Vlada je dodijelila 10 dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu i to, kako je rekao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, “ozbiljnim kompanijama s velikim iskustvom koje koriste najsuvremeniju tehnologiju i udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima”. Objavljeno je i istraživanje koje je za domaću konzultantsku kuću “Alpheus” provela u listopadu agencija Ipsos Puls, a rezultati kažu da 60,5 posto građana podržava komercijalno vađenje nafte u Jadranu. Ali, to nisu građani s hrvatskih otoka najbližih budućim eksploatacijskim poljima, a u ekološkim udrugama razmišljaju i o pokretanju referenduma na tu temu.
Neka od budućih eksploatacijskih polja nafte nalaze se i u Zadarskoj županiji.
– Na području Zadarske i Šibensko-kninske županije djelomično se nalaze istražni prostori 8, 9, 10 i 11, s tim da se istražni prostor 8 nalazi u Zadarskoj županiji, istražni prostor 11 u Šibensko-kninskoj županiji, dok su istražni prostori 9 i 10 podijeljeni između ove dvije županije. Istražni prostori su površine od 1.100 do 1.300 četvornih kilometara, te ukupno zauzimaju površinu od oko 3.600 četvornih kilometara. Pravo istraživanja na istražnim prostorima 8, 10 i 11 dobila je kompanija Marathon Oil u konzorciju s OMV-om, dok je pravo na istražnom polju 9 dobio konzorcij ENI i Medoil Gas, odgovorili su nam iz Agencije za ugljikovodike.
U Vladi su uvjereni da je riječ o gospodarski opravdanom i ekološki prihvatljivom potezu, pozvani su gospodarstvenici da šansu iskoriste, a kao jedan od argumenata kojim se baratalo je i ogroman novac koji bi se slio u općinske i županijske proračune.
– Novčana naknada, koja je definirana Uredbom o naknadama za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, prihod je isključivo državnog proračuna, dok se na teritoriju jedinica lokalne i regionalne samouprave dijeli po pitanju novčane naknade na način da 50 posto ide jedinici lokalne i regionalne samouprave, a 50 posto u državni proračun, kažu u Agenciji.
Općinska vijeća još o naftnim poljima nisu raspravljala, ali, ako je suditi po prvim reakcijama načelnika Sali, Tkona i Pašmana, općina kojima će pogled pucati na platforme – “nije u šoldima sve”.
– Na prvu nam ruku to ne zvuči nimalo dobro! Nemamo dovoljno podataka, ali laički gledano: gdje god se buši, nešto i curi, a Jadran je malo more. Čak i bez toga, sam pogled na platforme nije u skladu s našim razvojnim planovima o turizmu u netaknutoj prirodi. S nelagodom gledam na to, strah me je da pilamo granu na kojoj stojimo, jer ako “propliva crno” oko nas, nema novca koji to može platiti, kaže načelnik Sali Zoran Morović.
Načelnik Pašmana Andro Magić je samo mrvicu mekši od Morovića:
– Svjestan sam da nas to može izvući iz financijskih problema i da bi bila šteta ne iskoristiti tu šansu, a znam i da suvremena tehnologija smanjuje mogućnost katastrofe. Ali, ta mogućnost uvijek postoji, trebali bismo razmotriti iskustva drugih turističkih zemalja s ovakvim poslovima da ne bismo upropastili ono što nam je bog dao, upozorava Magić pozivajući na oprez.
– Protivim se tome, turizam i istraživanje nafte ne idu jedno s drugim i nisu u skladu sa Strategijom razvoja otoka. Novac i zarada bi nam se obili o glavu, jer bismo doveli u pitanje turizam, ribarstvo i pomorstvo, smatra načelnik Tkona Goran Mušćet.
Strateška studija utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i nacrt Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu stavljeni su u petak na javni uvid i javnu raspravu koji traju do 16. veljače.
PRILIKA ZA SPAS: “Nauta Lamjana” je spremna
– Nacrt stečajnog plana našega škvera predviđa remont naftnih platformi u sljedećem petogodišnjem razdoblju i mi na tome baziramo naš daljnji razvoj jer je to naš osnovni biznis kojim bismo sezonu produžili na cijelu godinu. To je visokoprofitabilan posao i mi ćemo ga dočekati spremni, izjavio je Alein Khan, stečajni upravitelj remontnog brodogradilišta “Nauta Lamjana” iz Kali.
Izvor: Zadarski.hr/ZDanas
