Hrvatska je na trećem mjestu u svijetu po poreznom opterećenju rada!
Prema istraživanju KPMG-a pod naslovom “Individual Income Tax and Social Security Rate 2012“, Hrvatska je sa stopom od 46,3 posto, kada se zbroje porez na dohodak i socijalni doprinosi, našla odmah iza Belgije i Grčke.
Povoljnije od Hrvatske su Italija i Njemačka, koje su na četvrtom i petom mjestu, dok susjedna Bosna i Hercegovina zauzima 19. mjesto.
Iako su mnoge zemlje povisile poreze zbog spašavanja javnih financija, odnosno proračuna, zabrinjava podatak da Hrvatska ima znatno veće poreze u usporedbi sa zemljama u okruženju.
Na primjer, zapadna Europa ima najveće prosječne stope poreza na dohodak, pa je tako njihov prosjek 46,1 posto.
Istočna Europa ima daleko niže porezne stope, te je prosjek ove regije 16,7 posto što je rezultat mnogih inicijativa za sniženje poreznih stopa radi povećanja konkurentnosti.
Stope poreza na dohodak i socijalnih davanja
Hrvatske stope PDV-a su među najvišima u Europi
Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj viša je od prosjeka Europske unije u kojoj je prosječna stopa PDV-a 21,5 posto, dok je u Hrvatskoj ona 25 posto. Iako je veliki broj zemalja povećao opće stope PDV-a Hrvatska se sa stopom od 25 posto nalazi u samom vrhu.
Na primjer, Švedska i Danska imaju istu stopu PDV-a a veću stopu ima samo Mađarska koja ima PDV od 27 posto.
Stopa indirektnog poreza (PDV)
Osim rekordnih poreza, veliki problem predstavlja porezna nesigurnost i kompliciranost poreznih propisa.
Prema ranije objavljenom istraživanju Deloittea, 72 posto ispitanika iz Hrvatske navodi da u Hrvatskoj postoji visok stupanj porezne nesigurnosti.
Najčešće spominjani izvori nesigurnosti su nedorečenost, manjkavost i sporne javno dostupne upute te česte zakonske promjene.
Koliko je porezna politika u Hrvatskoj kaotična dobro ilustrira primjer međustope PDV-a, koja je u srpnju prošle godine snižena, da bi se samo nekoliko mjeseci kasnije najavilo njeno povećanje.
Liniću to nije bitno: Najavljuje nove poreze!
Dodatni izvor državnih prihoda trebalo bi biti i oporezivanje dobitaka od igara na sreću. Oporezivat će se svi dobici veći od jedne kune, najavio je Linić. Na ovom porezu proračun bi trebao uprihodovati oko 300 milijuna kuna.
Novi porezi čekaju nas i u 2016. godini kada se, prema Linićevoj najavi, uvode porez na nekretnine, porez na kamate na štednju i porez na kapitalnu dobit. Očekuje se da će porez na nekretnine godišnje u proračun donositi 1,5 milijardi kune. Porezi na kamate na štednju i na kapitalnu dobit donosit će po 400 milijuna kuna godišnje.
Izvor: Index/ZDanas