Najveće suđenje za gospodarski kriminal na zadarskom području koji je doveo do propasti najuspješnijeg hrvatskog distributera Fiatovih vozila “Zadarkomerca”, iza kojega su ostale 1,2 milijarde kuna neplaćenih dugova, za što su optuženi nekadašnji vlasnik te tvrtke Ante Jurjević (67), bivši vlasnik “Glumina banke” Marko Marčinko (64), te još petorica optuženika iz Zadra i Zagreba, u utorak je na Županijskom sudu u Zadru ponovno odgođeno zbog izostanka trojice optuženih.
Dok se drugooptuženi Marčinko opravdao bolešću majke partnerice Alide Mazić sa kojom živi u izvanbračnoj zajednici u Zagrebu, ostala dvojica optuženika, petooptuženi Domagoj Majcen, te sedmooptuženi Goran Kovačić nisu niti preuzeli sudski poziv.
U pratnji odvjetnika Milana Petričića na sudu se pojavio tek prvooptuženi Ante Jurjević, trećeoptuženi Josip Bašić sa odvjetnikom Andrejom Korljanom, te šestooptuženi Anđelko Vučetić kojeg zastupa Ante Gluić.
– Nažalost, nemamo formalne uvjete za započinjanje rasprave. Nadam se da će to biti na slijedećem ročištu. Riječ je o doista opsežnom spisu sa velikim brojem stranica – kazala je sutkinja Dijana Grancarić, na početku rasprave koju je zbog izostanka optuženih i Krešmira Krsnika odvjetnika sedmooptuženog Gorana Kovačića odgodila za 18. prosinca.
Nekadašnji vlasnik “Zadarkomerca”, najuspješnijeg hrvatskog distributera Fiatovih vozila, Ante Jurjević (67), bivši vlasnik Glumina banke Marko Marčinko (64) te još petorica optuženika iz Zadra i Zagreba, koje se tereti za cijeli niz kaznenih djela koja su dovela do propasti “Zadarkomerca”, iza kojega su ostale 1,2 milijarde kuna neplaćenih dugova, trebali bi se u utorak pojaviti na Županijskom sudu u Zadru, na nastavku dosad najvećeg suđenja za gospodarski kriminal na zadarskom području.
Prva rasprava 2005. U optužnici na više od 9500 stranica (više od 50 kilograma papira) “sedmorku” se tereti za niz djela, počevši od kaznenog djela protiv službene dužnosti, zloporabe položaja i ovlasti, preko kaznenog djela protiv vjerodostojnosti isprava te sigurnosti platnog prometa. Zajedno s Jurjevićem i Marčinkom, na optuženičkoj se klupi nalaze i direktor “Infrastrukture” na Viru Josip Bašić (56), vozač iz Vira Anđelko Vučetić (50), zagrebački diplomirani ekonomist Željko Mesarić (60), elektrotehničar iz Zagreba Domagoj Majcen (50) i ekonomist iz Zagreba Goran Kovačić (50).
Suđenje Anti Jurjeviću i drugima zadarska javnost godinama iščekuje s velikim zanimanjem jer bi se na njemu, navodno, trebalo razmrsiti klupko gospodarsko-političkih odnosa koji su vladali u Zadru od početka devedesetih godina, a čiji se repovi u gradu još i danas itekako osjećaju. Jurjević je slovio za velikog mecenu, novcem i automobilima sponzorirao je nogometni klub, brojne manje poduzetnike, ali i utjecajne pojedince iz svoje sredine i Hrvatske.
Nakon propasti “Zadarkomerca” Jurjević se povukao iz gospodarskog i političkog života, kupio je veliku zemlju na otoku Silbi, gdje je započeo uzgoj maslina i vinove loze. Posljednjih je godina i taj posao prepustio sinu, nakon što je doznao da je teško bolestan.
Od podizanja optužnice 2005. godine, ovo zahtjevno suđenje dosad nije odmaknulo dalje od njezina čitanja iako je u dokaznom postupku najavljeno saslušanje stotinjak svjedoka. Održano je samo nekoliko ročišta, a zadnje u rujnu ove godine, kad se na sudu pojavio samo prvooptuženi Jurjević, koji je došao u pratnji svojeg odvjetnika Milana Petričića.
Prva rasprava, kad je i pročitana optužnica i kad su Jurjević i ostali opovrgnuli krivnju, održana je još 29. rujna 2005. godine pred sucem Antom Anićem. U međuvremenu se Jurjević teško razbolio pa su, četiri godine kasnije, početkom lipnja 2009. godine liječnici sudu uputili dokumentaciju u kojoj potvrđuju da je Jurjević raspravno sposoban, ali da treba stanku svaka dva sata. Suđenje bi se u utorak trebalo nastaviti pod predsjedanjem sutkinje Dijane Grancarić.
Svoje poslovno carstvo ovaj diplomirani pravnik počeo je graditi još prije rata, kad je otišao s mjesta pravnika u zadarskom “Cenmaru”, prve hrvatske tvrtke za umjetni uzgoj bijele morske ribe.
Krediti do neba
Počeo je s rent-a-carom, a vrhunac je postigao upravo s automobilima i svojom tvrtkom “Zadarkomerc”. Bio je glavni zastupnik Fiata za Hrvatsku u vrijeme kad su ta talijanska vozila bila najprodavanija u Hrvatskoj i kad je predsjednik Tuđman kao ilustraciju za dobar život u Hrvatskoj navodio podatke o broju prodanih Jurjevićevih automobila.
Na vrhuncu svojeg poslovnog uspjeha Jurjević je zapošljavao 1100 radnika, a pola Zadra, od običnih radnika, do liječnika, odvjetnika, novinara i političara, vozilo je nove modele iz njegova autosalona. Tada je ušao u riskantne poslovne aranžmane s Dubrovačkom, Glumina i Dalmatinskom bankom uzimajući velike kredite koje poslije nije mogao uredno vraćati. Samo potraživanja banaka od Jurjevića popela su se na više od 700 milijuna kuna, a ukupna potraživanja vjerovnika na milijardu i 180 milijuna kuna.
Potom je došlo do pucanja suradnje s Fiatom krajem devedesetih, a nedugo i do kraha Dubrovačke banke, u kojoj je bilo i 50 milijuna maraka “Zadarkomercovih” kredita. Bio je to početak kraja Jurjevićeva poslovnog carstva. Kreditne su mu obveze postupno dolazile na naplatu, a očekivana sanacija, koju je dogovarao s Borislavom Škegrom, nikako nije stizala.
Leđa mu je tada okrenula i Dalmatinska banka, pa je Jurjević za relativno nisku cijenu morao prodati svojih sedam posto dionica Dalmatinskoj banci, koja je radi namirenja svojih kredita preuzela i dio automobila koji su još bili u “Zadarkomercovu” skladištu. Tvrtka je otišla u stečaj 2000. godine, a brojni Zadrani koji Jurjeviću još nisu bili otplatili kupljene aute skrivali su ih po garažama strahujući od sudske zapljene.
Optužnica: Mito, fiktivni računi…
Marčinka se optužnicom tereti da je Jurjeviću omogućio da ne vraća kredit Glumina banke, iako je banka bila u stanju narušene likvidnosti s očekivanim stečajem. Time je Jurjeviću omogućeno stjecanje protuzakonite imovinske koristi od oko 25 milijuna kuna.
Josipa Bašića i Anđelka Vučetića, kao odgovorne osobe u komunalnoj tvrtki “Infrastruktura Zadar”, tereti se da su omogućili Jurjeviću isplate na račun nepostojećih putovanja, a prema optužnici, dio je novca lažno proknjižen. Ispostava fiktivnih računa išla je, prema optužnici, preko poduzeća “Medis”, u kojemu je direktor bio Željko Mesarić, te “Leasing automatika”, gdje je odgovorna osoba bio Domagoj Majcen, a vlasnik Goran Kovačić.
Jurjevića se još optužuje da je djelatnici PU zadarske 2000. godine ponudio mito od 100 tisuća njemačkih maraka da ga se nakon dovršene kriminalističke obrade ne uhićuje i ne privodi.
Sedmorica optuženih
Zajedno s Antom Jurjevićem i Markom Marčinkom, bivšim vlasnikom Glumina banke, na optuženičkoj se klupi nalaze i direktor ‘Infrastrukture’ na Viru Josip Bašić (56), vozač iz Vira Anđelko Vučetić (50), zagrebački diplomirani ekonomist Željko Mesarić (60), elektrotehničar iz Zagreba Domagoj Majcen (50) i ekonomist iz Zagreba Goran Kovačić (50)
Izvor: Slobodna Dalmacija/ZDanas
