fbpx

Hitna u Sisku za čiju se kupnju tereti Lovrić Merzel nema ni kanalizaciju, a Ministarstvo zdravlja joj dalo sve dozvole za rad

Zgrada u kojoj se nekad nalazio autosalon, a koju je sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel kupila za potrebe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i platila vrtoglavih 9,8 milijuna kuna nema čak ni kanalizaciju, a naselje Pogorelac u kojem se Hitna nalazi često pliva i u fekalnim vodama. No, u Ministarstvu zdravlja to poriču tvrdeći kao su pribavljene sve potrebne dozvole za rad Hitne i da nije točno da nemaju kanalizaciju.

Međutim, direktor Sisačkog vodovoda Srđan Marić za Index je potvrdio da cijelo sisačko naselje Pogorelac u kojem se nalazi i Hitna nema kanalizaciju, a istu informaciju dobili smo od još nekoliko izvora.

Miroslav Hajneman, predsjednik Mjesnog odbora Sisak Novi u kojem se nalazi i naselje Pogorelac također je potvrdio da naselje Pogorelac nema kanalizaciju, a o tom problemu je Mjesni odbor Sisak Novi prije nekoliko mjeseci upozorio i sisačko Gradsko Vijeće. Istaknuli su da im osim poplavljenih cesta za svakog kišnog vremena zbog zaobalnih voda često fekalne vode preplave polja iza obiteljskih kuća pa teško prodaju svoje poljoprivredne proizvode.

Liječnica iz SMŽ, koja je željela ostati anonimna, istaknula je pak kako je zgrada u kojoj je smještena Hitna najobičniji auto salon, za što je zgrada prvotno i napravljena budući da je Merzel upravo od Auto kuće Lav Auto Popec i kupila zgradu.

“Krv i fekalije u septičkoj čine nehigijenske uvjete za rad Hitne”

No problem nije samo u brojnim nepravilnostima pri kupnji, zbog čega DORH između ostalog i tereti županicu koja se nalazi u pritvoru, nego je problem i što je zgrada potpuno neprikladna za potrebe Hitne.

“Zgrada je iznutra samo malo preuređena, no ne razlikuje se puno od prijašnjeg auto salona. Unutra je poprilično hladno, to je velika limena hala u kojoj nema ni kanalizacije, nego imaju svoju septičku jamu. Možete misliti kako to izgleda kad se u nju slijeva krv i fekalije, što je potpuno nehigijenski”, rekla nam je liječnica koja smatra da takva zgrada nije prikladna za obavljanje medicinske djelatnosti.

S druge strane iz Ministarstva zdravlja odgovorili su nam kako su inspekcije obavile sve nadzore nad zgradom Hitne i pribavljene su sve potrebne dozvole za rad Hitne unutar nje. Također u Ministarstvu zdravlja tvrde kako zgrada ima i vodu i kanalizaciju.

Ističu kako je sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja sudjelovala u postupku izdavanja lokacijske dozvole, građevinske dozvole te uporabne dozvole.

Napominju kako je Zaključkom Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, sanitarna inspekcija Ispostave Sisak 09. srpnja 2013. sudjelovala u radu Povjerenstva za tehnički pregled građevine Županijski zavod za hitnu medicinu i sanitetski prijevoz u Sisku, Ulica 1. svibnja 20.

“Prema sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima na tehničkom pregledu predočen je dokaz o tlačnoj probi priključka interne vodovodne mreže kao i dokaz o uspješnosti čišćenja, ispiranja i dezinfekcije interne vodovodne mreže koja je priključena na gradsku vodovodnu mrežu te izvješće o ispitivanju kanalizacijskih cijevi i zapisnik o ispitivanju kanalizacije na protočnost i nepropusnost. Dakle, Zavod je priključen na kanalizacijski sustav”, stoji u odgovoru Diane Glavine, tajnice kabineta ministar Rajka Ostojića.

Ministarstvo: Ispunjeni su svi uvjeti za rad

Dodala je kako je na osnovu predočene dokumentacije i neposrednog opažanja tom prilikom utvrđeno kako su ispunjeni sanitarno tehnički i higijenski uvjeti za izdavanje uporabne dozvole koju na osnovu mišljenja svih članova Povjerenstva izdaje tijelo graditeljstva.

“Uvjeti za početak rada Zavoda za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke županije utvrđeni su temeljem odredaba Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine te isti posjeduje rješenje da su ispunjeni uvjeti za početak rada djelatnosti koje je izdao Ministar zdravlja dana 12. srpnja 2013. godine”, kazala je Diana Glavina.

I dok zgrada Hitne nema čak ni kanalizaciju, Merzel Lovrić je ipak od Ministarstva zdravlja uspjela pribaviti sve potrebne dozvole za rad, a podsjetimo i kako je auto kuća Lav Auto Popec u svojoj ponudi za prodaju te zgrade navela da je zgrada pogodna za obavljanje raznih djelatnosti uz minimalne prilagodbe.

U ponudi su kao prednost naveli da je lokacija objekta u blizini Bolnice u Sisku sa direktnim prilazom na obilaznicu Zagrebačka ulica-Novi most-Bolnica Sisak.

USKOK tereti Merzel za pribavljanje imovinske koristi od 4,2 milijuna kuna

No već je poznato kako je županica unaprijed planirala kupiti dotičnu zgradu što je pokazao podatak da je na urudžbenici ponude za prodaju zgrade stajalo kako je Sisačko-moslavačka županija ovu ponudu zaprimila 23. ožujka 2012. godine, iako je Merzel dan ranije 22. ožujka 2012. već poslala Poreznoj upravi ispostavi Sisak kupoprodajni ugovor radi procjene nekretnina vlasništva Lav Auto Popec d.o.o.

Županijsko državno odvjetništvo je zbog tog ugovora više puta zatražilo reviziju od Porezne uprave Sisak, a ovaj je slučaj samo jedan u nizu za kojeg DORH tereti Marinu Lovrić Merzel, uz koju je priveden i Bernard Popec, vlasnik auto kuće Lav Auto Popec.

USKOK je tako u svom priopćenju između ostalog naveo “Nadalje, I. okr. je od veljače 2012. do srpnja 2013., unatoč činjenici da je Županijska skupština donijela odluku o gradnji Zavoda za hitnu medicinu na lokaciji Jodnog lječilišta u sklopu Opće bolnice Sisak, u dogovoru i na traženje III. okr., direktora V. okr. trgovačkog društva, poduzela sve kako bi osigurala da Županija za potrebe Zavoda za hitnu medicinu od V. okr. trgovačkog društva kupi nekretninu koja nije bila adekvatna i to po cijeni znatno većoj od stvarne. U cilju realizacije navedenog I. okr. je 30. svibnja 2012. s III. okr. zaključila ugovor o kupoprodaji navedene nekretnine za iznos od 9.800.000 kuna. Na taj je način na ime razlike između plaćene i stvarne vrijednosti predmetne nekretnine, V. okr. trgovačkom društvu, na štetu Županije, pribavljena nepripadna imovinska korist od najmanje 4.200.000 kuna”.

Izvor: Index.hr