Ruski vojnici upali su u vojnu bazu u Simferopolju na Krimu i pritom ubili jednog ukrajinskog vojnika, javlja agencija Interfax.

Glasnogovornik vojske kazao je kako je uhvaćen zapovjednik baze dok se ostatak vojnika zabarikadirao na drugom katu zgrade.

“Traže da položimo oružje na zemlju, no mi nemamo namjeru predati se”, izjavio je ranije jedan od vojnika, prenosi BBC.

Vojnik je pogođen u vrat i u ključnu kost te je podlegao ozljedama, javlja Interfax. U napadu je ozlijeđen još jedan vojnik.

Ukrajinska Pravda objavila je kako su svi ukrajinski vojnici uhićeni.

“Oduzete su im osobne iskaznice i novac. Izveli su ih van, poredali u liniju i uzeli oružje”, izjavio je glasnogovornik vojske Vladislav Sleznjov.

Jacenjuk: To je ratni zločin

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk u utorak je izjavio da je sukob na Krimu, koji je sada pod ruskom kontrolom ušao u vojnu fazu te je optužio Rusiju za “ratni zločin” zbog pucanja na ukrajinske vojnike.

“Sukob iz političkog prelazi u vojni zbog ruskih vojnika”, rekao je na sastanku u ukrajinskom ministarstvu obrane. “Danas su ruski vojnici počeli pucati na ukrajinske vojnike, a to je ratni zločin bez zastare.”

Jacenjuk je također kazao kako je ukrajinskom ministru obrane naredio da sazove sastanak s kolegama iz Britanije, Francuske i Rusije, potpisnicima Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. kojim se jamči da će ukrajinske granice biti kako bi se spriječilo “zaoštravanje sukoba”.

Putin potpisao sporazum o ulasku Krima u sastav Rusije

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u utorak sporazum o ulasku Krima u sastav Rusije i izjavio , ali je rekao kako ne planira zauzeti bilo koju drugu regiju Ukrajine, javljaju agencije i mediji.

Sporazum su potpisali Putin, premijer Krima Sergej Aksjonov, predsjednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov i čelnik gradske administracije Sevastopolja Aleksej Čalij, a ruski parlament bi ga trebao ratificirati tijekom dana.

U svom govoru pred zastupnicima oba doma ruskog parlamenta povodom primanja Krima i grada Sevastopolja u sastav Rusije, Putin je ustvrdio da je krimski referendum bio legitiman.

“To pitanje (Krima) ima veliku važnost povijesnu važnost za sve nas”, rekao je Putin. “U srcima i mislima ljudi, Krim je oduvijek bio i ostao neodvojivi dio Rusije”, naglasio je.

On je nazvao taj crnomorski poluotok svetim mjestom za Rusiju i rekao je da će tri glavne nacionalnosti u toj regiji imati jednaka prava na jezik – Ukrajinci, etnički Rusi i Tatari.

Putin je kritizirao nove čelnike u Kijevu izjavivši da su oni otvorili put “neonacistima”.

“Oni koji stoje iza posljednjih događaja, oni su… pripremali državni udar, još jedan. Oni su planirali preuzeti vlast i nisu stali ni pred čim. Koristili su se terorom, ubojstvima, pogromom”, kazao je on nazvavši ih “nacionalistima, neonacistima, rusofobima i antisemitima”.

“…Oni odlučuju o tome kako Ukrajina danas živi. Takozvane ukrajinske vlasti uvele su skandalozni zakon o reviziji politike jezika koji je izravno prekršio prava nacionalnih manjina”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik potpisao je odluku o priznanju Krima kao neovisne države u ponedjeljak, dan nakon što su se Krimljani na referendumu, kojega je Zapad proglasio nezakonitim, premoćno izjasnili za pripojenje Rusiji.

Ustvrdio je da Rusija ne želi daljnju podjelu Ukrajine i pokušao je uvjeriti Kijev i Zapad u to. Ukrajina je izrazila bojazan kako bi Rusija mogla krenuti i na istočne dijelove Ukrajine u kojima se govori ruski.

“Ne vjerujte onima koji vas pokušavaju uplašiti s Rusijom i koji viču da će druge regije slijediti primjer Krima. Mi ne želimo podjelu Ukrajine, nama to nije potrebno”, rekao je.

Putin je rekao da Rusija ne bi nikada tražila sukob sa Zapadom, ali da će braniti svoje vlastite interese.

Putin je optužio Zapad za licemjerje. Zapadne zemlje podržale su neovisnost Kosova od Srbije, ali sada uskraćuju isto pravo Krimu, kazao je.

“Ne možete nazvati istu stvar danas crnom, a sutra bijelom”, rekao je dodavši da su zapadni partneri “prešli granicu” glede Ukrajine te da su se ponijeli “neodgovorno”.

Putin je jasno izrazio zabrinutost Rusije zbog mogućnosti da se NATO proširi na Ukrajinu kazavši da ne želi da ga u Sevastopolju, domu ruske crnomorske flote, dočekaju “NATO-ovi mornari”.

Putinov govor bio je prekidan burnim pljeskom tridesetak puta.

Kijev traži od svijeta nepriznavanje Krima

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u utorak međunarodnu zajednicu da ne prizna “Republiku Krim”, koju su u ponedjeljak proglasile separatističke vlasti, kao ni bilo kakav sporazum koja bi ova mogla sklopiti.

“S obzirom na činjenicu da je nezavisnost Krima proglasio nezakoniti organ po isteku protuustavnog referenduma, ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine upućuje svim članovima međunarodne zajednice svesrdni zahtjev da se suzdrže od priznavanja ‘Republike Krim’ na međunarodnom planu”, piše u priopćenju na diplomatskoj internet stranici Kijeva.

Međunarodno pravo zabranjuje državama da priznaju “pseudodržave” ili “svaku situaciju, sporazum ili savez” posljedičan njihovom osnivanju, “ako ono proizlazi iz ilegalnog pribjegavanja sili”, objavljuje ministarstvo aludirajući na ugovor o pripojenju Rusiji.

Ministarstvo optužuje Rusiju da je koristila “silu i prijetnju pribjegavanju sili” kao podršku proglašavanju nezavisnosti Krima.

“S obzirom na status Rusije kao nuklearne sile, taj postupak “poprima posebno opasan karakter za teritorijalni integritet Ukrajine, kao i za mir i međunarodnu sigurnost u cjelini”, dodaje se u priopćenju.

Biden rusku aneksiju Krima nazvao otimačinom zemlje

Američki potpredsjednik Joe Biden nazvao je u utorak rusku aneksiju poluotoka Krima otimačinom zemlje i naglasio predanost Washingtona obrani sigurnosti NATO-ovih saveznika na ruskim granicama, javljaju agencije.

Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Varšavi nakon sastanka s poljskim premijerom Donaldom Tuskom, Biden je ponovio da su jamstva koja se odnose na kolektivnu sigurnost temelj NATO-a te da će SAD poduzeti dodatne korake u cilju jačanja Saveza u budućnosti. Također je poručio da SAD ostaje pri svojoj obvezi da do 2018. u Poljskoj dovrši sustav proturaketne obrane.

Rusija će se, istaknuo je Biden, suočiti s dodatnim mjerama Europske unije i SAD-a ukoliko nastavi provedbu planu da Krim učini dijelom svog teritorija.

Poljski premijer je kazao da međunarodna zajednica ne može prihvatiti rusku intervenciju na Krimu.

“Međunarodna zajednica, uključujući i Poljsku, ne može prihvatiti rusku aneksiju Krima”. To mijenja granice Ukrajine i geopolitičku situaciju u ovom dijelu svijeta”, kazao je Tusk.

Biden je, piše Reuters, stigao u posjet Varšavi kako bi Poljsku, članicu NATO-a uvjerio da je, s obzirom na razvoj situacije u Ukrajini, sigurna.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague je izrazio “žaljenje” što je Moskva potpisom na sporazum o pripajanju ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji “odabrala izolaciju”.

Velika Britanija je zbog tog čina suspendirala bilateralnu vojnu suradnju s Rusijom, uključujući planiranu francusku, rusku i britansku pomorsku vježbu te posjet broda Kraljevske mornarice Sankt Peterburgu.

Kijev optužio Ruse da potpiruju nemire na istoku

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk optužio je u utorak ruske specijalne službe da potpiruju nemire na istoku Ukrajine kako bi opravdale “vojnu agresiju” pod izgovorom zaštite rusofonog stanovništva.

“Snage reda imaju dokaze za umiješanost ruskih specijalnih službi u organizaciji nemira na istoku Ukrajine. Saboteri su uhićeni”, kazao je Jacenjuk na ruskom obraćajući se rusofonom stanovništvu na istoku i jugu Ukrajine.

“Nažalost Krim nije jedina regija u Ukrajini gdje vanjske snage pokušavaju destabilizirati situaciju, potpiriti umjetne sukobe, organizirati nemire i izazvati oružanu agresiju pod izgovorom zaštite rusofonog stanovništva”, nastavio je on.

“Nitko ne osporava vaše pravo da govorite ruski”, naglasio je Jacenjuk dok je ruski predsjednik Vladimir Putin početkom ožujka dobio zeleno svjetlo parlamenta za pribjegavanje sili u Ukrajini radi “zaštite rusofonog stanovništva”.

“Moja supruga Teresia govori prvenstveno ruski. Kao ni milijunima drugih rusofonih stanovnika, ne treba joj zaštita Kremlja”, zaključio je.

“Sankcije protiv Rusije su jadne”

Zapadne sankcije nametnute Rusiji zbog pokušaja pripojenja ukrajinske regije Krima zasad su “jadne” i europski čelnici moraju biti oštriji prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, izjavio je u utorak britanski zastupnik Malcolm Rifkind.

SAD i Europska unija nametnuli su sankcije ruskim i ukrajinskim dužnosnicima kao odgovor na referendum na Krimu.

“Sve što je međunarodna zajednica dosad učinila je zabrana viza i zamrzavanje imovine 22 ili 23 pojedinca – to je jadan odgovor”, rekao je Rifkind, koji je na čelu Obavještajnog i sigurnosnog odbora britanskog parlamenta, za BBC.

Rifkind je kazao da SAD i EU moraju biti oštriji prema Putinu i da po mogućnosti trebaju uvesti “snažne financijske sankcije”. Istaknuo je da bi “to bio pravi odgovor”.

“Međutim, zabrinjavajući su znakovi da je malo vjerojatno da će biti postignut europski konsenzus o tome, da bi mogli reći ‘bit će potrebno ići dalje samo ako Rusija izvrši invaziju na istočnu Ukrajinu’. To bi bio sramotan i vrlo opasan odgovor”, rekao je Rifkind.

Francuska bi mogla otkazati prodaju brodova Mistral Rusiji

Francuska bi mogla razmotriti otkazivanje prodaje francuskih vojnih brodova Mistral Rusiji ako Putin nastavi s onim što radi u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius i naglasio da i druge europske zemlje trebaju poduzeti sankcije. “To je dio treće razine sankcija. Za sada smo na drugoj razini”, precizirao je Fabius na TF1.

“Ako Putin nastavi, možemo razmotriti ukidanje te prodaje, ali ćemo tražiti i od drugih, posebice Britanaca, da postupe jednako s imovinom ruskih tajkuna u Londonu. Sankcije moraju zahvatiti sve”, rekao je i naglasio da bi otkazivanje ugovora Mistral bilo negativno i za Francusku.

Francuska je 2011. potpisala s Moskvom ugovor o prodaji dva broda tipa Mistral za više od milijardu dolara.

Europska unija i Sjedinjene Države u ponedjeljak su donijele odluke o sankcijama za visoke ruske i proruske ukrajinske dužnosnike, kao odgovor Moskvi na odluku o pripojenju Krima.

U Bruxellesu su ministri vanjskih poslova Europske unije odredili sankcije, ukidanje viza i zamrzavanje imovine, za 21 ukrajinskog i ruskog dužnosnika, dok je Washington sankcionirao 11 osoba, ruskih i proruskih dužnosnika.

Pusić: Rusija ne pokazuje sluha za dijalog

Rusija ne želi krizu s Ukrajinom riješiti dijalogom, izjavila je u utorak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon ruske odluke o pripajanju Krima Rusiji i rekla da to traži dodatnu reakciju Europske unije.

“Ruska strana se ponašao onako kako ja u svom životu nisam vidjela, a kamoli mlađe generacije. Dakle, s malo ili nimalo sluha za dijalog i razgovor s drugom stranom”, rekla je Pusić novinarima komentirajući pripajanje Krima Rusiji.

“Cijele političke karijere svih koji su danas u politici provedene su u poboljšanju odnosa s Rusijom i u stalnom napredovanju tih odnosa prema većoj kooperativnosti i većoj međuovisnosti. Ovo je potpuno nova situacija za sve nas”, rekla je Pusić.

“Čini se da tu postoji odluka ili stav ruskog predsjednika (Vladimira Putina) da se operacija Krim privede kraju. Europsko vijeće se sastaje u četvrtak i vidjet ćemo kako će na to reagirati. Međutim, činjenica je da postoji podloga za dodatnu reakciju temeljem tih odluka”, dodala je Pusić.

EU je najavila da će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako nastavi s aktivnostima koje destabiliziraju Ukrajinu, a to bi se moglo dogoditi već na summitu EU-a krajem ovoga tjedna.

Izvor: Index.hr