Nakon što je u četvrtak krimski parlament izglasao odcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji te najavio i referendum po tom pitanju, strasti su dodatno uzavrele.

Janukovič u bolnici u teškom stanju nakon srčanog udara?

Moskovski Komsomoljet izvijestio je danas kako je odbjegli ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič pretrpio srčani udar i kako se u teškom stanju nalazi u moskovskoj bolnici. List se poziva na neimenovani izvor, a informacija zasad nije službeno potvrđena.

Valja napomenuti kako je Vladimir Putin početkom tjedna odbacio glasine o tome da je Janukovič umro od srčanog udara.

Kijev traži da Interpol izda uhidbeni nalog za Janukoviča

Ukrajinske vlasti su zatražile od Interpola da izda međunarodni uhidbeni nalog za svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča zbog “zlouporabe vlasti i ubojstva”, priopćila je u petak ta međunarodna organizacija sa sjedištem u Lyonu.

Ukrajinske vlasti žele da se izda takozvana crvena potjernica. To je zahtjev za uhićenje radi izručenja koji se izdaje na traženje zemlje članice Interpola, a objavljuje se u 190 zemalja članica.

Zahtjev koji je Interpol primio u srijedu trenutačno proučava njegov ured za pravne poslove koji treba utvrditi je li on u skladu sa zadaćama i propisima te međunarodne policijske organizacije.

Obama uvodi sankcije odgovornima i poziva na diplomaciju u ukrajinskoj krizi

Američki predsjednik Barrack Obama zatražio je od ruskog šefa države Vladimira Putina da podrži diplomatsko rješenje krize u Ukrajini.

Obama je rekao kako su ruski potezi na Krimu povreda ukrajinskog suvereniteta. Inače Sjedinjene države uvele su ograničenja za vize Rusima i Ukrajincima odgovornima za krizu. Iako Obama naglašava jedinstvo EU je malo blažim stavom zaustavila pregovore o viznom režimu, sa najvažnijim dobavljačem energenata Rusijom. Svemu tomu prethodili su potezi krimskog parlamenta koji je zatražio pripojenje Rusiji i odredio 16. ožujak za datum referenduma o budućnosti pokrajine.

“Predloženi referendum o budućnosti Krima kršio bi Ukrajinski ustav i međunarodno pravo. Svaka rasprava o budućnosti Ukrajine mora uključivati legitimnu vladu. U 2014. smo daleko od vremena kada su se granice crtale preko glava demokratskih vođa.”

Obama kaže kako je sa MMF-om već dogovorena i financijska pomoć za zemlju koja je već mjesecima pred bankrotom. Ruski predsjednik danas će prisustvovati otvaranju paraolimpijskih igara u Sočiju, koje su neke zemlje bojkotirale zbog stanja u Ukrajini.

Obama razgovarao s Putinom o Ukrajini i opravdao sankcije

Barack Obama je u četvrtak poslijepodne razgovarao telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nekoliko sati pošto su Sjedinjene Države uvele vizna ograničenja i utrle put mogućim sankcijama kao odgovor na postupanje Moskve u Ukrajini.

“Predsjednik Obama je istaknuo da Rusija narušava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, što nas je potaknulo da donesemo protumjere u suradnji s našim europskim partnerima”, priopćila je Bijela kuća nakon jednosatna telefonskog razgovora dvojice čelnika.

“Ruski predsjednik je podsjetio na važnost američko-ruskih veza za stabilnost i za sigurnost u svijetu. Te veze ne smiju trpjeti zbog pojedinih međunarodnih problema, makar oni bili i jako važni”, istaknuo je Kremlj u priopćenju objavljenom nakon tog razgovora.

Washington traži od Moskve da pusti promatrače na Krim

Sjedinjene Države su u četvrtak zatražile od Moskve da omogući dolazak međunarodnih promatrača na Krim i osudile su referendum o pripojenju Rusiji koji se treba održati na Krimu, nakon još jednog neuspješnog zasjedanja UN-ova Vijeća sigurnosti.

“Tražimo od Rusije da promatračima OESS-a i UN-a dopusti ulazak na područje čitave Ukrajine pa tako i na Krim”, rekla je novinarima američka veleposlanica Samantha Power nakon dvosatna zasjedanja iza zatvorenih vrata. “Rusija mora iskoristiti svoj ugled kako bi osigurala slobodan ulazak i zajamčila sigurnost promatrača”.

Četrdeset promatrača Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) moralo se u četvrtak vratiti pošto su ih naoružane osobe spriječile da uđu na Krim koji od 28. veljače kontroliraju ruske snage.

Power je opetovala da referendum koji 16. ožujka žele organizirati područne vlasti na Krimu Washington smatra “nezakonitim po ukrajinskom ustavu” i da “neće priznati ishod” tog glasovanja.

Birači na Krimu, poluotoku s dva milijuna stanovnika, većinom govornika ruskog jezika, birali bi na referendumu između pripojenja Rusiji i proširene autonomije.

Ovo je četvrto zasjedanje Vijeća o Ukrajini od prošlog petka. No petnaest zemalja članica još se nije uspjelo dogovoriti o zajedničkoj izjavi o tom pitanju, budući da Rusija može spriječiti svaki takav pokušaj koristeći se svojim pravom veta. Power je istaknula da su ova učestala zasjedanja barem omogućila da se pokaže kako je “Rusija osamljena”.

Ruski parlament poštivat će “povijesni izbor” Krima

Ruski parlament poštivat će “povijesni izbor” Krima na referendumu koji će ponuditi biračima pripajanje ukrajinskog poluotoka Rusiji, izjavio je u petak predsjednik Dume.

“Poštivat ćemo povijesni izbor krimskog stanovništva”, kazao je Sergej Nariškin, kojeg citiraju ruske agencije, dajući naslutiti da će ruski parlamentarci glasovati u korist pripojenja Krima Rusiji. “Podržat ćemo slobodan i demokratski izbor stanovništva na Krimu”, dodao je.

Nariškin je govorio u Moskvi na susretu s izaslanstvom lokalnog parlamenta Krima.

Lokalni parlament Krima zatražio je u četvrtak od Vladimira Putina pripajanje ukrajinskog poluotoka Rusiji i najavio organiziranje referenduma 16. ožujka kao potvrdu toga. Birači će imati izbor između pripojenja Rusiji ili znatno jače autonomije.

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov osudio je “zločin protiv Ukrajine koji su počinili ruski vojnici” i najavio pokretanje postupka raspuštanja parlamenta na poluotoku.

Europljani i Amerikanci također su osudili tu odluku i najavili nove diplomatske i gospodarske sankcije protiv Moskve.

Kina: Sankcije protiv Rusije neće riješiti krizu u Ukrajini

Sankcije nisu najbolji način rješavanja krize u Ukrajini, priopćilo je u petak kinesko ministarstvo vanjskih poslova, a francuski šef diplomacije je izjavio da prvi krug sankcija protiv Rusije nije uspio te da bi mogao uslijediti drugi.

Kina i Rusija, obje stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, imaju bliske veze i iste poglede na mnoga globalna diplomatska pitanja, kao što je kriza u Siriji.

Američki predsjednik Barack Obama naredio je u četvrtak sankcije protiv odgovornih za rusku vojnu intervenciju u Ukrajini, uključujući zabranu putovanja u SAD i zamrzavanje njihove imovine u Sjedinjenim Državama. SAD, EU i prozapadna vlada u Ukrajini smatraju da bi održavanje referenduma o pripojenju ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji predstavljalo kršenje međunarodnog prava.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Qin Gang izjavio je da je važno naći političko rješenje. “Kina se dosljedno protivi korištenju sankcija u međunarodnim odnosima ili korištenju sankcija kao prijetnje”, rekao je na brifingu za novinare. “U sadašnjoj situaciji nadamo se da sve strane mogu poduzeti korake kojima bi se izbjeglo daljnje pogoršavanje napetosti te raditi na pronalaženju političkog rješenja krize”, kazao je.

Na pitanje novinara smatra li da bi referendum na Krimu predstavljao kršenje međunarodnog prava, Qin nije izravno odgovorio. “Mi pozivamo sve strane u Ukrajini da mirno riješe to pitanje unutar legalnih okvira putem dijaloga i pregovora te da zaštite interese svih ljudi u Ukrajini i ponovno uspostave red što je prije moguće i održe mir i stabilnost u toj regiji”. Također je rekao da Kina poštuje neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Prvi krug sankcija protiv Rusije nije uspio

Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius rekao je za radio France Info u petak da prvi krug sankcija protiv Rusije nije uspio te da bi mogao uslijediti drugi usmjeren protiv ruskih poduzetnika i ljudi bliskih predsjedniku Vladimiru Putinu.

“Ako ne bude brzih rezultata, poduzet će se nove mjere usmjerene protiv odgovornih i ruskih poduzetnika”, istaknuo je dodajući da bi moglo biti zamrzavanja imovine i uskraćivanja viza.

Fabius je situaciju u Ukrajini nazvao “ozbiljnom krizom, možda jednom od najozbiljnijih od Hladnog rata”.

Po njegovim riječima, bilo koji novi potez Rusije glede Krima mogao bi imati “teške posljedice” za odnose između Rusije i Europe.

Može li “stari bračni par” Merkel-Putin riješiti krimsku krizu?

Nakon jednog od prvih sastanaka s Vladimirom Putinom 2002. godine, Angela Merkel našalila se sa svojim suradnicima rekavši da je prošla “KGB-ov ispit” jer je ne pognuvši glavu izdržala njegov prodoran pogled ravno u oči. Za razliku od predsjednika u Washingtonu – Georgea W. Busha koji je tvrdio da je proniknuo u Putinovu dušu i Baracka Obama koji je obećao “resetiranje” u odnosima s Rusijom, njemačka kancelarka nikada nije gajila iluzije da može promijeniti bivšeg sovjetskog špijuna.

Taj njezin realizam, izgrađen u odrastanju u gradiću u Istočnoj Njemačkoj sa sovjetskim vojnim garnizonom u susjedstvu i usavršen u 14-godišnjem turbulentnom odnosu s Putinom, donio joj je respekt u Kremlju i povjerenje za potencijalno riskantnu ulogu posrednika u rješavanju ukrajinske krize.

Kada su Putin i Merkel u interakciji to je sukob dvaju svjetova, kažu kancelarkini suradnici. Za Merkel, fizičarku, rušenje Berlinskog zida 1989. bio je Božji dar koji joj je omogućio strelovit politički uspon. Za Putina, bivšeg špijuna, to je bila razorna nepogoda koja je dovela do pada SSSR-a, događaja koji on smatra najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća.

Unatoč tome, Merkel i Putin, rođeni u razmaku od dvije godine, govore jezikom onog drugog, doslovno i figurativno. Merkel, ljubiteljica Tolstoja i Dostojevskog, kao tinejdžerica je osvojila putovanje u Moskvu na usavršavanje ruskog jezika. Putinu je u školi njemački bio najdraži predmet. Usavršio ga je u petogodišnjoj službi časnika KGB-a u Dresdenu. I svoje je kćeri kasnije poslao u njemačku školu u Moskvi. Kada su jednom na sastanku razgovarali na svojim materinskim jezicima u nazočnosti službenih prevoditelja, završilo je tako da su oni ispravljali prevoditelje.

“Rade zajedno više od desetljeća”, kaže Alexander Rahr, čelnik njemačko-ruskog foruma u Berlinu. “Nije to uvijek bilo glatko, ali Putin Merkel poznaje bolje i poštuje više od bilo kojeg drugog lidera. On nikada nije imao dobar odnos s Obamom”.

Otkako je u Kijevu svrgnut Viktor Janukovič, Putin i Merkel razgovarali su telefonom pet, šest puta. Razgovori nisu bili laki, kažu njemački izvori. Putin govori mnogo, katkad beskrajno. U trenucima postane emotivan i ljutit, pokušava zastrašiti sugovornika kombinacijom iskrenog i proračunatog gnjeva. Rezervirana Merkel strpljivo čeka pravo vrijeme za svoje argumente. “Uvijek je iscrpljujuće, uvijek je bitka”, rekao je jedan njemački diplomat.

Stefan Kornelius je u svojoj biografiji Angele Merkel, nju i Putina opisao kao stari bračni par koji zna sve trikove “supružnika” i s lakoćom predviđa što će sljedeće reći. Kancelarka kaže da su razgovori s Putinom izazovi za njezine argumente. Ne smije pokazati ni najmanji znak slabosti.

Merkel u prvim tjednima ukrajinske krize nije javno kritizirala Putina, vjerujući da bi time samo dodatno “dolila ulje na vatru”. Međutim, to se promijenilo prošli vikend kada je u neobično oštroj izjavi poručila Putinu da neprihvatljivom intervencijom na Krimu krši međunarodno pravo. Taj novi ton dokazuje da se politika vodi strateškim interesima, a ne osobnim odnosima.

Godine 2005. Merkel je tijekom posjeta Rusiji pozvala vodeće ruske oporbenjake na prijem u njemačko veleposlanstvo u Moskvi, nešto što njezinu prethodniku Gerhardu Schroederu, koji je Putina jednom nazvao besprijekornim demokratom, nikad ne bi palo na pamet.

Putin je uzvratio godinu poslije. Merkel ga je posjetila u njegovoj rezidenciji na Crnom moru, a on je pred upaljenim kamerama u sobu za sastanke pustio svoju labradoricu Koni iako je znao da se Merkel boji pasa. I potom sa smiješkom gledao njezinu nelagodu.

Unatoč tome što su “dva svijeta”, Merkel je nekoliko puta stala uz Putina u važnim trenucima i time osnažila svoju vjerodostojnost u Moskvi gdje se doživljava iskrenom političarkom i poštenom posrednicom. Na NATO summitu u Bukureštu 2008. odbila je pritisak Busha i ostalih zapadnih lidera da se Gruziji i Ukrajini omogući pristup Savezu. Znala je da bi to razbjesnilo Putina. Bila je protiv rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojom bi se ovlastila strana intervencija u Libiji i razveselila Putina snažnom kritikom SAD-a kad je otkriveno da je NSA prisluškivala njezin mobitel.

“Putinu je važno što misli Merkel, što misli Kina i što misle zemlje ZND-a”, rekao je visoki ruski izvor. Obamine simbolične “sankcije” objavljene u četvrtak na Putina ne utječu baš nimalo, dodaje.

Prihvaćajući ulogu posrednika u krimskoj krizi, Merkel puno riskira. Pozvala je zapadne partnere da Putinu daju više vremena da ublaži napetosti prije nego li se odluče kazniti Moskvu pravim ekonomskim sankcijama. To odražava njemačke strahove da će biti geopolitičkih posljedica izolacije Rusije, ali i više strahove za njemačke poslovne interese. Njemačka nabavlja trećinu svojih potreba za plinom i naftom iz Rusije, a više od 6000 njemačkih kompanija je aktivno u Rusiji.

Međutim, odbije li Putin poslušati njezine savjete i učvrsti svoju kontrolu na Krimu, Merkel riskira da ispadne “mekana” i naivna. Čak i članovi kancelarkina okruženja smatraju da je njezin utjecaj na Putina u ukrajinskoj krizi ograničen. “U ovom slučaju njezine mogućnosti su precijenjene”, kaže Stefan Meister iz Europskog vijeća za vanjske poslove. “Ona ima odnos s njim, postoji određeno povjerenje i on je sluša, ali i to ima svoje granice. Putin ima vrlo jasan strateški cilj na Krimu i neće ga Njemačka od toga odgovoriti”.

Ukrajina spremna na razgovore s Rusijom, osuđuje referendum o Krimu

Ukrajina je spremna na razgovore s Rusijom, ali Moskva mora prvo povući svoje vojnike, ispoštovati međunarodne sporazume i prestati podržavati “separatiste i teroriste”, izjavio je u petak ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

Rekao je da je zatražio drugi telefonski razgovor s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom. Dvojica premijera razgovarala su u subotu i to je bio jedini kontakt na visokoj razini između dviju zemalja otkako je počela kriza.

“Izrazili smo svoju spremnost za održavanje razgovora s ruskom vladom”, kazao je. Jacenjuk je iznio niz uvjeta, uključujući povlačenje vojnika i “zaustavljanje potpore separatistima i teroristima na Krimu”.

Krimsko promoskovsko vodstvo, koje je došlo na vlast kada su ruski vojnici raspoređeni u toj regiji prošlog tjedna, objavilo je u četvrtak da je regionalni parlament izglasao pripojenje Krima Rusiji te da će se referendum o tom pitanju održati 16. ožujka.

“Nitko u civiliziranom svijetu neće priznati rezultate takozvanog referenduma koje će provesti te takozvane vlasti”, rekao je Jacenjuk nazvavši taj plan ilegalnim i neustavnim.

Rusija se nada da će Šimonović pomoći istrazi o ubojstvima u Kijevu

Rusija se nada da pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović, koji boravi u Kijevu, može pomoći otvaranju istrage o ubojstvima ljudi koja su počinili snajperisti u vrijeme prosvjeda u ukrajinskoj prijestolnici, rekao je u petak novinarima ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin, prenose ruski mediji.

Čurkin je sudjelovao u četvrtak na konzultacijama Vijeća sigurnosti UN-a o Ukrajini koje su održane iza zatvorenih vrata. Tijekom konzultacija telefonom se iz Kijeva javio zamjenik glavnog tajnika UN-a Jan Eliasson koji je podnio izvješće o situaciji. Eliasson odlazi u petak iz Kijeva gdje će ostati samo jedan izaslanik UN-a – bivši hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović.

“Nadam se da će Šimonović i Eliasson moći pomoći toj istrazi. Nove vlasti (Ukrajine) pokušavaju izbjeći takvu istragu. Jasno je da su snajperisti oporbenih snaga ubijali policajce i prosvjednike”, rekao je Čurkin.

U srijedu se na internetu pojavila snimka razgovora šefa estonske diplomacije Urmasa Paeta s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton od 26. veljače, nakon Paetova posjeta Ukrajini. Tijekom razgovora Paet se pozvao na podatke liječnice Olge Bogomoljec, koja je pružala pomoć stradalima na Majdanu, o snajperistima koji su pucali na ljude u Kijevu. Paet je rekao Ashton “da su isti napadači iz zasjede ubijali ljude iz redova jednih i drugih” – prosvjednika i policajaca. “Sve se više misli da nije Janukovič stajao iz tih snajperista nego netko iz nove koalicije”, kazao je.

“Mi pozdravljamo činjenicu da je Šimonović u Ukrajini i da će se moći sastati s ljudima, a oni će mu pomoći da shvati situaciju u pogledu ljudskih prava u zemlji”, istaknuo je Čurkin.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon odlučio je uputiti svog pomoćnika za ljudska prava Ivana Šimonovića u Ukrajinu, gdje će posjetiti Kijev, istočni dio zemlje i Krim kako bi se uvjerio u situaciju s ljudskim pravima u zemlji.

Broj ruskih vojnika na Krimu se udvostručio na 30.000

Rusija sada ima 30.000 vojnika na ukrajinskom poluotoku Krimu, izjavili su u petak ukrajinski graničari, što je gotovo dvostruko više od prijašnje brojke koju je iznijela vlada u Kijevu.

Serhij Astahov, pomoćnik čelnika pogranične službe, rekao je za Reuters da je ta brojka procjena te da obuhvaća i vojnike koji su došli od prošloga tjedna i rusku Crnomorsku flotu, koja ima stalnu bazu u krimskoj luci Sevastopolju.

Rusija, čije su snage prošlog tjedna zauzele Krim, tvrdi da su jedini vojnici koje tamo ima oni čija je baza u Sevastopolju. Ruski vojnici su zauzeli položaje širom Krima bez ikakvih oznaka na odorama, ali na njihovim vozilima se nalaze ruske vojne registarske tablice.

Ukrajina navodi kaže da je na Krim došlo pojačanje od više tisuća ruskih vojnika i da su se proširili na čitav okupirani otok, čime se krši sporazum o bazi u Sevastopolju.

Ukrajinske vlasti su ovoga tjedna priopćile da se na Krimu nalazi ukupno 16.000 ruskih vojnika.

Hitler namjeravao na Krim naseliti optante iz Južnog Tirola

Poluotok Krim, koji je trenutačno jedan od kamena spoticanja u ukrajinsko-ruskom sukobu, već je stoljećima predmet sukoba i planiranih raseljavanja, a jedan je austrijski povjesničar otkrio da je Hitler tijekom Drugog svjetskog rata razmišljao da ondje naseli pripadnike njemačke govorne skupine iz Južnog Tirola.

Nacistička je Njemačka nakon osvajanja Krima u Drugom svjetskom ratu ondje namjeravala naseliti pripadnike njemačke govorne skupine iz Južnog Tirola (Alto Adige), koji su nakon sporazuma Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija 1939. odlučili napustiti to područje, objavio je austrijski povjesničar Lothar Krecker u knjizi o Drugom svjetskom ratu.

“Krim se mora očistiti od svih stranaca i naseliti Nijemcima”, prenosi Krecker u svojoj knjizi “Njemačka i Turska u Drugom svjetskom ratu” Hitlerove riječi uoči napada na Rusiju u ljeto 1941. Kao mogući naseljenici odmah su spominjani pripadnici njemačke jezične skupine iz Južnog Tirola, kojima je nakon sporazuma Hitlera i Mussolinija ostavljeno da kao “optanti” biraju ili da isele u Treći Reich ili pak da ostanu u talijaniziranom Južnom Tirolu. Njihovim naseljavanjem na Krimu, nacistička Njemačka namjeravala je nastaviti tradiciju “Krimskih Gota”, koji su se ondje naselili u trećem stoljeću tijekom seobe naroda.

Planove za naseljavanje optanata iz Južnog Tirola razradio je bečki nacistički dužnosnik Alfred Eduard Frauenfeld, koji je od 1942. do 1944. bio na čelu njemačke vojne uprave na Krimu. Heinrich Himmler je podržao njegova “Razmišljanja o mogućnosti organiziranog preseljenja Južnih Tirolaca na Krim”. Hitler “nipošto ne odbacuje” taj prijedlog, napisao je Himmler Frauenfeldu u lipnju 1942., ali je upozorio na “zajednički zaključak, da preseljenje Južnih Tirolaca može početi tek nakon svršetka rata”.

Zauzeće Krima za Hitlera nije bilo samo strateško pitanje, nego je time htio pokazati nadmoć svoga režima nad drugim europskim državama i ranijim osvajačima, nakon što u Krimskom ratu u 19. stoljeću, od 1853. do 1856. godine europski osvajači nisu uspjeli osvojiti utvrđeni Sevastopolj, koji je time dobio mitsko značenje za Ruse.

Krim je 1774. postao neovisan o Osmanskom carstvu i postupno je prelazio u ruke Rusa. Službeno je 1783. postao dio Ruskog carstva. Nakon Listopadske revolucije 1917. krimski su Tatari proglasili “Narodnu Republiku Krim”, koja je opstala samo do 1918. Nakon pobjede boljševika u ruskom građanskom ratu Krim je postao sovjetska republika unutar Rusije. Po svršetku Drugog svjetskog rata, krimski su Tatari zbog navodne kolaboracije s Hitlerovom Njemačkom masovno preseljeni u Sibir, s 1954. sovjetski vođa Nikita Hruščov donio je odluku o priključenju Krima Ukrajini.

Zemlje srednje i sjeverne Europe i Baltika osudili Rusiju zbog Ukrajine

Ministri vanjskih poslova zemalja srednje Europe, Baltika i nordijskih zemalja osudili su u petak rusku vojnu intervenciju u Ukrajini i najavljeni referendum krimske vlade, pozvavši EU da u Kijev uputi promatračku misiju. Ta skupina zemalja, od kojih mnoge dijele kopnenu granicu s Rusijom ili Ukrajinom i kod kojih je još uvijek živo sjećanje na sovjetsku vladavinu, zauzela je tvrdo stajalište prema Moskvi, kako se kriza sve više zaoštravala.

“Ministri vanjskih poslova nordijskih i baltičkih zemalja i zemalja Višegradske skupine danas su osudili napad na suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i također su osudili nezakoniti referendum o pridruženja Krima Rusiji”, priopćili su ministri u zajedničkoj izjavi.

Šefovi diplomacija Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske te nordijskih i baltičkih zemalja sastali su se u estonskom gradu Narva na ruskoj granici.

Krimski parlament je u četvrtak izglasao pridruženje Rusiji, a vlada potpomognuta Moskvom je za 10 dana zakazala referendum. Taj je potez dodatno zaoštrio krizu u Ukrajini, a američki predsjednik se na tu odluku obrušio oštrim riječima.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski je ocijenio da bi EU trebao ojačati svoju obrambenu politiku i kapacitete upravljanja kriznim stanjima na svojem pragu.

“To je izazov kojeg nismo priželjkivali, ali kuca na naša vrata”, slikovito se izrazio Sikorski.

Foto: Hina

 Izvor: Index.hr