“SAMO 13 posto korisnika mirovina ima mirovinski staž od 40 godina i više. Kratak radni vijek, uz nepovoljnu indeksaciju mirovina, utječe na nizak udio prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći. Sada taj udio iznosi 31 posto, a predviđa se da će 2030. biti 27 posto te 2060. godine 22 posto (uključujući prava iz 2. stupa mirovinskog osiguranja). To znači da će mirovine biti skoro 30 posto niže nego danas, a što će uz njihovu već ionako nisku razinu i rašireno siromaštvo u starosti, predstavljati velik društveni izazov”, navodi se u najnovijem newsletteru Instituta za javne financije u kojem se analizira posljednje izvješće Europske komisije o Hrvatskoj.
Europska komisija u posljednjem izvješću stavila je naglasak na makroekonomske neravnoteže, ali je upozorila je i na neefikasnosti mirovinskog sustava.
Previše prijevremenih mirovina, preko 100 profesija ima beneficirani staž
One se odnose na velik broj korisnika prijevremene mirovine, pretjerano velikodušan
sustav prijevremenih mirovina za “opasne i teške” profesije, brojne grupe korisnika koji mirovinu ostvaruju po posebnim propisima. Navedeni faktori, uz činjenicu da je Hrvatska ranije imala snažan rast broja korisnika invalidskih mirovina, rezultiraju udjelom prosječne mirovine u prosječnoj plaći nižim nego u većini zemalja Europske unije, navode iz Instituta za javne financije.
U Hrvatskoj raste udio novih korisnika prijevremene starosne mirovine u ukupnom broju novih korisnika mirovina. Među korisnicima koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), 35 posto činili su korisnici prijevremene starosne mirovine. Europska komisija naglašava da u Hrvatskoj postoje slabi poticaji za rad do zakonske dobi umirovljenja. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje se pet godina ranije nego na starosnu mirovinu, što je više od prosjeka EU-a.
Europska komisija utvrdila je više od stotinu “opasnih i teških” profesija u Hrvatskoj koje imaju beneficirani radni staž. Jedna četvrtina novih korisnika prijevremenih starosnih mirovina (prema ZOMO-u) u 2014. odnosila se na “opasne i teške” profesije, za koje se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.
Osiguranici čije se profesije smatraju “opasnima i teškima” činili su 2,7 posto ukupnog broja osiguranika u mirovinskom sustavu u 2014., a važno je napomenuti da u to nisu ubrojeni vojnici i policajci, čija prava su definirana posebnim zakonom.
Zašto se saborskim zastupnicima osiguravaju veće mirovine, kad imaju visoke plaće
Udio korisnika mirovina po posebnim propisima u ukupnom broju korisnika mirovina u 2014. bio je 15 posto. Najbrojniji korisnici tih mirovina su hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji. No, Europska komisija posebno ističe one kategorije korisnika koji imaju iznadprosječne plaće, poput saborskih zastupnika, članova Vlade, članova HAZU-a itd., za koje je nejasno zašto im se po posebnim propisima trebalo osigurati još veće mirovine, kad bi one ionako bile visoke, navode iz Instituta za javne financije. Sustav mirovina po posebnim propisima Europska komisija smatra izvorom nejednakosti između umirovljenika i uzrokom čestih ad hoc izmjena mirovinskog sustava.
Udio novih korisnika invalidskih mirovina u ukupnom broju novih korisnika mirovina (prema ZOMO-u) u 2014. iznosio je 7 posto. To je znatno manje u odnosu na 2008. kad je bio 25 posto.
Pad je posljedica strože kontrole medicinskih vještačenja u posljednjih nekoliko godina. Od siječnja 2015. za vještačenje je zaduženo jedinstveno tijelo vještačenja.
“Europska je komisija vrlo dobro detektirala glavne probleme hrvatskog mirovinskog sustava. Premda to nije lak zadatak, prioritet za Vladu trebao bi biti stvaranje ekonomskog i institucionalnog okruženja koje će poticati starije radnike na što dulji ostanak među zaposlenima. Iz smanjenog priljeva novih korisnika invalidskih mirovina vidljivo je da se u kratkom roku mogu ostvariti znatne promjene ako postoji politička volja. Ipak, zasad hrvatski građani ne mogu očekivati da će im mirovinski sustav osigurati financijski mirnu starost. Stoga će oni sami morati preuzeti odgovornost za ostvarivanje zadovoljavajućih primanja u starosti pomoću različitih oblika osobne štednje. Nadajmo se samo da će u Hrvatskoj postojati dovoljno mogućnosti za ostvarivanje primjerenog dohotka, koji će im omogućiti štednju”, zaključuju u Institutu za javne financije.
Izvor: Index.hr/ZDanas
