Vijest da je projekt kontejnerskog terminala Zagrebačka obala u Rijeci nominiran kao državni strateški projekt, vrijedan najmanje 1.1 milijarda kuna i da će se realizirati kroz tri godine, ne zvuči kao neko posebno iznenađenje. Ta Rijeka je ionako najveća hrvatska luka, njen razvoj je odavno definiran kao hrvatski strtateški ineteres. Ali što je s projektom kontejnerskog terminala u Zadru?
Zadar u biti sada može samo promatrati što se događa i žaliti za svojim propuštenim šansama.
Naime, kad se malo stavi na papir što će se sve još zbog te investicije morati dodatno napraviti u Rijeci i prema Rijeci da bi sve došlo u optimalnu funkciju, a s druge strane kad se vidi što je već sve izgrađeno u Zadru i šta je moglo biti, matematika pokazuje da tu ima dosta neracionalnosti, ali i politike.
Naime, za gradnju te nove riječke kontejnerske luke treba još puno obale nasuti i izgraditi, treba napraviti spoj iz te luke na autocestu, a i gradnja nizinske željezničke pruge Zagreb-Rijeka je sastavni dio tog dizanja riječkog lučkog bazena na višu razinu. Pitanje je, jasno, koliko su hrvatski napori oportuni kad se zna da sve hrvastke luke nemaju ni četvrtinu prometa luke Koper. U nadmetanje s konkurencijom treba ući, ali trebalo bi sve to biti racionalnije.
Milijarda eura ulaganja
Sada će samo za gradnju 1200 metara obalnog zida i nasipavanje površine od 22 hektara Zagrebačke obale u Rijeci trebati utrošiti preko milijardu kuna, odnosno 150 milijuna eura. Kad se tome pribroje investicije za gradnju spoja do autoceste, gradnja ranžirnog kolodovora, ubaci bar dio troškova za gradnju nizinske pruge, dođe se do iznosa od najmanje milijardu eura. A u Zadru bi za dovršenje kompletne putničke i teretne luke i modernizaciju pruge prema Kninu trebalo potrošiti maksimalno 300 milijuna eura s tim da su sredstva za dovršenje luke bila osigurana ali nisu bila iskorištena.
Projekt gradnje kontejnerskog terminala, bolje rečeno višenamjenskog teretnog terminala u Gaženici, na površni od 11 hektara, ne samo da postoji već godinama u raznim planovima, nego su ishođene brojne dozvole za realizaciju još za bivše uprave Luke Zadar d.d., ali više nije neki državni prioritet. Po svemu sudeći sada će treba čekati, bolje rečeno naći, investitora koji je spreman ulagati u gradnju ovog terminala bez kojeg su teretna luka i njeno zaleđe pouno poduzetničkih zona osuđeni na vegetiranje.
Taj kontejnerski terminal u Gaženici bi se trebao realizirati na prostoru veličine 11,8 hektara između nove putničke i sadašnje terente luke, na području koje je već većim dijelom nasut, a moglo se nasuti sve još prije promjene vlasti prije dvije i pol godine. Za puno manje novca bi se dobio potreban gaz od 16 metara i velika operativna površina s već izgrađenim pristupom na autocestu, blizinom aerodrome, te istina nešto slabijom prugom, ali obnovljivom (obnova pruge prema Kninu je uostalom već krenula). Upravo to je trebao biti ključni razvojni projekt sjeverne Dalmacije koji bi na sebe vezao proizvodnju u okolnim proizvodnim zonama, a ovako je ostala samo nada da će putnička luka biti dovoljno interesantna za neku kruzersku kompaniju, možda za Veneciju kao neka rezervna luka.
Kalmeta i neplaćeni PDV
Stvar je u tome što se iz odobrenog kredita za putničku luku Gaženica od 220 milijuna eura koje su osigurale Europska investicijska i Njemačka razvojna banka, već u prve dvije faze bilo uštedilo oko 30 milijuna eura, taman dovoljno za radove na kontejnerskom terminalu. Ali onda je nastao problem, naizgled svemoćni i za Zadar “sve navlačeći” ministar Kalmeta nije mjesecima uspijevao nagovoriti ni ministra financija Šukera, ni Vladu Jadranke Kosor da država isplati svoju obvezu prema ovoj investiciji u vidu plaćanja PDV-a. Zašto je došlo do tog zastoja još uvijek nije dovoljno razjašnjeno ali otišli su mjeseci, kreditori su se ohladili od već početih razgovora o prebacivanju ušteđenog novca za gradnju kontejnerskog terminala.
A onda je došlo do promjene vlasti , pa potom i do odustajanja od uzimanja cijelog odobrenog kredita po nikad tako povoljnim uvjetima. Milanovićeva Vlada je platila PDV za dio investicije u realizaciji, ali i svela luku Gaženica na više-manje lokalni projekt koji se, eto, mora već nekako privesti kraju kad je toliko napravljeno. I tako je Gaženica postala tema za zagrijavanje predizborne atmosfere, nema više nikakve šanse za otvaranje tisuće radnih mjesta, umjesto da se za već odbrenih 220 milijuna eura napravi nova i putnička i teretna luka.
Izvor: MediaPress.hr
