U Zadru ne postoje egzaktna i kontinuirana ispitivanja javnog mnijenja za precizno utvrđivanje raspoloženja javnosti, pa je i procjena eventualne štete koju su “Akcija Kalelarga” i skandalima obilježana sjednica Gradskog vijeća nanijeli političkoj poziciji gradonačelnika Božidara Kalmete prvenstveno oslonjena na “opći analitički dojam”. Jednodnevni bljesak medijskog podgrijavanja Sapunarovog iskaza o Kalmetinoj ministarskoj odgovornosti zbog kriminala u cestrogradnji, ma koliko bila riječ o “prošlogodišnjoj juhi”, na najbolji način ilustrira činjenicu da je Kalmetina politička pozicija kudikamo ovisnija i podložnija destabilizaciji s nacionalne, negoli s lokalne razine.
U tom kontekstu, “Kalelarga” i zaštitarski debakl “Budnog oka” s izbacivanjem Marka Pupića Bakrača iz gradske vijećnice djeluju kao ograničeni skandal koji teško može izazvati Kalmetin pad ili ga ozbiljno ugroziti, ali sve to, makar kao “minijatura”, pokazuje koliko je njegova pozicija ranjiva: vrhunac Kalmetine političke karijere je odavno “u retrovizoru”, neupitnost njegove političke moći je bitno smanjena u odnosu na prethodne gradonačelničke mandate.
Kontrola situacije, čak i unutar HDZ-a, neprekidno se usložnjava, Ružini pravaši se pokazuju agresivnijima od svih dosadašnjih koalicijskih partnera zajedno, opozicija preko Akcije mladih i Rena Sinovčića, s bitno različitih pozicija i s različitim motivima, donosi novu žestinu i dosada neviđenu dozu političke brutalnosti, zadarska medijska scena je u kontinuiranom kuhanju. Ukratko: s nacionalne razine Karamarko ulazi u redizajniranje HDZ-a i kadrovsko preslagivanje starog “senatorsko-gubernatorskog” sustava otvarajaći prostor potrage za Kalmetinim nasljednikom, a na lokalnoj razini u rascjepe HDZ-ovog 20-godišnjeg monolita ubacuju se neke nove političke energije koje više ne žele “popravljati” nego rušiti “lokalni sustav”.
-Temeljni postulat hrvatske politike je da je vlast jaka onoliko koliko ima ruku u vijeću ili parlamentu. U tome smislu, položaj gradonačelnika je stabilan i slučaj preimenovanja Kalelarge neće napraviti nikakvu razliku. Međutim, iza svake bure, pa tako i ove koja je zapuhala putem inicijative za preimenovanje Kalelarge, stoji početna točka, a ona se vidi u odnosu gradskih vlasti prema građanskim inicijativama. Niz reakcija, od tragikomičnih (objašnjenja pojedinih vijećnika zašto su prvo potpisali peticiju, a onda glasali protiv) do birokratsko-kafkijanskih, kojima se pokušalo umanjiti važnost cijele inicijative sakriva zapravo dublji problem, a ja ću ga ovdje svesti na sljedeće pitanje: što ako Inicijativa u sljedećem koraku skupi potpise za referendum, pita se dr. Sven Marcelić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Marcelić skreće pažnju da je “referendum obvezujući i ne može se eskivirati proceduralnim akrobacijama”.
-Prvi, vrlo traljav, pokušaj direktne demokracije ili barem građanske participacije u Zadru, propao je zbog toga što su ga vodili nekompetentni. Međutim, oni će učiti iz svojih grešaka, iz njihovih grešaka učit će i drugi, a grad neće vječno moći rješavati problem onako kako ga je „riješio“ s Inicijativom za Kalelargu bez da građani to ne vide kao manipulaciju, jer referendumi i drugi oblici građanskog sudjelovanja sve su prisutniji u Hrvatskoj, kaže Marcelić po kojemu “Slučaj Kalelarga” nije destabilizirao položaj gradonačelnika, ali bi autistična reakcija gradskih vlasti mogla biti dugoročni problem”.
-O sjednici Gradskog vijeća, pak, neću trošiti riječi iz principa, jer ne zadovoljava minimum kulturnog ponašanja, zaključuje Marcelić.
KREŠIMIR KROLO: U Zadru ima važnijih tema
-Inicijativa za Kalelergu nije pokrenuta kao politička inicijativa u kojoj je bio prisutan klasični stranački diskurs uvriježen u demokratskim procesima grada. Riječ je o akciji koja nije imala velike političke ambicije, što se može u ovom slučaju, gledati i kao prednost i kao nedostatak. Prednost jer su predstavljali spontanu akciju građana “odozdo”, a nedostatak jer ne raspolažu mehanizmima s kojima bi se racionalnije i adekvatnije suprostavili kritici. Drugo, s obzirom da civilna scena i komunikacija između stranačkih i nestranačkih aktera u životu Zadra ne pokazuje vitalnost i kvalitetu kao u nekim drugim sredinama, jako brzo se priča oko sekundarnih simboličkih mjesta u gradu pretvorila u političko prepucavanje neprimjereno komunikacijskim standardima uređenih društava. Moguće je da su posljedično obje strane izgubile – HDZ zbog manjka razumijevanja i odgovornosti prema građanima koje zastupaju, kao i manjka demokratske kulture, a inicijativa zbog transformacije iz spontane akcije u politički program, kaže dr. Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru smatrajući da u gradu postoje važnije teme, “od velikih arhitektonsko-urbanističkih zahvata, razvoja proizvodnih potencijala do nepostojanja strategije kulturne politike, a da se javnost potencijalno iscrpila oko teme koja nije suštinski relevantna za razvoj grada”.
Izvor: Zadarski.hr/ZDanas
