BERLIN je u nedjelju navečer pooštrio ton prema Moskvi, ocjenjujući da Rusija ima obvezu izvršiti pritisak na proruske separatiste na istoku Ukrajine kako bi bili oslobođeni promatrači OESS-a koji su zatočeni od petka.
“Rusija ima obvezu djelovati na separatiste, kako bi zatočeni članovi misije OESS-a bili oslobođeni što je prije moguće”, rekao je u priopćenju njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
On se također oštrijim tonom obratio i proruskim separatistima, ocjenjujući da je “grozno” i “krši dostojanstvo osoba” to što su promatrači OESS-a i pripadnici ukrajinskih snaga sigurnosti danas javno pokazani na konferenciji za novinare.
Radi se o kršenju svih pravila pregovora koja su na snazi u zategnutim situacijama kakva je ova, dodao je Steinmeier, pojašnjavajući da Berlin najuže surađuje s OESS-om kako bi se došlo do dobrog rješenja.
Jedan od osam stranih promatrača OESS-a u nedjelju navečer je odvezen vozilom OESS-a, javile su agencije. Novinari pred zgradom gradske uprave u Slavjansku kazali su da je on izašao u pratnji tri nenaoružana muškarca, ušao u terensko vozilo OESS-a i odvezao se.
Stela Koroševa, glasnogovornica separatističkog gradonačelnika Slavjanska, rekla je da je promatrač švedski državljanin. “On ima blaži oblik dijabetesa te smo ga odlučili pustiti”, rekla je novinarima. Upitana hoće li on biti jedini promatrač koji će u nedjelju biti pušten, ona je rekla “da”, ali je naglasila da se “pregovori nastavljaju” za ostale članove skupine.
Osmero zapadnih promatrača iz OESS-a bilo je u nedjelju na tiskovnoj konferenciji u Slavjansku. “Nema naznaka o tome kada bismo mogli biti pušteni kući”, rekao je njemački pukovnik Axel Schneider i dodao kako su svi dobro, kako ga “nitko nije taknuo” te da nije bilo fizičkog zlostavljanja. “Želimo iz dubine srca što prije otići kući”, rekao je Schneider i objasnio kako im sigurnost u Slavjansku jamči osoba koja je de facto gradonačelnik toga grada i lokalni separatistički vođa Vjačeslav Ponomarev.
Schulz: Kriza u Ukrajini upozorava na važnost zapadnog Balkana
Kriza u Ukrajini upozorenje je Europskoj uniji da mora posvetiti više pozornosti zapadnom Balkanu jer svaka nestabilnost u susjedstvu izravno ugrožava i Uniju, kazao je za sarajevski dnevnik od ponedjeljka Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta i kandidat za novog predsjednika Europske komisije (EK).
“Kriza u Ukrajini jasno pokazuje da mi u EU moramo posvetiti više, a ne manje pozornosti zapadnom Balkanu i našim susjedima”, kazao je Schulz, kandidat skupine europskih socijalista i socijaldemokrata (PES) za predsjednika EK.
Odgovornost Unije ne prestaje na njezinim sadašnjim granicama, rekao je Schulz u intervjuu za sarajevski “Dnevni avaz”.
Kriza u Ukrajini izbila je jer su njezini građani zahtijevali više demokracije i jer su bili prestrašeni izglednim bankrotom države, konstatirao je.
“Aktualna situacija potvrđuje da ako postoji nestabilnost u susjedstvu to pogađa i nas”, drži njemački političar koji je unatoč vidnom napretku država zapadnog Balkana vrlo zabrinut “rastućom nestabilnošću” Bosne i Hercegovine.
Vlasti te zemlje pozvao je da slušaju glas naroda i počnu raditi na promjeni socijalnog i gospodarskog stanja u zemlji, a prestanu rabiti retoriku etničkih podjela i secesionizma.
“Nezakonita aneksija Krima (koju je provela Rusija) ne može biti korištena da se u BiH potpaljuju separatističke ambicije. BiH je suverena i jedinstvena država i njezin se teritorijalni integritet mora poštivati”, kazao je Schulz.
To se posebice odnosi na čelnike Republike Srpske, istaknuo je.
Predsjednik Europskog parlamenta potvrdio je kako ostaje zagovornikom politike proširenje Unije jer je perspektiva članstva uvijek bila dobar motiv za provedbu reformi.
“Proširenje je jedan od najvažnijih instrumenata vanjske politike EU i daje nam iznimnu važnost u regiji”, kazao je Schulz.
To ne bi trebalo shvatiti kao poziv da se stvari “požuruju” nego da se intenzivnije provode reforme koje su nužne za članstvo u EU, rekao je i pohvalio napredak koji su na tom planu ostvarili Kosovo, Makedonija, Srbija, Albanija i Crna Gora.
Važnim saveznikom Unije u regiji nazvao je Tursku, ali uz ogradu da se ta zemlja, želi li nastavak pregovora s Bruxellesom, mora više približiti demokratskim načelima kakva vrijede u državama članicama EU.
“Ako Turska nastavi tako flagrantno ograničavati temeljne slobode svojih građana to bi moglo dovesti do zastoja u pregovorima (o njezinu članstvu u EU)”, kazao je Schulz.
Obama: Nove sankcije Rusiji bit će objavljene u ponedjeljak
Američki predsjednik Barack Obama rekao je da je uspio mobilizirati europske zemlje za nove sankcije Rusiji zbog njezine uloge u ukrajinskoj krizi i najavio da će biti objavljene kasnije u ponedjeljak, prenose agencije iz Manile.
“Nove sankcije temelje se na onima koje su već na snazi”, rekao je Obama na tiskovnoj konferenciji u Manili, zadnjoj postaji njegove azijske turneje, prenosi agencija AFP.
Nove sankcije obuhvatit će pojedince, poduzeća i ruski uvoz vojne opreme, najavio je američki predsjednik.
Obama je rekao da je uspio mobilizirati većinu europskih zemalja koje su oklijevale poduzeti takvu akciju protiv Rusije, prenosi agencija Reuters.
Predstavnici članica Europske unije okupljeni u Bruxellesu trebali bi također tijekom dana objaviti pooštrene europske sankcije u dogovoru s Washingtonom, piše AFP.
Francuska agencija dodaje da će nove sankcije vjerojatno pogađati osobe koje surađuju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kojega Washington optužuje za nepoštivanje ugovora zaključenog u Ženevi u svrhu smanjenja napetosti u Ukrajini.
Na meti sankcija bit će izvoz visokotehnološke opreme, no mjere još ne uključuju šire sankcije koje bi pogađale ruski financijski i energetski sektor što bi izazvalo veliku štetu ruskome gospodarstvu.
Washington tvrdi da naoružani pobunjenici, rusofono stanovništvo koje preuzima vladine zgrade u gradovima istočne Ukrajine i koje drži sedam europskih promatrača kao taoce, postupa prema izravnim uputama agenata iz Moskve. Rusija odbacuje da ima ikakve veze s pobunom za koju tvrdi da je spontani odgovor ruskih stanovnika koje ugnjetavaju vlasti iz Kijeva.
Izvor: Index.hr
