PREMA podacima Ministarstva financija, ukupni prihodi konsolidirane opće države u prvih šest mjeseci tekuće godine prikupljeni su u iznosu od 64,0 milijardi kuna, što je za 6,3% više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ovakvo povećanje prvenstveno je rezultat povećanja prihoda od socijalnih doprinosa koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane opće države zauzimaju najviši udio od 34%, navodi se u analizi RBA.
U prvoj polovici godine prikupljeni su u iznosu od 21,7 milijardi kuna, što predstavlja godišnji rast od 19,7%, no prvenstveno je proizišao iz administrativno povećane stope obveznog zdravstvenog doprinosa s prethodnih 13% na 15%.
“Ovako značajan fiskalni učinak koji je polučila ova mjera (koja je u isto vrijeme uzrokovala snažan porast jedinične cijene rada) u suštini je svojevrsna kompenzacija za gubitak koji je generirao slabije prikupljen PDV”, smatraju analitičari RBA.
Prihodi od PDV-a koji čine preko 50% ukupnih poreza pali za 6,8%
U strukturi poreznih prihoda, PDV čini više od polovice ukupnih poreza, no u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je u iznosu od 18,8 milijardi kuna, što je 6,8% manje nego u istom razdoblju lani.
Ovakvo smanjenje prikupljenih prihoda od najizdašnijeg indirektnog poreza, prema mišljenju analitičara RBA, ima barem dva razloga: osim dugotrajne recesije koja je obilježena kontinuiranim smanjenjem osobne potrošnje tu je i efekt baznog razdoblja u kojem se tehnički razlikuje obračun i naplata PDV-a prije i poslije ulaska Hrvatske u EU.
Naime, promjena metode ubiranja PDV-a nakon pristupanja EU na prodajnom mjestu umjesto pri uvozu, svakako je donijela značajan jednokratni gubitak prihoda. S druge strane, izostao je očekivani povoljan ishod zbog baznog učinka glede uvođenja fiskalnih blagajni, ali i povećanja međustope PDV-a s 10% na 13% (od siječnja ove godine).
Rashodi države ne padaju
Ukupni rashodi konsolidirane opće države u prvoj polovici godine zabilježili su neznatan godišnji pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-0,3%). Sve važnije kategorije rashoda u promatranom razdoblju su zabilježile nominalni međugodišnji pad osim rashoda za kamate (koji su rasli 10,7% godišnje) te rashodi za dane pomoći koje su zabilježile razinu od visokih 2,9 milijardi kuna u prvih šest mjeseci (od toga se 2,3 milijardi kuna odnosi na troškove doprinosa RH u proračun EU).
U strukturi proračunskih rashoda vodeće mjesto zauzimaju rashodi za socijalne naknade (42%), rashodi za zaposlene (25%) te rashodi za korištenje dobara i usluga (10%).
“Obzirom na konvergencijske uvjete u okviru EDP procedure, za očekivati je da će jesenski rebalans proračuna donijeti novi prijedlog za smanjenje fiskalnog deficita, uzimajući u obzir rigidnu strukturu javnih rashoda koju apsolutno treba promijeniti na način da se iz sfere neproduktivnih izdataka veća količina sredstava preusmjeri u razvojne projekte sufinancirane iz EU fondova. Osim toga, treba uzeti u obzir i trošak najavljene reforme u sustavu oporezivanja dohotka, stoga naša projekcija fiskalnog deficita za ovu godinu i dalje ostaje na razini od 4,8% procijenjenog BDP-a (prema ESA 95 metodologiji).“, zaključuje se u analizi RBA.
Izvor: Index.hr