Pedesetak metara od jadranske obale, a oko tristo od mjesta Turnja kod Zadra, otkriveno je podmorsko arheološko nalazište staro oko tri tisuće godina, piše Slobodna Dalmacija.
Skupina zadarskih arheologa je na morskom dnu locirala naselje rasprostranjeno na skoro jednog i pol hektara, koje nije prekriveno novijim kulturnim slojem.
Našli su na tisuće artefakata za daljnje istraživanje, a potvrdili su i da su među nalazima našli velike drvene pilone zabijene u dno.
“Pronašli smo veliku količinu drvenih pilona čvrsto zabijenih u dno, što znači da su nosili neku konstrukciju, vrlo vjerojatno sojenice, vrstu nastamba”, rekao je voditelj istraživanja dr. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Podmorski lokalitet nalazi se u blizini Galešnjaka, poznatog ‘Otoka ljubavi’ u Pašmanskom kanalu.
Ilkić je naglasio kako je poticaj istraživanju bio raniji nalaz arheologa Zdenka Brusića, koji je na otočiću Ričulu naišao na prapovijesne tragove.
“Pregledom satelitskih snimki i zračnih fotografija uočili smo goleme pravilne formacije, evidentno djela ljudskih ruku. To je bio dovoljan razlog da zaronimo na dno, gdje smo odmah pronašli veliku količinu prapovijesne keramike i drvenih ostataka iz prvog tisućljeća prije Krista, a moguće da ima i starijih dijelova. Radi se o jednom od najvažnijih prapovijesnih podmorskih lokaliteta u Hrvatskoj, koji se sastoji od naselja i pripadajuće luke.
Ovo je jedini podmorski arheološki lokalitet uz obalu sjeverne Dalmacije koji je očuvan i prebogat nalazima iz prapovijesti, nije preslojen. Sve što se tamo nalazi pripada prapovijesnom razdoblju”, objasnio je Ilkić.
U liburnskom gradu i na dubini od samo tri metra, arheolozi su pronašli na tisuće artefakata te je na svjetlo izvučeno keramičko kuhinjsko posuđe, a neko je bilo ukrašeno plastičnim uresima, igle izrađene od kostiju koje su služile za pletenje ribarskih mreža, koloturnika koji su služili kao utezi za mreže, obrađivani predmeti od drva kao dijelovi opreme brodova, koštice maslina koje svjedoče o njihovu uzgajanju prije tri tisuće godina, kao i golema količina kostiju domaćih životinja, mahom koza i ovaca, što govori o prehrani tadašnjih stanovnika ‘potopljenog’ liburnskoga grada, piše Slobodna Dalmacija.
“Sve to smo izvadili sa sondiranog dna veličine samo četiri četvorna metra. Predmeti se sada desaliniziraju, to će potrajati do jeseni, kada ćemo ih detaljno analizirati i spajati. Od velikih drvenih pilona uzeli smo uzorke kako bismo ih datirali tzv. radiokarbonskom analizom C 14, kao i dendroanalizom koja će nam ‘izbrojiti’ godove na drvetu”, kazao je Mato Ilkić.
ZDanas
