– Sve je jasnije da iza napada snajperista nije Janukovič već netko iz nove koalicije – kazao je Paet tijekom razgovora s Ashton.
14.50 sati – Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE), poslao je u Ukrajinu, na zahtjev iz Kijeva, 35 nenaoružanih vojnih osoba kako bi djelovali kao promatrači.
Organizacija broji 18 članica, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, a dogovoreno je da svaka pošalje po dva promatrača.
14.30 sati – Rusija, glavni ukrajinski opskrbljivač, uvela je zabranu na prijevoz nuklearnog goriva preko Ukrajine zbog ‘nestabilne situacije u zemlji’.
– Imamo problema s prijevozom nuklearnog goriva kroz ukrajinski teritorij do naših partnera u Istočnoj Europi, a postoje i teškoće vezane za opskrbu gorivom nuklearnih elektrana u Ukrajini koje imaju dovoljno goriva za ožujak i travanj, rekao je Dimitrij Rogozin, ruski zamjenik premijera.
14.05 sati – Snajperiste koji su pucali na prosvjednike i policiju u Kijevu navodno su angažirali pokretači prosvjeda na Majdanu, javlja RT.
U takav rasplet sumnja se nakon što se na internetu pojavila snimka telefonskog razgovora Catherine Ashton, šefice vanjskih poslova EU i Urmasa Paeta, estonskog ministra vanjskih poslova.
Razgovarali su nakon Paetova posjeta Kijevu 25. veljače kad je sukob prosvjednika i snaga sigurnosti bio na vrhuncu. Snimku su navodno objavili službenici ukrajinske službe sigurnosti lojalnih svrgnutom predsjedniku Janukoviču, koji su hakirali telefone Paetu i Ashton.
– Sve je jasnije da iza napada snajperista nije Janukovič već netko iz nove koalicije – kazao je Paet tijekom razgovora te dodao:
– Mislim da to moramo istražiti.
Paet je zatim prepričao razgovor s liječnicom Olgom Bogomolec kod koje su stizali oni koje su snajperisti pogodili.
– Ono što je posebno uznemirujuće jest da su, prema svemu sudeći, isti snajperisti gađali ljude s obiju strana. I prosvjednike i policajce.
Ashton mu je uzvratila.
– Da… to je strašno.
Estonski ministar nakon toga je kazao kako mu je liječnica pokazala fotografije žrtava.
– Kazala je da je riječ o istim mecima i da je uznemirujuće to što nova koalicija ne želi istražiti što se zaista dogodilo – ispričao je Paet.
12.28 sati – Štefan Füle, povjerenik Europske komisije za proširenje objavio je kako je EU dogovorila mjere za pomoć Ukrajini u iznosu od 11 milijardi eura, uz dodatnu pomoć u trgovini, mobilnosti i energetici.
11.45 sati – Na ukrajinski zahtjev njemačke oružane snage zrakoplovima će u njemačke bolnice prevesti 50 ozlijeđenih tijekom prosvjeda na Majdanu.
11.10 sati – John Baird, kanadski ministar vanjskih poslova, usporedio je rusku intervenciju u Ukrajini s nacističkom invazijom Čehoslovačke 1938. godine.
– U Sudetima je živjelo većinsko njemačko stanovništvo. To nije dalo za pravo Nijemcima da učine to što su učinili. A ako ovo nije rat, onda je vrlo nalik ratu. Cijela situacija kao da je izašla iz hladnog rata – kazao je Baird.
10.50 sati – Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u Madridu se sastao sa španjolskim kolegom Joseom Manuelom Garciom-Margallom.
– Ukrajina je, naravno, naš prioritet. Svi moramo djelovati u duhu zakona. U Ukrajini se dogodio državni udar, a legitimni je predsjednik svrgnut. Zapad je dao loš primjer podržavajući prosvjednike koji su preuzeli vlast kršeći ustav – kazao je Lavrov te dodao:
– Rusija ne može narediti “samoobrambenim snagama” koje čine stanovnici Krima da se vrate u baze jer to nisu ruske snage. Crnomorska flota pak poduzima dodatne mjere kako bismo bili spremni i sigurni da neće biti krvoprolića na Krimu.
Lavrov je kazao i da je na ukrajinskim i krimskim vlastima odluka hoće li se pozvati promatrači – prenosi BBC.
– Ako žele poslati promatrače, moraju se obratiti vlastima u Krimu – kaže ruski ministar.
10.33 sati – Petnaest zemalja članica Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS ) pristalo je na sudjelovanje u misiji vojnih promatrača u Ukrajini.
10.22 sati – Ruske snage zauzele su dva ukrajinska proturaketna bataljuna na području Krima – prenosi Interfax.
10.15 sati – Ruski zastupnici rade na nacrtu zakona koji bi omogućio oduzimanje imovine i računa europskih ili američkih tvrtki ako se nametnu sankcije – izvještava agencija RIA.
10.06 sati – Suprotne reakcije u ukrajinskim i ruskim medijima nakon jučerašnjih zbivanja. Ukrajinci su negativno ocijenili izlaganja Vladimira Putina na konferenciji za medije pa je na naslovnici popularnog dnevnog lista Ukrayina Moloda osvanuo naslov “Ispovijest ludog agresora”. Rusi su pak za Putinov nastup napisali da je bio samouvjeren i kompetentan.
– Pokazao se kao državnik, a ne samo kao taktičar. Bio je smiren nakon pitanja koja nisu bila unaprijed dogovorena – piše Izvestiya.
9.58 sati – Ukrajinska policija priopćila je da se nakon dojave o postavljenim bombama evakuira zgrada regionalne vlade u Donjecku koju su okupirali proruski prosvjednici. Od subote se na njoj vijorila ruska zastava koja je sada skinuta te je postavljena ukrajinska, javlja Reuters.
9.15 sati – SAD i Rusija vodit će razgovore o ublažavanju napetosti na relaciji Zapad – Istok zbog Ukrajine. Zapad će inzistirati na tome da Rusi povuku svoje snage natrag u bazu na Krimu te otklone opasnost od rata. Američki državni tajnik John Kerry i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov susrest će se prvi put otkad je kriza eskalirala, i to nakon konferencije u Parizu na kojoj sudjeluje svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.
– Spremni smo svim Ukrajincima osigurati poštovanje njihovih prava. Činjenica je da se ruski vojnici na Krimu još uvijek nalaze izvan svojih baza te da to nema nikakve veze sa zabrinutošću za dobrobit etničkih Rusa na poluotoku. Rusi nastoje upotrijebiti silu prema susjednoj državi – kazao je jučer američki predsjednik Barack Obama te dodao da se većina svijeta slaže sa SAD-om koji je uvjeren da suverena zemlja mora donositi vlastite odluke o svojoj budućnosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin još nije odlučio hoće li ruska vojska ići dalje u Ukrajini, proizlazi iz onoga što je rekao novinarima u Kremlju. Moguće je da je ipak visoka ekonomska cijena dosad provedene akcije ruske vojske na Krimu razlog za privremenu stanku. Tržište je nervozno reagiralo na krizu u Ukrajini, komentirao je Putin situaciju koja je ruski biznis stajala 60 milijardi dolara, a država je morala potrošiti 10 milijardi dolara da spasi rublju od potpunog potonuća. I Ukrajinu će priča o Majdanu skupo stajati, Putin kaže da će se cijena plina ponovno povećati, više neće biti 30-postotnog popusta koji je odobrio bivšem predsjedniku Viktoru Janukoviču ako Ukrajina ne plati plin za veljaču. Sad ukrajinski dug za plin iznosi 1,5 milijardi dolara, s potrošnjom u veljači bit će to dvije milijarde.
– To je trgovačka logika, ako ne platiš, ne možeš dobiti ni popust – kaže Putin.
U Ukrajini je proveden protuustavni državni udar, vlast je nelegitimna i uspostavljena oružanom pobunom, ljudstvo za prosvjede pripremano je uz pomoć Zapada i specijalnih instruktora u Poljskoj i Ukrajini, kaže ruski predsjednik koga posebno brinu, kaže, radikalni ekstremisti, nacisti koji nose svastike, militanti koji su uz pomoć Zapada gurnuli Ukrajinu u kaos.
Vidio sam Viktora, živ je
Svoje tvrdnje o ekstremistima Putin potkrepljuje tvrdnjom da su prosvjednici u sjedištu Stranke regija Viktora Janukoviča jednog službenika ubili, drugog mučili u podrumu.
– Ruska akcija u Ukrajini, ako je bude, bit će legitimna – ističe Putin između ostaloga i zato što se jučer oglasio bivši predsjednik Janukovič i zatražio rusku vojnu intervenciju u Ukrajini.
– Janukovič je živ, vidio sam ga ovih dana i živjet će dulje nego oni koji šire tračeve da je mrtav – rekao je Putin, ali dodaje i kako Janukovič nema političke budućnosti.
Referendum na Krimu o statusu te zasad autonomne republike u sklopu Ukrajine održat će se 30. ožujka. Prvi pucnji ispaljeni su jučer na Krimu, srećom u zrak, kad je 300 ukrajinskih vojnika, marširajući s ukrajinskom zastavom i pjevajući “Hajdemo, braćo Ukrajinci”, htjelo ući u vojarnu Belbek koju su zauzeli ruski vojnici kako bi bili s njima, no Rusi su zapucali u zrak.
Aktivirale su se i supruge ukrajinskih vojnika, stražare uz vojarne. U bazi Belbek nalazi se 46 ukrajinskih ratnih zrakoplova MiG-29 koje su Rusi preuzeli izbacivši odande ukrajinske vojnike i pilote.
Radikali i fašisti
Kolona vojnika zaustavila se pred puščanim cijevima i vratila se nakon kraćih pregovora nazad. Ruske postrojbe na Krimu ukopale su se na novoj granici prema ostatku zemlje očekujući, kako tvrdi Moskva, dolazak “radikala i fašista” koji bi došli svrgnuti prorusku vlast u Simferopolju. Ruski brod prepriječio se na ulazu u Sevastopolj, a tisuće Rusa stižu na Krim, javlja BBC. Jedan od razloga što se Putin zaustavio prije krvoprolića možda je i strah da bi mu moglo propasti domaćinstvo Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. godine. Nakon što su blokirali Sevastopolj i Balaklavu, ruski ratni brodovi blokirali su jučer poslijepodne oba prolaza Kerčkog tjesnaca koji spaja poluotok Krim s Rusijom, gdje će Rusija, naredio je premijer Dmitrij Medvedev, graditi most dug 4,5 kilometra.
Rusi testirali balističku raketu
Raketa Topol RS-12M lansirana je s ruskog poligona Kapustin Yar pokraj Kaspijskog jezera prema testnom poligonu Sary Shagan u Kazahstanu. SAD su potvrdile lansiranje za koje su po proceduri bilateralnih sporazuma unaprijed upoznate. Strani analitičari kažu kako je usprkos tome što se za lansiranje ovakvih interkontinentalnih raketa koje mogu nositi i nuklearne bojeve glave zna mjesecima unaprijed, svejedno u ovom trenutku takvim potezom definitivno dodaje novi element u cijelu krizu oko Ukrajine i Krima. Rusi kažu kako je lansiranje prošlo izuzetno uspješno. (zv)
Izvor: Večernji list
