Istaživanje uglednog britanskog časopisa The Economist, koje je Hrvatsku svrstalo među deset najgorih ekonomija u 2014. godini, pokazuje da će nesposobnost Vlade u rješavanju ekonomskih pitanja ostaviti trajne posljedice.
Hrvatska se tako, zbog promašene ekonomske i fiskalne politike Vlade, našla u društvu Cipra, Ukrajine, Portorika, Libije, Srednjoafričke Republike, Venecuele, Gvineje, Argentine i Barbadosa.
Odgovornost Vlade dodatno naglašava činjenica, da se na ovom popisu nalaze neke zemlje, poput Ukrajine, koja se nalazi na rubu rata, ili Libije u kojoj je je također politička situacija vrlo kompleksna.
Sa druge strane, Hrvatska je ušla u Europsku uniju, što je trebao biti “vjetar u leđa“, ali Vlada ne samo da to nije znala iskoristiti, već smo se skoro našli u situaciji da financiramo proračun EU.
Pogledajmo u kakvom smo se društvu našli:
Cipar: Nakon kraha banaka pad BDP-a od 5,3 posto
Ekonomska kriza koja je na Cipru kulminirala u ožujku 2013. godine polako daje znakove stabilizacije. Ekonomska politika u idućih nekoliko godina bit će definirana programom pomoći koji je ovoj zemlji odobren od strane Europske unije i međunarodnog monetarnog fonda. Procijenjeni pad BDP-a u 2013. iznosi 5,7%, dok se očekuje da će realni pad u 2014. iznositi 5,3%, a u 2015. njihovo gospodarstvo past će za 1,1%.
Ukrajina: Prijeti teritorijalni raspad zemlje
Svi znamo što se događa u Ukrajini. Nakon svrgavanja Viktora Janukoviča, Rusija je intervenirala na Krimu te ga nakon referenduma pripojila Rusiji. Ratna opasnost i gubitak dijela teritorija doveli su zemlju u ekonomsku situaciju iz koje se ne može izvući bez strane pomoći. Naime, vanjski dug ove zemlje prošle godine dosegnuo je 80% BDP-a, odnosno 140 milijardi dolara, a s obzirom na političku situaciju, teško je očekivati procvat gospodarstva koji bi omogućio vraćanje dugova.
Portoriko: Potrebne agresivne reforme
Vlada Alejandra Garcia Padille, suočava se sa teškom fiskalnom situacijom, koja se dodatno pogoršala tokom 2013. godine. Ukoliko se ne provedu agresivne mjere i reforme, kako bi se popravilo stanje u proračunu, zemlja dolazi u opasnost od daljnjeg snižavanja kreditnog rejtinga, što će dodatno poskupiti zaduživanje. U ovoj i idućoj godini očekuje se pad BDP-a od oko 1,4%.
Libija: Dužnost premijera privremeno obavlja ministar obrane
Privremeni saziv parlamenta smijenio je Ali Zidana s dužnosti premijera, te njegovu funkciju trenutno vrši ministar obrane, dok se ne izabere nasljednik. Politička neizvjesnost mogla bi se produljiti i na sljedeću godinu. Proizvodnja nafte dosegnula je najnižu razinu, od 450 tisuća barela dnevno. Prema procjenama, BDP će ove godine pasti za 2,5%, dok se iduće godine očekuje rast od 2,5%, zbog mogućeg poboljšanja sigurnosne situacije.
Srednjoafrička Republika: U zemlji 12 tisuća vojnika UN-a
Privremena predsjednica, Chaterine Samba-Panza, pokušava u zemlju vratiti stabilnost i red. nakon mnogo odgađanja, u zemlju su stigle vojne snage koje je poslala Europska unija, kako bi dale potporu mirovnoj misiji Ujedinjenih nacija koja broji 12 tisuća vojnika. Raseljavanje stanovništva ozbiljno narušava poljoprivredu, trgovinu i prijevoz.
Venecuela: Nasilni sukobi vlasti i opozicije
Predsjednik Venecuele, Nicholas Maduro, pokušava kontrolirati nezadovoljstvo građana uzrokovano svojim ekonomskim potezima, koje je kulminiralo uličnim prosvjedima. Moguć je nastavak sukoba opozicije i vladinih snaga sigurnosti, ali je Madurova pozicija još uvijek stabilna. Prema procjenama, BDP će u najboljem slučaju stagnirati, ali je moguća nova recesija ako se nastavi rast inflacije.
Gvineja: Najveća prijetnja – državni udar
Iako demokracija jača, predsjednik Teodoro Obiang Nguema Mbasogo i dalje dominira političkom scenom. Najveća politička prijetnja u narednom razdoblju je mogućnost da predsjednik iznenada odstupi, zbog bolesti ili državnog udara. Zbog sve manjih zaliha nafte i pada javnih investicija, u 2014. godini očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 1,1%, nakon čega bi u 2015.-16. mogao uslijediti pad.
Argentina: Snažna inflacija
Argentinska vlada bori se sa snažnom inflacijom. Fiskalna i monetarna politika dovela je do pogoršanja stanja u proračunu i pada rezervi, što je u siječnju destabiliziralo lokalnu valutu. U 2014. godini analitičari očekuju rast inflacije, slabljenje valute te pad BDP-a od 0,7%.
Barbados: Ovisni o turizmu
Vlada Freundela Stuarta u stabilnom je drugom mandatu, ali bi odnosi s opozicijom mogli postati sve napetiji. Glavni problem Vlade je slabo gospodarstvo, te će ono ostati u recesiji i ove godine, dok se za sljedeću očekuje simboličan rast od 0,2%. Uzrok ranjivosti gospodarstva je oslanjanje na turizam, što je glavna djelatnost u toj zemlji. Očekuje se da će Vlada raditi na diverzifikaciji gospodarstva, kako ne bi ovisili samo o turizmu te na rješavanju proračunskog deficita.
Izvor: Index.hr
