POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar regionalnog razvitka Branko Grčić danas je u Lopatincu u Međimurskoj županiji najavio uvođenje poreza na štednju od 1. siječnja 2015. godine po stopi od 12 posto, što je najniža stopa u Europi.
Rekao je da je taj potez dogovoren s Europskom komisijom te da će porez biti vrlo jednostavno izračunati. “Za svakih 100 kuna prihoda od kamate na štednju platit će se 12 kuna, bez ikakvih izuzetaka”, poručio je Grčić i dodao kako je to najbolje riješiti na taj način.
Potvrdio je da je to jedna od mjera kojom će se kompenzirati manji prihod regionalnih i lokalnih jedinica samouprave zbog najavljene nove porezne politike, odnosno povećanje neoporezivog dijela plaće.
Grčić je dodao da su dva smjera za kompenzaciju, jedan je dijeljenje poreznih prihoda u korist jedinica lokalne samouprave u većem dijelu nego je to bilo do sada, a drugi je fond za izravnanje, u koji će se slijevati sredstva između ostalog i od poreza na kamatu. Taj drugi smjer temelji se na indeksu razvijenosti, i njime će se pomoći najugroženijim županijama, gradovima i općinama.
Govoreći o oporezivanju štednje, koje je već ranije najavljeno, Grčić je kazao da je ono daleko manje u sumi nego što će biti efekt porezne mjere rasterećenja zaposlenika u poreznom smislu.
Porez usmjeren na najbogatije
Treba napomenuti da se u slučaju novog poreza kojeg je Grčić najavio ne oporezuje kompletna štednja, već samo kamate. Drugim riječima, ovaj porez će najviše osjetiti građani najboljeg imovinskog stanja.
Primjerice, osoba koja na računu ima 50.000 kuna štednje, godišnje od kamata uprihoduje oko 1145 kuna, te će na ime ovog poreza državi morati uplatiti 137 kuna. Porez na kamate na štednju će osobe koje u banci imaju 100.000 kuna koštati 345 kuna godišnje, dok će osobe koje u banci imaju 750.000 kuna (što je gornji iznos štednje za kojeg država jamči) morat će platiti godišnji porez 2826 kuna.
Grčić očekuje “izron u pozitivnu krivulju BDP-a”
Od povećanja neoporezivog djela plaća, pak, očekuje kako će pozitivno utjecati na više od milijun naših građana što će uvelike poticati povećanje osobne potrošnje. “U ovim vremenima kada očekujemo izron u pozitivnu krivulju BDP-a, to može biti značajan doprinos”, istaknuo je Grčić.
Komentirajući status umirovljenika u novoj poreznoj politici, rekao je da su oni uvijek bili u povoljnijem položaju nego zaposlenici, a tako će i ostati.
Odgovarajući na novinarsko pitanje je li neozbiljno od koalicijskog partnera HNS-a da za potpredsjednicu Uprave HEP-a predloži osobu koja bi u tom slučaju bila u sukobu interesa, Grčić je uzvratio da se takve stvari događaju. „Pred nama je razdoblje u kojem će se definirati nova uprava HEP-a i da to neće omesti ključne poruke“ odgovorio je.
“Treba započeti nove projekte, ali i završiti najznačajniji projekt HEP-a – izgradnju velike termoelektrane Plomin C”, navodi potpredsjednik Vlade.
Grčić je u Lopatincu otvorio sportsku dvoranu osnovne škole Ivan Goran Kovačić, koja je nakon brojnih problema i čak 8 godina gradnje stavljena u funkciju. Izrazio je zadovoljstvo što će školu koristiti 415 učenika, ali i brojne udruge s područja Općine Sveti Juraj na Bregu.
Izvor: Index.hr/ZDanas
