Stanje u Ukrajini se ne smiruje, a situaciju je dodatno pogoršala odluka o pripojenju Krima Rusiji. Jučer je na Krimu došlo do pucnjave u kojoj su poginula dva vojnika.
Turčinov: Imate tri sata da pustite taoce
Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov dao je vlastima Krima ultimatum u kojem zahtjeva da puste sve taoce.
“Imate tri sata da pustite sve taoce uključujući i admirala sergija Gajduka. Ako se to ne dogodi vlasti će provesti adekvatan odgovor, tehničke i tehnološke prirode”, izjavio je Turčinov.
Turčinov je izjavio kako su ruski vojni dužnosnici “cinično odbili pregovarati” objasnivši da su pritvorene osobe odgovornost samoproglašene vlade Krima. Turčinov je kazao i kako je zrakoplovu u kojem su bili ukrajinski pregovarači zabranjeno da sleti u toj regiji.
Rusija će graditi most do Krima
Rusija će izgraditi most prema poluotoku Krimu, objavio je u srijedu predsjednik Vladimir Putin, a vlada računa da će taj projekt stajati 3 milijarde dolara.
“Treba nam most i za automobile i vlakove”, naglasio je Putin pred vladom, navodi agencija Interfax.
Da bi se stiglo po poluotoka s ruskog teritorija, ako se ne prelazi Ukrajina, osim zrakoplovom jedino se može stići po tjesnacu Kerč, morskom tjesnacu od 4,5 km na najužem dijelu između Azovskog i Crnog mora.
Veza se sada osigurava skelom. Vlakovi i dalje voze po ukrajinskom teritoriju, rekao je ministar prijevoza Maksim Sokolov.
On je rekao da se razmatra i izgradnja tunela.
Jedan mjesni dužnosnik je početkom mjeseca rekao da bi most trebao biti dug 7,5 km. Ruski premijer Dmitrij Medvedev je potpisao ukaz i povjerio radove državnoj tvrtki BTP.
Krim, teritorij na jugu Ukrajine s rusofonom većinom, proglasio je neovisnost nakon promjene vlasti u Kijevu i s 97 posto se izjasnio za pripojenje Rusiji na referendumu u nedjelju, koji Zapad osuđuje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u utorak sporazum o ulasku Krima u sastav Rusije.
Ruske vojne vježbe na sjeverozapadu zemlje
Ruske vojne snage u srijedu su počele zračne vojne vježbe na sjeverozapadu zemlje u blizini bivših sovjetskih baltičkih republika i članica NATO-a koje su vrlo oprezne nakon ruske aneksije Krima.
Vježbe u kojima sudjeluju borbeni zrakoplovi vode se u regijama koje ne graniče s Ukrajinom. Visoki ruski vojni izvor rekao je da su vježbe planirane još u prosincu prošle godine i da nemaju političkog značaja.
Agencija Interfax javlja da u vježbama sudjeluje više od 40 zrakoplova tipa MiG i Suhoj te da se odvijaju u regijama među kojima je Lenjingradska, koje graniče s teritorijem članica NATO-a Estonijom i Finskom te Kareliju koja ima dugačku granicu s Finskom.
Vojne vježbe bit će završene krajem ožujka, rekao je glasnogovornik ruske zapadne vojne oblasti pukovnik Oleg Kočetkov.
Rusija je u posljednjih nekoliko tjedana u regijama blizu Ukrajine održala nekoliko većih vojnih vježbi, izazvavši bojazan u Kijevu i među zemljama zapada da Moskva ima planove povezane s ukrajinskim regijama u kojima prevladava rusofono stanovništvo.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je kazao kako Rusi ne namjeravaju zauzeti druge regije niti dijeliti Ukrajinu, no kazao je kako zadržava pravo slanja ruskih vojnih snaga onamo da bi se, ako bude potrebno, zaštitilo rusko stanovništvo.
Zbog Krima zasjeda ukrajinsko sigurnosno i obrambeno vijeće
Ukrajinsko Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu počelo je u srijedu sjednicu posvećenu prijetnjama nacionalnoj sigurnosti nakon ruskih mjera za preuzimanje kontrole nad poluotokom Krimom.
U priopćenju na internetskoj stranici Vijeća, tijela koje čine visoki vojni i sigurnosni dužnosnici, kaže se da je sastanak posvećen “stanju ukrajinske nacionalne sigurnosti i mjerama za neutraliziranje inozemnih i unutarnjih prijetnja”.
Odluke Vijeća obično se pretoče u predsjednički ukaz koji ima snagu zakona.
Premijer Arsenij Jacenjuk ranije je naredio prvom potpredsjedniku vlade i obnašatelju dužnosti ministra obrane da odleti na Krim kako bi “riješio situaciju”. No novinska agencija Interfax Ukrajina navela je da je ministar rekao kako mu nije bilo dopušteno ući na Krim koji su zaposjele ruske snage.
Ruski vojnici uz potporu nenaoružanih dragovoljaca zauzeli su u srijedu stožer ukrajinske mornarice u krimskoj luci Sevastopolju i podigli rusku zastavu.
Proruski prosvjednici upali u ukrajinsku bazu u Sevastopolju
Proruski prosvjednici upali su u srijedu ujutro u sjedište ukrajinske mornarice u Sevastopolju i zamijenili ukrajinske zastave ruskima, javljaju ruski i ukrajinski mediji.
Po riječima očevidaca, u sjedištu je oglašena uzbuna i ukrajinski vojnici su napravili živi zid ispred prosvjednika, ali su prosvjednici ipak uspjeli ući automobilima na područje sjedišta.
U međuvremenu je zapovjednik ruske Crnomorske flote viceadmiral Aleksandr Vitko započeo pregovore sa svojim ukrajinskim kolegom kontraadmiralom Sergejem Gajdukom. Ukrajinska pravda javlja da prosvjednici nisu naoružani.
Ubrzo nakon incidenta oglasio se vršitelj dužnosti ukrajinskog ministra obrane Igor Tenjuh koji je izjavio u Kijevu da se ukrajinske snage neće povući s Krima bez obzira na to što je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao sporazum o ulasku te regije u sastav Rusije.
Tisuće ruskih vojnika preuzele su kontrolu nad Krimom posljednjih tjedana prije referenduma održanog u nedjelju na kojemu su se birači izjasnili za pripojenje Rusiji.
Zapovjednik ukrajinske mornarice zadržan u Sevastopolju
Zapovjednik ukrajinske mornarice Sergej Gajduk privremeno je zadržan u srijedu u Sevastopolju, priopćio je ured tužitelja u tom gradu. “Imamo pitanja za njega”, rekao je ured za novinsku agenciju KrymInform odgovarajući na pitanje o razlozima njegova zadržavanja.
Iz ureda tužitelja su objasnili da je po njihovim izvorima Gajduk prenosio ukrajinskim vojnim postrojbama naređenja iz Kijeva da koriste oružje protiv civila. Ukrajinska Pravda piše da su ga zadržali zbog “nepostojećeg naređenja”.
Agencija Itar-Tass ranije je izvijestila da je Gajduk s pedesetak časnika napustio područje sjedišta flote u Sevastopolju te da su ponijeli sve svoje stvari i dokumente.
Ukrajinsko ministarstvo obrane je priopćilo da se ne zna gdje je Gajduk. “Potvrđujemo da su ga izveli iz sjedišta mornarice i pokušavamo doznati pojedinosti”, rekli su u ministarstvu.
Ukrajinska Pravda navodi, pozivajući se na izjave djelatnika u mornaričkoj bazi, da je Gajduk izveden s lisicama na rukama.
Rusija: EU i SAD prekršili obveze iz sporazuma iz 1994.
SAD i Europska unija pomogli su državnom prevratu u Kijevu i time su prekršili obveze iz sporazuma iz Budimpešte, odnosno narušili su političku neovisnost i suverenitet Ukrajine, priopćilo je u srijedu rusko ministarstvo vanjskih poslova.
U priopćenju objavljenom na svojoj internetskoj stranici ministarstvo navodi da u kontekstu situacije u Ukrajini neki ruski partneri nisu propustili priliku da ukažu Ruskoj Federaciji na obveze iz sporazuma potpisanog u Budimpešti 1994. te da stoga želi podsjetiti na obveze iz tog sporazuma i na to tko je odgovoran za njihovo poštivanje.
SAD, Velika Britanija i Rusija su Memorandumom iz Budimpešte, potpisanim 1994., postali jamci neovisnosti Ukrajine. Kijev se, zauzvrat, nakon raspada SSSR-a odrekao nuklearnog oružja.
“Kako se u ta jamstva uklapaju prijetnje sankcijama ukrajinskim vlastima koje su ne jednom izrekli EU i SAD u vrijeme nereda u Kijevu? Što je to, ako nije ekonomski pritisak na suverenu državu?”, pita se ministarstvo. “Kako okvalificirati izjave SAD-a i EU-a o tome da više ne smatraju zakonito izabranog čelnika države legitimnim partnerom, za razliku od novih čelnika, imenovanih na ulici čime su prekršene sve ustavne procedure?”
“Sve su to primjeri kako su SAD i EU pomogli državnom prevratu u Kijevu djelujući protiv političke neovisnosti i suvereniteta Ukrajine i time prekršivši obveze iz Memoranduma iz Budimpešte”, ističe ministarstvo.
Biden: Rusija zbog Krima može očekivati daljnje sankcije
Na rusko pripajanje Krima stigle su brojne reakcije međunarodne zajednice, posebice SAD-a. Američki potpredsjednik Joe Biden za posjeta Varšavi osvrnuo se na rasplet s poljskim premijerom Donaldom Tuskom.
Složili su se da međunarodna zajednica ne može prihvatiti rusku intervenciju na Krimu, koja je zapravo otimačina zemlje, rekao je Biden. Osudio je potez Moskve te poručio da Rusija može očekivati dodatne sankcije od strane SAD-a i Europske Unije nastave li s procesom pripajanja Krima.
Lavrov poručio Kerryju: Sankcije su neprihvatljive
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je američkom državnom tajniku Johnu Kerryju da su zapadne sankcije zbog Krima neprihvatljive i zaprijetio je posljedicama, objavila je u utorak Moskva.
Prema ruskim izvorima dvojica diplomata razgovarala su telefonom nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao sporazum u Kremlju kojim je ukrajinski Krim postao sastavni dio Rusije unatoč protivljenju Kijeva i Zapada.
Putin je kazao kako ne planira uzeti nijedan drugi dio Ukrajine, a Kerry je kasnije upozorio da bi bilo koji upad u drugi dio Ukrajine bio “velika pogreška” i predstavljao izazivanje međunarodne zajednice.
“Krimski stanovnici demokratski su odlučili u skladu s međunarodnim pravom i Poveljom UN-a što Rusija poštuje i prihvaća”, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova “dok su sankcije koje su nametnuli SAD i EU neprihvatljive i neće proći bez posljedica”.
VB: Rusija bi mogla biti isključena iz G8
Velika Britanija upozorila je u srijedu ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi Rusija mogla biti suočena s trajnim isključenjem iz G8 ako Kremlj poduzme daljnje korake protiv Ukrajine.
“Mislim da bi trebali razmotriti treba li trajno izbaciti Rusiju iz G8 ako budu poduzeti daljnji koraci”, rekao je premijer David Cameron u britanskom parlamentu.
Idućeg tjedna sastaje se u Den Haagu G7 kako bi razmotrio daljnje odgovore na poteze Kremlja za pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima.
Cameron je pozvao na snažan odgovor članica Europske unije čiji se čelnici sastaju u četvrtak i petak u Bruxellesu.
Također je rekao da će Rusija biti suočena s ekonomskim sankcijama ako i dalje bude radila na destabilizaciji Ukrajine.
“Ako okrenemo glavu od krize i ne budemo djelovali, dugoročno ćemo platiti vrlo visoku cijenu”, istaknuo je Cameron.
Bijela kuća pozvala da se ne kupuju ruske dionice
Bijela kuća u utorak je, sasvim neuobičajeno, pozvala investitore da izbjegavaju ruske dionice u trenutku dok se zaoštrava retorika oko ruske aneksije Krima.
“Ja ne bih, da sam na vašem mjestu, sada ulagao u ruske dionice”, kazao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney uz osmijeh na konferenciji za novinare.
Ističući da SAD priprema nove sankcije Carney je kazao novinarima da će ruska aneksija dijela ukrajinskog teritorija imati dugoročne posljedice na rusko gospodarstvo.
“Oni će snositi teret sankcija koje smo nametnuli mi i EU”, kazao je Carney.
SAD i EU nametnuli su zabranu putovanja i zamrznuli imovinu nekih ruskih i odbjeglih ukrajinskih dužnosnika optuženih za sudjelovanje u aneksiji Krima čijih je dva milijuna stanovnika ruske nacionalnosti.
Sobotka: EU vjerojatno neće uvesti ekonomske sankcije Rusiji
Sastanak na vrhu europskih čelnika u četvrtak i petak u Bruxellesu vjerojatno neće rezultirati uvođenjem ekonomskih sankcija Rusiji, izjavio je u srijedu češki premijer Bohuslav Sobotka, prenosi agencija ČTK.
Proljetni summit EU-a, na kojem će biti i premijer Zoran Milanović, uvelike će biti posvećen stanju u Ukrajini, odnosno ruskoj odluci o aneksiji Krima i adekvatnom europskom odgovoru na to.
Europske i američke mjere protiv Rusije zasad uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja za krimske čelnike i članove unutarnjeg kruga suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina. EU je također suspendirao vizne i trgovinske pregovore s Rusijom, a skupina G7 odustala je od summita G8 u Sočiju i raspravljat će o stanju u Ukrajini tijekom summita o nuklearnoj sigurnosti u Den Haagu sljedeći tjedan.
I dok britanski premijer najavljuje moguće izbacivanje iz Rusije iz G8 i traži teže sankcije, talijanski premijer Matteo Renzi kaže da mjere protiv Rusije moraju biti postupne i reverzibilne kako bi se izbjegla pojava nove željezne zavjese.
Sobotka je izjavio da se europski čelnici vjerojatno neće usuglasiti o ekonomskim sankcijama, poput ograničenja ruskog pristupa europskom financijskom sustavu ili rezanju europskih investicija u Rusiju, a analitičari spominju konzervativniju varijantu sankcija poput širenja postojećeg ‘crnog’ popisa ruskih i krimskih dužnosnika.
The Washington Post piše kako EU mora staviti na vagu koliku će štetu nanijeti krhkim ekonomijama svojih članica uvođenjem težih sankcija Rusiji.
Ban Ki-moon ide u Moskvu i Kijev
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon će u četvrtak otići u Moskvu gdje će se sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zatim će otići u Kijev, objavio je UN u srijedu.
Taj nenajavljeni posjet je “dio njegovih diplomatskih napora za poticanje svih strana da riješe sadašnju krizu na miran način”, dodaje se u priopćenju UN-a.
U Moskvi će se Ban sastati i s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim. U Kijevu će razgovarati s privremenim predsjednikom Oleksadrom Turčinovim i premijerom Arsenijem Jacenjukom kao i predstavnicima civilnog društva.
“Glavni tajnik stalno poziva na rješenje vođeno načelima Povelje Ujedinjenih naroda, tj. suverenosti i teritorijalne cjelovitosti država”, dodaje UN.
U reakciji na potez Vladimira Putina, koji je pripojio Krim Rusiji nakon referenduma na poluotoku, Ban se zalagao za teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, ali nije jasno osudio to pripojenje niti rekao je li taj referendum zakonit.
Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric je rekao u utorak da UN i dalje vjeruje u diplomatsko rješenje te krize.
Ban zahtijeva od svih strana da nastave konstruktivni dijalog radi rješenja te krize, dodao je glasnogovornik.
Od početka krize, Ban je uputio u Ukrajinu izaslanika Roberta Serryja, kao i svog zamjenika Jana Elaisson te svog pomoćnika za ljudska prava Ivana Šimonovića.
Niti jedan od njih nije uspio uvjeriti Moskvu i Kijev da pokrenu dijalog i Serry je brzo morao otići s Krima nakon prijetnji naoružanih osoba. Šimonović je zatim odustao od odlaska na Krim zbog logističkih i sigurnosnih razloga, navodi UN.
Trinaest od 15 zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a podržalo je u subotu ujutro američki nacrt rješenja koji osuđuje referendum o pripojenju Krima Rusiji. Moskva je na nacrt stavila veto i blokirala usvajanje teksta, dok je Kina bila suzdržana.
Od početka ukrajinske krize, veleposlanici 15 zemalja članica Vijeća su održali sedam sastanaka, tijekom kojih su vođeni uzaludni razgovori između Moskve i Zapadnjaka, a osmi je predviđen u srijedu poslijepodne u New Yorku.
OESS: Pripojenje Krima Rusiji je “protivno međunarodnom pravu”
Pripojenje Krima Rusiji “protivno je međunarodnom pravu”, upozorio je izvršni predsjednik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Didier Burkhalter.
“Švicarski ministar vanjskih poslova i predsjednik OESS-a Didier Burkhalter smatra da najnovije mjere koje je u utorak poduzela Ruska Federacija glede statusa Krima predstavljaju kršenje temeljenih obveza OESS-a te nisu u skladu s međunarodnim pravom”, objašnjeno je u priopćenju u noći s utorka na srijedu.
Naglasio je kako događaji u utorak “ne smiju značiti prekid diplomacije u prevladavanju krize”.
“Iskren i pošten dijalog te napori uloženi u izgradnju mostova sada su važniji nego ikada”, piše u priopćenju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u utorak povijesni ugovor kojim se Krim pripaja Rusiji s neposrednim stupanjem na snagu ne obazirući se na sankcije Zapada proglašene prethodnog dana protiv Moskve.
Predstavnici 57 zemalja članica OESS-a moraju se još složiti oko slanja misije u Ukrajinu.
Krimski premijer zabranio dolazak ukrajinskih ministara
U trenutku kad proruske milicije počinju zauzimati ukrajinske baze na Krimu, Kijev je objavio da će poslati svoje visoke dužnosnike na Krim kako bi “zaustavili eskalaciju”, na što je odmah reagirao krimski premijer zabranivši dolazak ukrajinskim dužnosnicima.
Privremeni ukrajinski ministar obrane Igor Tenjuk i prvi pomoćnik premijera Vitalij Jarema otputovat će u srijedu na Krim kako bi “zaustavili eskalaciju sukoba” na poluotoku, objavila je vlada ne navodeći spada li to putovanje u dogovor s Moskvom ili separatističkim vlastima ukrajinskog poluotoka.
Premijer Krima Sergij Aksionov smjesta je iz Moskve objavio da će ministrima biti onemogućen ulaz na poluotok.
Predsjednik Vladimir Putin potpisao je u utorak sa separatističkim vlastima ukrajinskog poluotoka povijesni sporazum kojim se Krim pripaja Rusiji, privukavši smjesta rafale odlučnih osuda u svijetu, a prijelazni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov usporedio je djelovanje Moskve s onim nacističke Njemačke.
Iako je ruski institucionalni “blitzkrieg” praktički završen s obzirom da je Ustavni sud upravo odobrio pripojenje a oba doma ruskog parlamenta nesumnjivo hoće, brojne praktičke probleme tek treba riješiti.
Najhitniji je problem s ukrajinskim vojnim bazama koje je opkolila proruska milicija, za koju se sumnja da se zapravo radi o prerušenim ruskim snagama.
Poveća skupina tih osoba bez vojnih obilježja zaposjela je u srijedu ujutro sjedište ukrajinske mornarice u Sevastopolju, kazao je njezin glasnogovornik Sergij Boganov.
“Ima ih oko 200, neki su zamaskirani. Nisu naoružani i nijedan metak nije ispaljen s naše strane. Časnici su se zabarikadirali unutar zgrade”, objasnio je on.
Izvor: Index.hr
