DONOSIMO reakcije na izjave ministra Mornara da bi oni koji završe fakultet i odu van, trebali vratiti novac, a oni koji ostaju pokrenuti start-up, jer za to imaju dovoljno znanja.
Alavanja: Izjava je nezgrapna i nespretna
Maro Alavanja, voditelj Ureda za odnose s javnošću Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, komentirao je za Index jučerašnji istup ministra Mornara.
“Slažem se s ministrom da nisu svi svjesni vrijednosti obrazovanja no percepcija da je obrazovanje besplatno ne može stajati, jer to uvijek netko plaća.
Iznenadila me izjava o tome kako bi studenti koji se školuju na račun države trebali biti obvezani na ostanak ovdje nakon završetka fakulteta, a kako bi u suprotnome trebali vratiti novac koji je uložen u njih. S obzirom na cjelokupnu situaciju u državi, u najblažu ruku smatram da je izjava nezgrapna i nespretna.
Usporedba s Britanijom nije fer prema hrvatskim studentima
Usporedba s britanskim sustavom je neodgovarajuća i nije fer prem hrvatskim studentima, koji ni izdaleka nemaju iste uvjete kao britanski studenti.
Mislim kako se radi o temi koja je kudikamo složenija, u koju se ne bismo trebali upuštati površno.
U Hrvatskoj imate binarni sustav visokoškolskog obrazovanja, dijeli se na stručno i znanstveno obrazovanje. Veleučilišta i visoke škole, privatna i državna, sama po sebi školuju studente koji su zbog načina provedbe studija spremni za rad po završetku studija, tako da što se tiče dijela o studentima koji bi trebali biti u stanju pokrenuti start-up, to stoji u tom slučaju.
Međutim, sveučilišta, s druge strane, nemaju dovoljno doticaja s gospodarstvom, s tržištem rada. Mladi ljudi koji izlaze s njih ne dolaze u dodir s praksom. Česte su pritužbe poslodavaca upravo što se tiče tog problema.
Preddiplomske kvalifikacije neprepoznate
Vi na taj način na tržište rada izbacujete ljude bez kompetencija. Kako da netko tko nikad nije vidio ili došao u dodir sa start-upom osnuje i vodi nešto?”, pita se.
“Valja istaknuti još nešto. U Hrvatskoj nije prepoznato završavanje preddiplomskoga studija, vi se s tri godine fakulteta na pola natječaja ne možete ni prijaviti.
U Europi su prvostupnici priznati na tržištu rada, mogu se odmah aktivno uključiti u poduzeće i firme. U Europi su diplomski i specijalistički studiji skoro isključivo nadogradnje.
U Hrvatskoj je “bolonja” zakazala na više mjesta, sjetimo se i izjava predsjednika Josipovića. Mi se sada moramo prilagođavati u hodu, ali sustav treba mijenjati”, zaključio je Alavanja.
Profesor Vinković: Tržište je glupo pa ne shvaća neke stvari?
Profesor Dejan Vinković na svom je Facebook profilu komentirao izjave ministra Mornara.
“Ako je rješenje da mladi ostanu u RH, kako to da onda imamo jednu od najvećih nezaposlenosti mladih visokoobrazovanih u EU? Nešto im ne idu startup-ovi? Vjerojatno zato jer su im znanja super usklađena s potrebama tržišta rada, samo što je to “tržište” glupo pa to ne shvaća… ili?”, piše Vinković.
“Predvidljivost propasti visokog obrazovanja očituje se i kroz ovakve izjave političara koji se ne žele baviti uzorcima problema nego osmišljavaju kako kamuflirati posljedice. Recimo, umjesto da se ministar bavi sređivanjem poraznog stanja visokoškolskih ustanova koja su pod direktnim upravljanjem MZOS-a, on izbacuje izjave dostojne ranih 90-ih (kojih sam se naslušao kada sam odlazio u inozemstvo).”, tvrdi profesor.
“Nije problem odljev, nego priljev mozgova”
“Ozbiljne države svoju visokoobrazovanu dijasporu tretira kao resurs, te ponavljam po stoti put: NIJE problem odljev mozgova, nego PRILJEV mozgova!!! Ako nisi zanimljiv za priljev stručnog kadra, zašto bi bio zanimljiv za ostanak onima koji se tek trebaju školovati do kraja, koji tek moraju uspostaviti karijeru… I zar je u interesu države da svoje najbolje zadrži i uškopi njihovu karijeru, ili je u interesu države da POTIČE odlazak najboljih u inozemstvo, da steknu najbolja moguća znanja i da pokrenu najprestižnije moguće stručno umrežavanje, i onda ih privući natrag u zemlju? Ah, da, to se ne može jer se nema para, jel´da? Bullshit! Taj koji se vraća u RH zna da neće imati para, ali upravo zato očekuje podršku okoline da se sam izbori za te pare. I zato je pravo pitanje ministru: što radite da stvorite administrativne uvjete da takvi pojedinci, koji mogu povući i obrazovanje i znanost naprijed, imaju pošten tretman baziran na meritokraciji? TO je vaš posao ministre. Posao kojeg ne radite!”, zaključuje profesor Vinković.
“Možda studente sačekuju na aerodromu kao teroriste?”
Potaknuta izjavom ministra Mornara, Indexu se javila i dr. Mirna Šolić sa Sveučilišta u Glasgowu, koja također smatra kako usporedba između hrvatskog i britanskog visokoškolskog obrazovanja ne drži vodu.
“Vrlo sam iznenađena izjavama profesora Mornara koji time samo pokazuje koliko je daleko od stvarnosti. Ili možda čak i nisam jer već neko vrijeme pratim njegov rad.
Kao prvo, usporedba s Britanijom doista ne stoji i nisam čula da se ljudima nakon završenog studija zabranjuje odlazak iz zemlje prije nego što isplate dug državi. Kako da to zabrane? Možda ih sačekuju na aerodromu kao teroriste? Britanski studenti se zadužuju dizanjem studentskih kredita, koje nakon toga godinama otplaćuju. Osobno poznam (a i imam) puno studenata koji su nakon završenog studija otišli van, što zbog nemogućnosti pronalaženja posla u Britaniji, što zbog traženja novih radnih iskustava u inozemstvu.
Problem u hrvatskoj kulturi zapošljavanja
Kao drugo, slažem se s profesorom Vinkovićem u tome da država ne radi apsolutno ništa kako bi vratila svoje najbolje iz inozemstva, ali čini mi se da to proizlazi iz dugogodišnje kulture zapošljavanja (osobito na sveučilištima i drugim državnim institucijama) koja se svodi na izbjegavanje kompetitivnosti i straha od bilo kakvih promjena.
Na primjer, na Sveučilištu u Torontu gdje sam doktorirala nepojmljivo je dobiti posao automatski nakon završenog doktorata. Ukoliko tamo želite raditi, morate se najprije dokazati u inozemstvu. Time se spriječi “uhljebljivanje” nakon završenog doktorata (u stilu “sa doktorata odmah na radno mjesto,” raspisivanje natječaja u Narodnim novinama pro forma), ali se zapošljavanjem osoba sa drugačijim životnim i profesionalnim iskustvom obogaćeje i (pozitivno) mijenja karakter znanstvene zajednice, osobito njena prepoznatljivost u medjunarodnim okvirima. Ovo se naravno ne odnosi samo na znanstvenu zajednicu, nego na društvo općenito”, napisala je Šolić.
Izvor: Index.hr
