Načelnik Kukljice Marin Boško ostao je osamljen u namjeri da cijelu mjesnu lučicu pretvori u luku otvorenu za javni promet. Protiv tog su prijedloga ustali čak i vijećnici s njegove Nezavisne liste, pa je Općinsko vijeće na koncu zaključilo da javni promet obuhvati samo staru rivu s lukobranom, dok bi se namjena ostalog dijela luke odredila naknadno, ovisno o budućim razvojnim planovima Kukljice.
No, vrlo je vjerojatno da će taj zaključak općinskih vijećnika jednostavno propasti jer je usvojen nakon isteka roka za dostavu mišljenja na prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Zadarske županije! Zbog toga nezavisni vijećnik Ante Boris Martinović optužuje načelnika Boška.
– On je želio spriječiti da se o tome izjasnimo i zato je prekasno dostavio materijale predsjednici OV-a! Pretvaranjem mjesne luke u luku otvorenu za javni promet, mi bismo mjesnu lučicu i nautičke vezove predali na upravljanje Županijskoj lučkoj upravi koja bi potom birala koncesionara. Neprihvatljivo je da ŽLU upravlja i ostvaruje profit na mjesnoj luci koju smo mi osmislili i izgradili! A zainteresirani koncesionari već kruže Kukljicom – kaže Martinović, ističući da načelnik Boško nije poštovao zakonom propisanu proceduru.
Načelnik stopirao poštu
– Osim toga, Općinsko vijeće je 20. ožujka donijelo odluku da na svom području ne želi zonu marikulture koja se unosi u županijski PP i mi sada tražimo da se tu zonu marikulture izbaci jer su je nacrtali ispred plaže Jelenica, jedne od naših najatraktivnijih plaža. Ne prihvaćamo samovoljne odluke Županijske skupštine koje su suprotne našim odlukama i danom mišljenju na Nacrt konačnog prijedloga izmjena i dopuna Županijskog plana koje se odnose na područje Kukljice – kaže Martinović, svjestan da su rokovi istekli, ali u zakasnjelom protivljenju OV-a vidi barem “malu mogućnost nastavka borbe za interese mjesta”.
Na istom je tragu i predsjednica Vijeća Gorana Poropat.
– Načelnik je namjerno stopirao i zadržao poštu, pa smo materijale iz Županije dobili samo nekoliko dana prije isteka roka, tako da nismo imali vremena reagirati i sazvati Vijeće. Kad smo od Županije zatražili prolongiranje roka, odbijeni smo, ali se Vijeće ipak odlučilo usprotiviti samovoljnoj odluci i načinu rada načelnika Boška – kaže Gorana Poropat.
Kako je načelnik Boško u lokalnim medijima naširoko obrazlagao uštede i povrat općinskih dugova, Martinović je progovorio i o tome baratajući sasvim drukčijim podacima.
Laži i dezinformacije
– Nevjerojatna je količina objavljenih laži i dezinformacija. Načelnik tvrdi da su Općina i Komunalno poduzeće “Sabuša” svoje nepodmirene obveze u iznosu od 3,5 milijuna kuna smanjili za oko dva milijuna kuna – Općina za 900.000, a komunalno za 1,1 milijun kuna. Ali, kad je Boško preuzeo vlast, nepodmirene obveze Općine iznosile su 474.890, a “Sabuše” oko 1,2 milijuna kuna, ili ukupno oko 1,7 milijuna!
– Istodobno Općina je imala nenaplaćenih potraživanja od gotovo tri milijuna! Iako je on predlagao znatno manje smanjenje, njegova bruto plaća je odlukom OV-a smanjena u bruto iznosu za 3814, a ne, kako on tvrdi, 6100 kuna. Prema ostvarenju proračuna, troškovi za plaće su u 2013. bili za 74.949 kune veći nego 2012., a troškovi za mobitele manji za 11.793 kune. To su njegove “uštede” – kaže Martinović, optužujući načelnika i da “protuzakonito naplaćuje 6100 kuna naknade za sudjelovanje na sjednicama OV-a u proteklom mandatu iako su se i on i svi tadašnji vijećnici zaposleni u Općini te naknade odrekli”.
– Jedino na čemu je stvarno štedio jest Kukljica, pa je od planiranih sredstava za komunalnu infrastrukturu u iznosu od 1,1 milijun potrošeno samo 653.117 kuna, gotovo upola manje – zaključuje Martinović.
Unatoč brojnim pokušajima, nismo uspjeli doći do komentara načelnika Boška o pobuni općinskih vijećnika. Osim što su se pobunili protiv “predaje mjesne lučice”, vijećnici su jednoglasno zatražili inspekcijski nadzor Ministarstva financija zbog netransparentnog i nezakonitog trošenja proračunskog novca u Kukljici.
Mještani kreditiraju Općinu
Geodetska izmjera na području Kukljice košta 2,2 milijuna kuna, od čega 60 posto plaća država. Općina i mještani moraju platiti razliku u iznosu od 879.696 kuna, ali je Općina odlučila cijeli taj iznos prebaciti na leđa mještana vlasnika zemljišta, iako još ni danas ne zna koliko ih stvarno ima. Sklopljeni su ugovori sa samo 380 mještana i cjelokupni iznos je prebačen na njihova leđa, ali računica pokazuje da je i tih 2500 kuna previše. Da je utvrđen pravi broj vlasnika, cijena bi bila oko 1000 kuna, pa ispada da 380 mještana kreditira Općinu i one vlasnike koji nisu potpisali ugovore, a sumnjam da će im višak uplata ikada biti vraćen – kaže Martinović.
Izvor: Slobodna Dalmacija/ZDanas
