Strašno je kako nas omalovažavaju kao potrošače, ustvrdili su danas saborski zastupnici raspravljajući o prijedlogu novog zakona o zaštiti potrošača koji bi tu zaštitu trebao dići na veću razinu od postojeće.

Hrvatska pojede tri milijarde kuna hrane godišnje, od toga dvije iz uvoza, kazao je Boro Grubišić (HDSSB) tvrdeći da se potrošače vara i na kvaliteti i na kvantiteti. Tri godine kupujem sadnicu delišes jabuke i svake godine vidim da to nije delišes i što da radim, zavapio je Grubišić.

Da je sve više prevara potrošača drži i Ingrid Antičević Marinović (SDP). U pileća prsa ubrizgavaju vodu, kolutići lignji zapravo su tripice, neke prevare su i štetne za zdravlje, kaže zastupnica i spominje med u koji se dodaju posebne supstance.

“Pljačkaška industrija”

Zastupnici upozoravaju kako su na udaru raznih oglašivača i trgovaca posebno djeca i starije osobe. U općini Voćin u nekim selima uopće nama signala, no trgovci su starijim osobama uspjeli prodati mobilne telefone vežući ih ugovorima na 12 mjeseci, upozorava Mile Horvat (SDSS).

Oporba se posebno obrušila na odnos bankovne industrije prema potrošačima. To je možda lihvarska, a ne bankarska industrija, tvrdi Grubišić, dok laburist Branko Vukšić dodaje: “To je pljačkaška industrija”.

Apostrofirajući pojam nepoštene poslovne prakse, Đuro Popijač (HDZ) tvrdi kako, kad bi se primjenjivao predloženi zakon, ne bi bilo problema oko osporavanja traženja zaštite prava, npr. udruge Franak. “Po ovom zakonu nema nikakve dvojbe o tome što su pojedini segmenti financijske industrije radili”, kaže Popijač.

“Besplatne večere skuplje nego u najskupljim restoranima”

Na zabranu nepoštene odnosno zavaravajuće poslovne prakse, referira se i Peđa Grbin (SDP). U praksi to znači da je konačno odzvonilo pozivima na tzv. besplatne večere koje onda ispadnu skuplje nego u najskupljim restoranima, kaže Grbin.

HNS-ovac Jozo Radoš upozorio je na svakodnevicu hrvatskih trgovina koje, kaže, stalno imaju akciju jednih te istih proizvoda i istu robu prodaju na akciji nekoliko mjeseci što je, kaže, pokušaj zavaravanja potrošača. “Predloženim zakonom takve će se manipulacije onemogućiti”, uvjeren je.

Radoš međutim zamjera što je područje oglašavanja proizvoda koji će izliječiti ili otkloniti neki nedostatak zakonom tek dodirnuto.”Te silne ponude proizvoda koji će izliječiti, spasiti, otkloniti nedostatak je potpuno neregulirano područje”, ističe Radoš zamjerajući ‘zdravstvenim vlastima’ jer se o tome nisu očitovali.

Kako stati na kraj prevarantima?

“Paramedicina i paramedicinski proizvodi protiv debljanja, ćelavosti, za jetru, za kosu, za pitaj Boga što, ulaze na naše tržište putem reklama, a o tome šuti i Hrvatska liječnička komora i Hrvatski liječnički zbor”, složio se i HDSSB-ovac Grubišić.

“I bez predloženog zakona postoje instrumenti da se to onemogući, međutim oni se ne implementiraju no nitko od onih koji daju te oglase niti medija koji ih objavljuju nije kažnjen”, rekao je HDZ-ovac Željko Reiner.

Laburista Branka Vukšića smetaju oglasi u poštanskim sandučićima unatoč istaknutom upozorenju kako ih nije dozvoljeno ostavljati, ali i letci zataknuti za vjetrobranska stakla koje kiša skvasi pa sunce osuši i dobro zalijepi za staklo.

“Tko štiti potrošače, nadzire provedbu zakona i kome se žaliti? Upravi za vodu?”, pita se. Ništa se, tvrdi, neće promijeniti ni predloženim zakonom jer je on načelan.

“Zakon mi sliči na život šišmiša: kad iziđe iz sabornice na danje svjetlo nema nikakve veze s realnošću”, poručuje.

Izvor: Index.hr