fbpx

MARKO PUPIĆ BAKRAČ “Bez obzira na daljnja događanja i moguće posljedice, nećemo odustati od našeg cilja, demontiranja političko-interesno-kriminalne hobotnice koja guši naš grad”

Gradski vijećnik Akcije mladih Marko Pupić Bakrač u novom priopćenju za medije se osvrće na događaje u Gradskoj vijećnici 2. listopada 2010. godine.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

– Od Općinskog državnog odvjetništva sam dobio pouku o pravima u svezi događanja u vijeću 02.10.2014 godine. Na dopis sam pismeno odgovorio a dana 13.02.2015 godine dao sam i usmeni iskaz koji je snimljen. Što se zbilo tog dana i na koji način svjedočili su brojni predstavnici medija koji su bili neposredno prisutni a i šira javnost koja je je događanja pratila preko internet prijenosa i TV-a.

Od kada smo počeli sa javnim djelovanjem, posebno nakon našeg ulaska u vijeće izloženi smo neviđenoj torturi institucija sistema. Po nalogu bivšeg državnog odvjetnika na osnovi raznoraznih prijava anonimnih i od strane Arijane Barabe poduzimane su radnje u roku odmah (da su tako barem ažurni i u drugim slučajevima),razni izvidi, istrage. Maltretirani su i ispitivani moji prijatelji, članovi obitelji. Bivši Državni odvjetnik nam je čak i otvoreno prijetio riječima: tko se bavi institucijama institucije se bave njime.

O svemu tome ustrajno i kontinuirano smo izvještavali Glavnog državnog odvjetnika. Nadam se da promjene koje su nastupile nisu samo personalne naravi te da će institucije sistema u Zadru napokon početi normalno funkcionirati.

Osobno nakon svega što smo prošli moje povjerenje u sustav ravno je nuli. Iz tog razloga i zbog što je javnost od početka svjedočila cijelom slučaju izvještavati ću vas o tijeku postupka.

Bez obzira na daljnja događanja i moguće posljedice, odnosno žrtve nećemo odustati od našeg cilja, demontiranja političko-interesno-kriminalne hobotnice koja guši naš grad. U tom smislu naša odlučnost i motiviranost se sa svakom zakulisnom radnjom i nepravdom samo uvećava.

Kad sam vidio s kojim žarom Joso Nekić, Mario Pešut, Radovan Dunatov pa i Majda Mikulandra potiču zaštitare na upotrebu sile shvatio sam da je naša borba u vijećnici čak i više od onoga što je prvotno trebala biti, borba za demokraciju. Stupovi klijentelističko-sektaškog sustava koji godinama caruje u našem gradu jesu nasilje, pravno i svako drugo te strah kojeg ono producira. Rušenjem tih stupova ruši se i kula od karata koja počiva na njima.

Zbog tog, toga dana u vijećnici nismo smjeli odustati niti biti poraženi ni pod koju cijenu.

Vijećnik u Gradskom vijeću Grada Zadra

Marko Pupić-Bakrač

Pouka o pravima0001

Pouka o pravima0002

Pupić Bakrač je medijima dostavio dopis ODO-a (forografija) i svoj opširni odgovor na taj dopis koji slijedi:

MARKO PUPIĆ-BAKRAČ
Valerija de Ponte 2
Zadar
OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U ZADRU
ZAMJENICA OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA
BRANKA RUKAVINA

PREDMET: ODGOVOR NA DOPIS Broj:K-DO-91/15

Dopis koji ste mi poslali sa a odnosi se na pouku o pravima pun je netočnosti i nelogičnosti te sam se odlučio da njega odgovorim pismeno kako u usmenom izlaganju ne bih nešto propustio. Naravno spreman sam odgovoriti i na sva pitanja koja će te mi usmeno postaviti.

Nije točno da sam prosvjedovao zbog toga što u što na dnevni red nije uvršten Prijedlog odluke o izmjeni dopuni Odluke o izmjeni naziva ulica i trgova u Gradu Zadru što je potpisima zatražilo od Graske uprave 10 823 građana grada Zadra. To više govori o demokraciji i demokratskim standardima u našem gradu osobito kad se uzme u obzir da je inicijativu javno podržao gradonačelnik Kalmeta a jedan od potpisnika inicijative je bio Rade Šimićević predsjednik Odbora za utvrđivanje naziva ulica,trgova,područija te javnih ustanova i trgovačkih društava Grada Zadra. Najmanje što se moglo i trebalo napravit s obziron na potpise tolikog broja građana jest staviti tu točku na dnevni red sjednice vijeća. Gradonačelnik je pogazio svoje javno obećanje a Rade Šimićević svoj potpis međutim nisu željeli to napraviti javno na sjednici vijeća već su kukavički zakulisnim, protupropisnim radnjama spriječili uvrštenje te točke na dnevni red.
Kažem protupropisnim jer je na 9 sjednici GV 9 vijećnika uvažavajući potpise građana zatražilo stavljanje točke o preimenovanju ulice po žurnom postupku na dnevni red sukladno čl.63 Poslovnika o radu Gradskog vijeća koji glasi:

Članak 63.

Iznimno, akt se može donijeti po žurnom postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi ne donošenje takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za Grad. Uz prijedlog da se akt donese po žurnom postupku, podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati pisanu podršku od najmanje 7 vijećnika. Prijedlog za donošenje akta po žurnom postupku podnosi se predsjedniku Vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Vijeća. Predsjednik Vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po žurnom postupku vijećnicima, te Gradonačelniku, ako on nije predlagatelj.

Predsjednik je odbio uredno i po propisu podnesen akt uvrstiti u dnevni red uz obrazloženje da to nije za žurni postupak. Gotovo na svakoj sjednici GV dobivamo od strane gradonačelnika akte koji nemaju veze sa žurnošću a voljom predsjednika GV i vladajuće većine trpaju se u dnevni red. Smatrao sam da se ovaj prijedlog s obzirom na volju građana i podršku 9 vijećnika po svim demokratskim standardima morao uvažiti. Protiv samovolje predsjednika GV koji je čak odbio staviti prijedlog na izglasavanje a što je bio dužan po Poslovniku odlučio sam prosvjedovati na miran demokratski način odbivši napustiti govornicu. Sjednica je prekinuta a nedugo nakon toga došla su dva zaštitara tvrke Budno oko securty d.o.o koji su zatražili da pođem s njima. Jasno i glasno sam ih pitao što su zabilježile brojne kamere TV kuća i vidjeli brojni svjedoci novinari : Po kojem zakonu postupate, na što se pozivate i koju mi zapovjed dajete ? Odgovor je bio: Ne znamo. Nakon toga sam ih pitao: Tko vas je poslao ? I na to pitanje odgovor je bio: Ne znamo.

Smatrajući da sam poslao dovoljno jasnu poruku, da će predsjednik i vladajući shvatiti da moraju poštovati demokratsku proceduru ipak sam poslušao i pošao sa njima. Oni su me odveli do izlaza zgrade. Protuzakonito ponašanje zaštitara sam prijavio PU koja je po Zakonu o zaštitarstvu nadležna za nadzor nad njihovim radom. Nije mi jasno zašto do današnjeg dana nisu poduzete nikakve sankcije iako postoje materijalni dokazi i svjedoci njihovog postupanja. Uostalom i sami navodite u dopisu da je Naputak o načinu rada zaštitara sa ciljem da se osigura nesmetan rad svih tijela i službenika Grada Zadra potpisan između Gradta i tvrke Budno oko securty dana 1.listopada.2014 godine. Predmetna sjednica je održana dana 11.srpnja.2014 godine. Dakle prije potpisanog aneksa tj Naputka tvrka Budno oko securty d.o.o je imala sa Gradom potpisan Ugovor o tjelesne zaštite imovine i osoba iz čega jasno proizlazi da zaštitari nisu imali ingerencije uredovati na sjednici GV 11.srpnja.2014 godine jer ja nisam ugrožavao ni imovinu ni osobe.

Budući da sam znao da predsjednik GV i vladajući na prijedlog grupe građana koji nisu ovlašteni predlagači bez obzira na impozantan broj potpisa neće uvrstiti točku o preimenovanju ulice na dnevni red sjednice zahtjev smo kao ovlašteni predlagači u redovitu proceduru za 10 sjednicu GV stavili vijećnik Ante Rubeša i ja sukladno čl.45 Poslovnika o radu gradskog vijeća koji glasi:

Članak 45.

Pravo podnošenja prijedloga akata ima vijećnik, klub vijećnika, radno tijelo te Gradonačelnik, osim u slučajevima kada je zakonom, Statutom Grada Zadra te ovim Poslovnikom ili drugim općim aktom propisano da pojedini prijedlog podnosi drugo tijelo ili određeni broj vijećnika.

Zakonom, Statutom Grada Zadra Poslovnikom i niti jednim drugim općim aktom nije propisano da prjedlog o preimenovanju ulica podnosi isključivo neko drugo tijelo a ne vijećnik. U čl.27 točka 10. Poslovnika stoji:
10. Odbor za utvrđivanje prijedloga naziva ulica, trgova područja te javnih ustanova i trgovačkih društava Grada Zadra ima predsjednika i četiri člana. Odbor utvrđuje prijedloge naziva ulica, trgova, javnih ustanova i trgovačkih društava Grada Zadra.
A u Statutu Grada Zadra čl.91 stoji:

Članak 91.

Radna tijela Gradskog vijeća donose zaključke i preporuke.

Iako sam očekivao da će se predsjednik vijeća opametiti i poštovati proceduru kak bi izbjegli daljnju eskalaciju situacije prevario sam se. Želeći po svaku cijenu izbjeći uvrštenje akta o preimenovanju ulice na dnevni red GV predsjednik izlazi sa „tumačenjem” da jedino i isključivo Odbor za utvrđivanje prijedloga naziva ulica, trgova područja te javnih ustanova i trgovačkih društava Grada Zadra ima pravo predlagati preimenovanje ulica. Takvo „tumačenje” nema pravnog temelja ni u Poslovniku ni u Statutu. Svaki prijedlog akta bilo da ga predlaže gradonačelnik ili vijećnici prolazi matični odbor. Bez obzira da li članovi odbora glasali za ili protiv prjedloga akta on se uvršćuje na dnevni red sjednice GV s tim da predsjednik odbora vijećnicima pročita rezultat glasovanja na odboru. Naravno i odbori mogu predlagati aktove ali to nikako ne isključuje pravo vijećnika na isto osim ako to decidirano ne piše u zakonu, Statutu Grada Zadra Poslovnikom ili drugom općiem aktu. Na primjer u čl 27 Poslovnika točka 12 stoji:

12. Odbor za dodjelu javnih priznanja sastoji se od predsjednika i devet članova. Odbor za dodjelu javnih priznanja vodi poslove provođenja postupka prikupljanja prijedloga za dodjelu javnih priznanja te utvrđivanje konačnog prijedloga odluke o dodjeli pojedinog javnog priznanja.

Tu jasno i nedvosmisleno stoji da Odbor za dodjelu javnih priznanja utvrđuje konačni prjedlog odluke odnosno akta tj. da je jedini ovlašteni predlagač.
Da je onaj tko je donio i izglasao Poslovnik mislio da Odbor za utvrđivanje prijedloga naziva ulica, trgova područja te javnih ustanova i trgovačkih društava Grada Zadra ima isključivo pravo na primenovanje ulica onda bi to jasno i decidirano pisalo jer na drugačiji način se ne može diskvalificirati pravo vijećnika.

Dakle apsolutno je netočna konstatacija iz Vašeg dopisa citiram : iako svjesni da je odbačen prijedlog za uvrštenje na dnevni red Prjedloga odluke o izmjeni i dopuni Odluke o izmjeni naziva ulica i trgova u Gradu Zadru jer još nije utvrđeno od nadležne službe da li je podržava 10% birača upisanih u Popis birača Grada Zadra, zbog čega ste izjavili da u znak prosvjeda nećete napustiti govornicu na dobrovoljan način.

Ja sam jedino i itekako bio svjestan da se vrši kontinuirano nedemokratsko i pravno nasilje od strane predsjednika GV i vladajućih koje nije od jučer nego traje preko 20 godina. To je njihov model ponašanja na koji do našeg ulaska u vijeće nisu dobivali adekvatan odgovor.

Jasan dokaz za to je i transkript sa 10 sjednice GV gdje predsjednik na pitanje vijećnika Darka Vrdoljaka: zanima me gdje stoji da se glasuje samo kada je ovlašteni predlagač gradonačelnik ? Mislim da da to u Poslovniku nigdje ne stoji, možda se varam? Pojašnjenje molim.(odnosi se na predlaganje akta po žurnom postupku koji smo podnijeli na 9 sjednici). Predsjednik odgovara citiram: U Poslovniku stoji. Puno toga ne stoji u Poslovniku. Ovdje sam ja da tumačim neke stvari. Ako izričito piše onda je to druga stvar, ali ako ne piše , onda sam ja taj koji treba da tumači.

Naravno da nije predsjednik taj koji je ovlašten da tumači bilo što to je jasno svakom tko je iti malo pravno potkovan. On je samo jedan od nas, prvi među jednakima i niti jedan propis mu ne daje pravo na to. Ovdje se radi o javnom i nedvosmislenom priznju pravnog nasilja i zlupotrebe funkcije predsjednika GV.
Zbog tog i takvog pravnog nasilja i zatiranja demokracije ja sam se odlučio na miran demokratski prosvjed.Smatrao sam to mojom dužnošću prema onima koji su me izabrali kao svog predstavnika i svim građanima grada Zadra. To je bio legitimni čin borbe za demokraciju a ne bilo kakvo narušavanje reda, nasilje i sl. kako to nastoje prikazati oni koji su nasilje izazvali i producirali.

Ono što se događalo nakon početka mog demokratskog prosvjeda izlazi iz normalnih okvira. Sve to se moglo elegantno izbjeći na više načina.
Iako je vijećnik Ante Rubeša tražio razgovore u cilju razrješenja situacije Predsjednik GV i vladajući to odbijaju kao što su odbijali i prije sjednice vijeća. Ne traži se mišljenje Odbora za statut i poslovnik čija je ingerencija prema čl.27 točka 3 između ostalog da daje mišljenja u odnosu na primjenu odredbi Statuta Grada Zadra i Poslovnika. Ustraju na svom „tumačenju” Poslovnika za koje nemaju nikakve pravne osnove, a ni ingerencije da daju ta „tumačenja”.

Očigledna namjera je bila pokazivanje sile i moći. Uslijedilo je fizičko nasilje, iživljavanje na legitimno izabranim predstavnicima naroda nad kojim se zgražala cijela Hrvatska. Nije mi jasno kako do dana dašnjeg za to pravno i fizičko nasilje nitko nije odgovarao unatoč prijavama koje sam podnio, materijalnim dokazima (transkriptima,brojnim video snimkama) i nebrojenim svjedocima koji su to gledali uživo preko interneta i malih ekrana.
U Vašem dopisu netočno se navodi kronologija i tjek događaja prilikom intervencije zaštitara što je zaista čudno s obzirom na tolike snimke i svjedoke koji su mogli dati relevantne informacije.

Prilikom prvog dolaska došla su dvojica zaštitara. Jasno i glasno sam tražio da se predstave što su i učinili pokazujući iskaznice. Nakon toga sam postavio ista pitanja kao na sjednici 11.07.2014 godine. Njihovi odgovori su bili identični kao i tada: Ne znamo. Nije li čudno da gotovo tri mjeseca nakon održavanja sjednice GV one 11.07.2014 godine zaštitari ne znaju odgovor na pitanja za koja su oni i njihovi šefovi znali da ću im postaviti ? Za mene kao inspektora po struci to znači samo dvije moguće stvari. Ili nisu imali odgovor zasnovan na zakonu ili je netko želio izazivanje fizičkog incidenta s ciljem da nas se u doslovnom smislu slomi fizički i psihički. Tko je taj netko s obzirom na dosadašnja događanja i naš angažman zaista nije teško dokučiti.

Kao što sam već naveo u svojim dopisima Vama, vašim kolegama i policiji nema zakonske osnove prema Zakonu o privatnoj zaštiti po kojem su mi zaštitari mogli izdati zapovijed ali eto barem su ih šefovi mogli pripremiti da pokušaju nešto nategnuti pozivajući se na zakon.
Zakon o privatnoj zaštiti čl 33 jasno definira u kojim slučajevima se izdaju zapovjedi:

Članak 33.

Čuvar i zaštitar će upozoriti osobu koja svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem dužne radnje može dovesti u opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe ili sigurnost imovine, narušiti javni red i mir ili ako se opravdano očekuje da bi ta osoba mogla počiniti ili izazvati drugu osobu da počini kazneno djelo ili prekršaj.

Zapovijed se izdaje radi:

1. otklanjanja opasnosti za život i osobnu sigurnost štićenih osoba,
2. otklanjanja opasnosti za štićenu imovinu,
3. sprječavanja izvršenja kaznenih djela i prekršaja, hvatanja njihovih počinitelja i osiguranja tragova tih djela koji mogu poslužiti kao dokaz,
4. održavanja reda i mira i uspostavljanja narušenog reda i mira,
5. zaprječavanja pristupa ili zadržavanja na prostoru ili objektu koji se štiti,
6. sprječavanja i otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama, epidemijama ili drugim oblicima ugrožavanja opće sigurnosti.

Mislim da je sasvim jasno da za moj demokratski mirni prosvjed zaštitari nisu mogli ni smjeli izdati zapovijed pozivajući sa na niti jednu od ovih točaka navedenih u čl.33. Demokratski mirni prosvijed nije nikakvo kršenje reda i mira kao što pokušavaju podmetnuti podnositelji kaznene prijave a pogotovo ne javnog reda i mira. Po definiciji javno mjesto je svako ono mjesto koje je dostupno neodređenom broju ljudi bez posebnih uvjeta. To ni u kojem slučaju nije Gradska vijećnica. Osim toga za obavljanje poslova privatne zaštite na javnim mjestima nadležna policijska uprava mora izdati odobrenje što jasno propisuje čl.8 Zakona o privatnoj zaštiti.

Članak 8.

»Poslovi privatne zaštite mogu se obavljati unutar i oko štićenog objekta, oko štićene osobe unutar granice perimetra zaštite za čije su čuvanje zaduženi čuvari i zaštitari te, iznimno, na javnoj površini.

Nadležna policijska uprava može, na prijedlog jedinice lokalne samouprave, izdati odobrenje na temelju kojeg se poslovi tjelesne zaštite mogu obavljati na javnoj površini.
Pravna osoba ili obrtnik koji će obavljati poslove privatne zaštite na javnoj površini dužan je, pisanim putem, obavijestiti policijsku upravu najkasnije 24 sata prije početka obavljanja poslova te priložiti ugovor s naručiteljem tih poslova.«.

Obavljanje privatne zaštite na javnim mjestima bez odobrenja MUP-a kažnjivo je po čl.64 Zakona o privatnoj zaštiti
Članak 64.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako poslove tjelesne zaštite obavlja na javnim površinama bez odobrenja Ministarstva (članak 8. stavak 2.),

Kako je očigledno da nije bilo pravnog temelja za izdavanje zapovijedi od strane zaštitara tako je još jasnije da nije bilo temelja za primjenu sile što regulira čl.39. Zakona o zaštitarstvu
1.7. Uporaba tjelesne snage

Članak 39.

Pod tjelesnom snagom u smislu ovoga Zakona smatra se uporaba različitih zahvata borilačkih vještina ili njima sličnih postupaka na tijelu druge osobe, kojima je cilj odbijanje napada ili svladavanje otpora, uz nanošenje što manjih štetnih posljedica.
Zaštitari mogu u obavljanju poslova tjelesne zaštite upotrijebiti tjelesnu snagu, ako drugačije ne mogu:

– odbiti protupravni i neposredni napad kojim se ugrožava njihov život ili život osoba koje čuvaju,
– odbiti protupravni i neposredni napad usmjeren na uništenje i umanjivanje vrijednosti imovine koju čuvaju, a da pri tom štetne posljedice ne budu veće od prijetećih.
Tjelesnu snagu zaštitari mogu upotrijebiti radi savladavanja otpora, sprječavanja bijega i ako zakonito izdana upozorenja i zapovijedi ne jamče uspjeh.
Nakon što su prvi put zaštitari došli i nisu znali odgovoriti jasno što hoće i koju mi zapovijed izdaju slično se dogodilo i drugi put.
Treći put su došli dvojica odbili su odgovarati na postavljena pitanja i tražili da izađem kako i piše u vašem dopisu. Čime su i sami priznali da mi nisu izdali nikakvu zapovijed a što su trebali i morali prije bilokakve upotrebe sile. Izraz izađi prije bi se mogao primjeniti na stoku kad se otvore vrata tora a ne na demokratski izabranog vijećnika koji mirno prosvjeduje i svojim prosvjedom nikoga ne ugrožava. U Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe tjelesne zaštite čl.15 jasno stoji kako su zaštitari trebali postupiti.

Članak 15.

Zaštitari i čuvari moraju se u obavljanju poslova tjelesne zaštite ophoditi uljudno prema građanima, a prije primjene svojih ovlasti dužni su predstaviti se i priopćiti razloge primjene svojih ovlasti, osim ako bi time ugroziti postizanje cilja primjene ovlasti.
Zaštitari i čuvari primjenjuju propisane ovlasti i uporabljuju sredstva prisile samo kada su ona neophodno i jedino sredstvo postizanja cilja, a primjena ovlasti mora biti u razmjeru sa željenim ciljem i ovlasti se moraju primjenjivati postupno od blažeg oblika prema težem.

Dakle nakon što su se uljudno trebali predstaviti i pokazati svoje iskaznice morali su jasno i glasno izdati zapovjed pozvati se na Zakon o privatnoj zaštiti, citirati članak i točku zakona na koju se pozivaju. Kada ja eventualno ne bih reagirao na zakonom izdanu zapovjed bili su dužni upozoriti me da će primjeniti fizičku silu opet navodeći zakon i članak zakona po kojem postupaju naravno pritom specificirajući da će silu primjeniti zbog toga što nisam poslušao na zakonu utemeljenu zapovijed. Pogotovo što sam ja na izdavanju zapovijedi uporno inzistirao. Ako ne znaju na temelju kojeg zakona i članka zakona izdaju zapovjedi i primjenjuju silu kako uopće znaju da postupaju zakonito ? Koliko je meni poznato da bi se postalo zaštitar treba proći izobrazbu i položiti stručni ispit. Nije valjda da su ih na izobrazbi obučili da izdaju „zapovjedi” tipa izađi u protivnom ćemo primjeniti silu dali pištolje i pustili u svijet. To bi bila kaubojština,divlji zapad a ne štićenje imovine i osoba.
Čak i policijski službenici koji imaju znatno veće ovlasti u izdavanju zapovijedi i primjeni sile imaju točno određenu proceduru koju moraju poštovati a koja je definirana Pravilnikom o postupanju policijskih službenika čl.2;čl.86; čl.88;čl.127

Članak 2.

Policijski službenik dužan je u obavljanju policijskih poslova ophoditi se uljudno prema građanima, pozdraviti ih te oslovljavati riječima: gospođo odnosno gospodine. Policijski službenik koji obavlja policijske poslove u građanskom odijelu osobi kojoj se obraća predstavit će se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice. Policijski službenik u odori, na zahjtev osobe kojoj se obraća, predstavit će se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice.

Članak 86.

Upozorenja i naredbe moraju biti zakonite, razumljive, nedvosmislene, jasne i provedive.

Članak 88.

Policijski službenik davanjem naredbe obvezuje osobu na određeno ponašanje, djelovanje ili propuštanje određene radnje u slučajevima utvrđenim Zakonom. Policijski službenik može narediti samo ono ponašanje, djelovanje ili propuštanje određene radnje o kojima izravno ovisi izvršenje policijskog posla i to samo za vrijeme koje je nužno za obavljanje tog posla.

Članak 127.

Policijski službenik smije uporabiti sredstva prisile pod uvjetima propisanim Zakonom, u pravilu nakon što mjerama upozorenja i naredbi nije postigao cilj njihovog izdavanja. Sredstva prisile iznimno se smiju uporabiti i prije izdavanja upozorenja i naredbi ako je vjerojatno da bi njihovo izdavanje ugrozilo postizanje cilja. Policijski službenik će uporabiti ono sredstvo prisile kojim se s najblažim posljedicama postiže cilj, te će prestati s uporabom čim prestane razlog za uporabu.

Nakon što mi nisu izdali zapovijed zaštitari su skočili prema meni. Šime Šimurina neistinito tvrdi da je ispružio ruku prema mojim leđima pri čemu sam ga snažno odgurnuo od sebe. Šime Šimurina me dok sam usmjeravao pažnju na zaštitara koji je skakao prema meni sa lijeve strane sa leđa uhvatio za ruku ( od takvih „zahvata” sam imao modrice po cijelom tijelu). Na to navlačenje sa njegove strane reagirao sam instiktivno se okrenuvši i blago ga odgurnuvši sa otvorenim dlanovima pri čemu je Šime Šimurina teatralno odglumio pad. Nakon toga je uzviknuo: napad na službenu osobu ( nije li simptomatično da zaštitar ne zna da on nije službena osoba ) i otrčao po policiju.
Zaštitari dolaze ponovno ovaj put trojica opet bez da su predstavili, izdali zapovijed skaču na mene hvataju me i navlače gdje i kako tko stigne. Nije bilo govora o bilokakvim stručnim zahvatima i borilačkim vještinama kao što je propisano u čl.39. Zakona o privatnoj zaštiti kao ni o postupnom doziranju sile od blažeg oblika prema težem i primijeni tjelesne snage na način koji će jamčiti uspjeh uz najblaže posljedice za osobu prema kojoj se tjelesna snaga primjenjuje kao šo to propisuju čl.15 i čl.31 Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tjelesne zaštite.

Kako ne bih pretrpio teže ozljede od tog navlačenja i držao sam se za odjeću i tjela zaštitara pri tom pazeći da ne bih nekoga ozljedio ( što mi je cijelo vrijeme bila prva misao i prioritet ). Zbog njihovog nekontroliranog,nestručnog i nekordiniranog napada pali smo na pod a ne zbog mog odupiranja. Uostalom nisam ja nikakav Rambo koji je prošao specijalnu obuku pa ruši trojicu zaštitara na pod već akademski građanin. Tvrdnja da sam tom prilikom udarao zaštitare u međunožije rukama i nogama je netočna. Takvo što mi je ispod časti a kao što sam već naveo prioritet mi je bio da ne dođe do ozlijeđivanja bilo koga. Svatko ko je barem jednom primio i udarac u međunožije zna da i lagani udarac u tom područiju onesposobljava čovjeka za duže vrijeme a zbog jačeg udarca tipa onog nogom bila bi potrebna hitna medicinska pomoć. Budući da je to područije prepuno živčanih završetaka usljed jačih udaraca posebno učestalih kako se navodi u Vašem dopisu zasigurno bi došlo do otoka i ozljeda u navedenom području što koliko vidim pregledom liječnika nije utvrđeno. Osim toga takve udarce i da sam htio nisam bio u mogućnosti izvesti jer su me cijelo vrijeme zaštitari vukli za ruke a noge su bile na tlu, nastojao sam ih što čvršće fiksirati kako ne bih dobio istegnuće ili iščašenje uslijed nekontroliranog razvlačenja.

Zadnji napad su šestorica zaštitara izveli u 15:15 kako navodite u dopisu opet bez predstavljanja i zapovijedi skaču na mene kao horda divljih ljudi sa svih strana. Nitko ne rukovodi njima i njihovim aktivnostima iako po čl.19 Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tjelesne zaštite ukoliko primjenjuju ovlasti u grupi voditelj grupe odlučuje o primjeni ovlasti grupe te je u takvoj situaciji ovlašten i dužan izdavati izravne i konkretne zapovjedi.
Hvataju me za ekstremitete pri čemu svaki od njih vuče na svoju stranu. Zbog takvog postupanja zadobio sam istegnuća i ozljede ( o čemu prilažem medicinsku dokumentaciju). Kako bih izbjegao da završim u bolnici sa težim ozljedama hvatam se za tijelo i odjeću zaštitara. Dakle nisam ja vukao Šimu Šimurinu oko struka kako se navodi u dopisu nego sam se držao oko njegovog struka kako bi onemogućio da me se vuće po tlu za noge. Šimu Šimurinu nisam ni mogao vući oko struka jer smo se obadva nalazili na podu. Upravo zbog intenziteta i snage kojom su me vukli za ruke i noge nastojao sam se držati za struk i odjeću kako držanjem za djelove tijela i čvršćim stiskom ne bi nanio ozljede zaštitarima. S obzirom da i sami zaštitari navode da sam ih držao za odjeću i oko struka ne znam kako je Dragan Nikolić dobio istegnuće vrata i podljev desne nadlaktice posebno kad se ne navodi kad i kako je Dragan Nikolić zadobio te ozljede niti se one dovode u svezu sa nekom mojom konkretnom fizičkom aktivnošću.

Nije mi jasno kako glumac Šime Šimurina kojeg sam navodno snažno gurnuo pri čemu je udario u rub govornice, koji je padao preko stolica i ne znam što još ne navodi nema ama baš nikakvih ozljeda.

Netočno je i da su novinari zamolili zaštitare da prestanu sa postupanjem. Neki od njih zgroženi načinom na koji su primjenjivali fizičku silu uletjeli u gužvu sa zahtjevom da prestanu pri čemu je došlo do kratkog naguravanja.

Dakle apsolutno ne stoji konstatacija da sam ja silom sprječavao ovlaštene osobe koje pomažu službenoj osobi u obavljanju službene radnje. Nijedna moja radnja nije bila agresivno usmjerena. Radilo se isključivo o pasivnom otporu. Kako se postupa u slučajevima kad stranka pruža pasivni otpor više puta smo vidjeli u slučajevima kada policija provodi deložacije ili kod prosvjeda Njih nekolicina kvalitetnom primjenom zahvata i koordiniranom upotrebom sile u kratkom vremenu bez ikakvih ozljeda i problema riješavaju veći broj osoba.
S obzirom da su zaštitari prošli obuku i položili stručni ispit vjerujem da znaju kako se upotrebljava sila po pravilima struke. Nemoguće je da pasivni otpor 46-godišnjeg čovjeka prosječne fizičke spreme ne može svladati 6 zaštitara. Nevjerojatno je da pri tome upotrebljavaju silu na način na koji su to činili, recimo da me pokušavaju vući za noge po podu. Što su me mislili odvući po podu sa drugog kata do izlaza ?

Moj je čvrsto uvjerenje da su namjere njihovih nalogodavaca bile sasvim druge prirode. Siguran sam da su zaštitari primorani na ovu protuzakonitu primjenu sile kao i davanje lažnih iskaza kako bi se iskonstruirala kaznena prijava.
Nije mi jasno kako ta kaznena prijava još u obradi a postoje toliki materijalni dokazi i svjedoci koji mogu jasno rasvijetliti događnja na sjednici GV održanoj 02.10.2014 godine. Sve da i nije tako, da se ovi zbrkani i lažni iskazi ne mogu provjeriti, još uvjek provjeravaju ili ne znam štoli već kaznena prijava je odavno trebala biti odbačenu u stvari odmah nakon što je zaprimljena i pročitana.

Djela za koja me se tereti prisile prema službenoj osobi na način da sam silom spriječio ovlaštene osobe koja pomažu službenoj osobi u obavljanju službene radnje prema čl 314 Kaznenog zakona nalaze se pod glavom XXX Kaznenena dijela protiv javnog reda što Vi i navodite u dopisu da sam osumnjičen za kaznena djela protiv javnog reda.

GLAVA TRIDESETA (XXX.)
KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA
Prisila prema službenoj osobi
Članak 314.

(1) Tko silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti ili je prisili na obavljanje službene radnje u okviru ili izvan njezinih ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka doveden u opasnost život ili tijelo službene osobe ili joj je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka počini prema osobi koja ovlašteno pomaže službenoj osobi u obavljanju službene radnje,
kaznit će se kao da je djelo počinio prema službenoj osobi.
(4) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1., 2., i 3. ovoga članka koji je bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem službene osobe ili osobe koja joj ovlašteno pomaže, može se osloboditi kazne.
Vijećnica nije javno mjesto. Isto tako Predsjednik vijeća nije službena osoba pogotovo ne u smislu službene osobe u čijoj je ingerenciji uspostava javnog reda. To jedino i isključivo mogu biti policijski službenici. Člankom 87. Kaznenog zakona definirano je tko su službene osobe.
Članak 87.
(3) Službena osoba je državni dužnosnik ili službenik, dužnosnik ili službenik u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, nositelj pravosudne dužnosti, sudac porotnik, član Državnog sudbenog vijeća ili Državno odvjetničkog vijeća, arbitar, javni bilježnik i javni ovršitelj. Službenom osobom smatra se i osoba koja u Europskoj uniji, stranoj državi, međunarodnoj organizaciji koje je Republika Hrvatska član, međunarodnom sudu ili arbitraži čiju sudbenost Republika Hrvatska prihvaća, obavlja dužnosti povjerene osobama iz prethodne rečenice.
Pojam dužnosnika definiran je čl.1 Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kao i čl.2 Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.
Pojam službenika definiran je čl.3. Zakona o državnim službenicima. Iz svih tih propisa jasno proizlazi da ni predsjednik vijeća ni pročelnica Ureda grada Mirijana Zubčić koja je prema priznanju zaštitara dala izravnu usmenu zapovijed da me se ukloni iz vijećnice nisu službene osobe.
Sve navedeno ove kaznene prijave čini bespredmetnima.

Na znanje:
-Glavni Državni odvjetnik Dinko Cvitan
-Glavni Županijski državni odvjetnik Goran Troskot
-Općinska državna odvjetnica Marijana Stipić
-Državni odvjetnik Dragan Bogatić
-Načelnik PU zadarske Neven Paškalin

Marko Pupić-Bakrač