko Elveđi.
– Od samog meda se ne može živjeti i treba proizvoditi neke druge proizvode, a to su u ovom trenutku matice, rojevi i pčelinji otrov. Mi u jednoj zajednici od više pčelara planiramo proizvodnju oko deset tisuća matica s trendom povećanja. Za tu proizvodnju potreban nam je teren od više desetaka hektara. Na njemu bismo mogli posaditi one kulture koje će nama produžiti pčelinju pašu za proizvodnju matica i rojeva. Mi smo već sada u prednosti nad pčelarima kontinenta jer počinjemo mjesec dana ranije s pašom, a sada želimo stvoriti uvjete da je produžimo za isto toliko. Mi imamo fantastičnu priliku koju trebamo iskoristiti, kaže Elveđi.
Veliki projekt koji će ako zaživi promijeniti sliku ovdašnjeg pčelarstva djelom je već izrađen i usmjeren prema EU fondovima. Sada treba riješiti zemljište koje bi bilo baza za daljnje projekte.
– Ovakav projekt nema nitko u Hrvatskoj. Na ovom zemljištu izgradili bismo objekt koji bi služio svim pčelarima Zadarske županije. Zemljište s objektom bilo bi baza iz koje bi se granala naša proizvodnja, kaže Elveđi.
Izvor: Zadarski list/ZDanas
