ZAGREBAČKI Županijski sud će najranije sljedećeg tjedan odlučivati o žalbama na istražni zatvor zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću i njegovim suosumnjičenicima, ali i o odluci da se suvlasnika CIOS-a Petra Pripuza, pročelnika Bandićeva ureda Miru Lacu i direktora Službe za nabavu Zagrebačkog holdinga Ivana Markusa uz jamčevinu pusti da se brane sa slobode.
Sudac istrage Zdenko Posavec u utorak navečer odredio je istražni zatvor svim osumnjičenicima za koje je Uskok to zatražio, no prihvatio je jamčevinu za Petra Pripuza u iznosu od 7,5 milijuna kuna, a za Lacu i Markusa od po 100 tisuća kuna.
Odvjetnici osumnjičenih najavili su žalbe na odluku o zatvaranju svojih branjenika, a Uskok na pogodnost da se Pripuz, Laco i Markus brane sa slobode.
Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda o tim će zahtjevima raspravljati kada se prikupe sve žalbe, što znači da će Pripuz, Laco i Markus iz Remetinca moći van tek ako rješenje o određivanju istražnog zatvora postane pravomoćno, a njihova jamčevima “sjedne” na račun suda.
Bandić bio uvjeren da neće u pritvor
Bandićev odvjetnik Krešimir Krsnik jučer je kazao da oni nisu nudili jamčevinu, jer su, vjerujući da mu neće odrediti istražni zatvor, smatrali da to nije potrebno.
I dok prava istraga tek slijedi, a tužiteljstvo najavljuje blokadu imovine i ispitivanje najmanje 270 svjedoka, mediji navode da su dvije Bandićeve suradnice već prokazale svog šefa. Navodno je riječ o pomoćnici pročelnice Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Ines Bravić te načelnici Odjela za pravne poslove Gradskog ureda za imovinu Koraljki Rožanković Uremović koje su puštene nakon što su u svojoj obrani pred Uskokom rekle da je cijeli posao oko sporne zamjene zemljišta s tvrtkom Bramgrad projekt vodio gradonačelnik.
Uz njih Uskok nije tražio pritvor niti za voditelja Holdingove podružnice za upravljanje sportskim objektima Dragutina Kosića te direktora Plinare Antu Dodiga za koje se također nagađa da su rekli sve što istražitelji “žele čuti”.
Uz Bandića u Remetincu i šefovi zagrebačkih gradskih tvrtki
Uz Bandića te trojac kojem je prihvaćeno jamstvo u Remetincu su sinoć završili predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić, gradonačelnikovo savjetnik Željko Horvat, direktor ZET-a Ivan Tolić, koji je bio ovlašten zamjenjivati direktora Holdinga, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum i glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović.
Uskok jednog od najpoznatijih hrvatskih političara tereti za niz koruptivnih nedjela povezanih u više slučajeva u kojima je Bandić naveden kao poveznica svih osumnjičenika, s izuzetkom dva sumnjiva zapošljavanja za koja je navodno odgovoran Ljubičić.
U svim navodnim Bandićevim nedjelima gradonačelnika se sumnjiči da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun. Ukupnu ‘štetu’ tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna.
Bandića se tereti za nezakonitosti u poslovanju s Pripuzovom tvrtkom CIOS te Bramgrad projektom Branka Mihaljevića te zbog Uskoku spornih donacija u predsjedničkoj kampanji. Također, terete ga i da je trgovao utjecajem pri nezakonitom zapošljavanju sebi bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagrebačkom Holdingu, a osumnjičen je i za nezakonito korištenje službenih automobila Grada Zagreba u privatne svrhe.
Policija demantira tvrdnje da je istraga protiv Bandića politički konstruirana
Ravnateljstvo policije danas je oštro demantiralo “navode i tvrdnje pojedinih autora tekstova” da je istraga protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, poznata i kao akcija Agram, politički konstruirana.
“Sukladno zakonskim odredbama koje definiraju poslove i ovlasti policije koja je ustrojena u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova, kriminalistička istraživanja ovlaštena je provoditi jedino policija, kojom rukovodi i za čiji rad odgovara glavni ravnatelj policije, a ne ministar unutarnjih poslova. Shodno tome, ministar unutarnjih poslova ne može imati utjecaj na provođenje kriminalističkih istraživanja pa tako je i u slučaju provođenja operativne akcije Agram”, objavljeno je na službenoj internetskoj stranici.
“Netočni su navodi o internoj tajnosti provođenja konkretnog kriminalističkog istraživanja unutar Uprave kriminalističke policije. Takovim navodima autori tekstova upućuju na slabo poznavanje ustroja i funkcioniranja Uprave kriminalističke policije. Točno je da je u provođenju operativne akcije Agram kriminalističko istraživanje vodio Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta koji je jedna od ustrojstvenih jedinica Uprave kriminalističke policije i čiji su poslovi, među ostalima, i provođenje kriminalističkih istraživanja za izrazito složena koruptivna kaznena djela. No, o svim strateškim pitanjima i konkretnim postupanjima u predmetima donosi se zajednička odluka na kolegiju načelnika Uprave kriminalističke policije, koji se održava na dnevnoj bazi”, kažu u MUP-u.
Dodaju da Ravnateljstvo policije osuđuje i smatra nedopustivim “stavljanje rada policije u politički kontekst, jer je glavni kriterij u postupanju policije činjenica radi li se o kršenju zakonskih propisa i počinjenju kaznenog djela”. Podsjećaju i da je “dinamika konkretnog kriminalističkog istraživanja usko koordinirana s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske”.
Izvor: Index.hr/ZDanas
