Nevjerojatno je da Gradski vijećnik pismeno i javno traži sazivanje NO ,skupštine kluba a ne dobije odgovore od niti jednog člana NO, gradonačelnika, predsjednice skupštine. Mislio sam da zakon omerte vrijedi samo u mafijaškim krugovima, navodi Marko Pupić Bakrač u svom priopćenju za medije.
Nesazivanje NO i skupštine je očigledan dokaz da se klubom ne rukovodi po institucionalnoj već po partijskoj liniji. O sudbini kluba se raspravlja iza zatvorenih vrata na partijskim sastancima HDZ-a a ne na klubskim tijelima, tako već godinama. Kako ta partija ima izvanredan pljačkaški i uništavački potencijal nije ni čudno što se klub našao u ovakvom stanju.
PRIOPĆENJE-STANJE U KK ZADAR
Boris Skroće neviđenom ustrajnošću obmanjuje javnost oko finacijskog stanja i blokade računa KK Zadar.
U 2012 godini KK Zadar je kao dioničko društvo poslovao 20-ak dana i ostvario je gubitak od milijun kuna dok je u 2013 godini ostvario gubitak od 9 miliona kuna. Sveukupno za 2012 i 2013 godinu dug iznosi 10 miliona kuna. Uzmemo li u obzir 2014 godinu i dio 2015 godine zasigurno se već debelo popeo iznad 15 miliona kuna. Dakle oko dva godišnja proračuna kluba.
Treba podsjetiti da je od 2011 godine kada je dug kluba iznosio preko 100 miliona kuna financijsko stanje kluba dva puta resetirano na nulu. Prvi put pretvorbom kada je grad preuzeo kredit OTP banke na sebe a ostatak duga je pretvoren u dionice a drugi puta predstečajnom nagodbom.
Dakle dva puta se otvorila šansa za izbjegavanje katasrofalnog scenarija. Međutim aduti su odigrani a efekat je izostao jer se nastavilo luđačkom poslovnom politikom rekordno brzog zaduživanja odnosno srljanja u propast.
Sada Boris Skroće spominje zakonske promjene koje je izglasao Sabor RH do čije provedbe treba proći još neko vrijeme a koje će dovesti do deblokade i spašavanja kluba. Naravno sve ostavlja u nekakvoj magluštini ne specificirajući točno o čemu se radi.
U stvari točno se radi o izmjenama i dopunama općeporeznog zakona koje je Hrvatski sabor donio na sjednici 27.veljače 2015 godine a koje stupaju na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama.
Pošto je objava bila 9.03.2015 godine u NN 26/2015 izmjene stupaju na snagu 17.03.2015 godine.
Te izmjene i dopune općeporeznog zakona definiraju poreznu nagodbu i uvjete koje dužnik mora ispuniti kako bi se nagodba mogla sklopiti.
Upravni ugovor
Članak 91.b
(1) Porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor.
(2) Upravni ugovor s poreznim obveznikom sklapa čelnik poreznog tijela.
(3) Upravni ugovor može se odnositi na namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomično.
(4) Upravni ugovor sklapa se u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca.
(5) Upravni ugovor sklapa se slobodnom voljom sudionika porezno-dužničkog odnosa, a ne smije biti protivan prinudnim propisima, javnom interesu, ne smije biti sklopljen na štetu trećih osoba niti smije biti protivan izreci rješenja kojim je utvrđena porezna obveza.
(6) Sklopljeni upravni ugovor ima učinak izvršnog rješenja donesenog u poreznom postupku.
(7) Sklapanjem upravnog ugovora ovrha će se obustaviti samo za iznos poreznog duga obuhvaćenog upravnim ugovorom.
(8) Upravni ugovor ne može se sklopiti s poreznim obveznikom čiji je račun blokiran od strane drugih vjerovnika i/ili protiv kojega se provodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu.
(9) Upravni ugovor ne može se sklopiti za porezni dug koji je već bio predmetom raskinutog upravnog ugovora, za dug za koji je sklopljen upravni ugovor ili za dug koji je obuhvaćen reprogramom.
(10) Upravni ugovor neće se sklopiti ako porezno tijelo razmatranjem prijedloga i dostavljene dokumentacije ocijeni kako porezni obveznik nije učinio vjerojatnim ispunjenje svrhe i predmeta upravnog ugovora.
(11) Upravni ugovor koji ima pravni učinak na prava trećih osoba pravno je valjan samo uz pisani pristanak tih osoba.
(12) Za vrijeme trajanja upravnog ugovora zastara ne teče.
(13) U slučaju nepoštivanja odredaba upravnog ugovora porezno tijelo će jednostrano raskinuti upravni ugovor rješenjem protiv kojega se može pokrenuti upravni spor, a naplata obveze iz upravnog ugovora nastavit će se prema odredbama Općega poreznog zakona i Stečajnog zakona.
Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora
Članak 91.c
(1) Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi porezni obveznik fizička ili pravna osoba.
(2) Prijedlog sadrži:
– prijedlog načina namirenja dospjelog poreznog duga (u cijelosti ili djelomično) prethodno usklađenog s poreznim tijelom, ovjerenog pečatom i potpisom ovlaštenih osoba poreznog tijela i poreznog obveznika,
– prijedlog rokova za njegovo namirenje,
– osobni identifikacijski broj (OIB) poreznog obveznika,
– razloge zbog kojih je nastao porezni dug,
– podatke o strukturi vlasništva poreznog obveznika,
– podatke o povezanim društvima,
– popis imovine u vlasništvu poreznog obveznika s iskazanim knjigovodstvenim vrijednostima na zadnji obračunski datum,
– podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje poreznog obveznika,
– prijedlog sredstava osiguranja naplate poreznoga duga, a sukladno Općem poreznom zakonu,
– popis dospjelih obveza prema svim vjerovnicima na zadnji obračunski datum,
– popis ključnih dobavljača i vjerovnika sa stanjem obveza na zadnji obračunski datum.
(3) Prijedlog se podnosi nadležnom poreznom tijelu.
(4) Porezno tijelo će odlučiti o ispunjenju zakonom propisanih uvjeta i o osnovanosti zaprimljenog prijedloga za sklapanje upravnog ugovora te o tome obavijestiti poreznog obveznika.
Sadržaj upravnog ugovora
Članak 91.d
Upravni ugovor mora sadržavati najmanje odredbe kojima se uređuju:
– svrha i predmet ugovora,
– visina poreznog duga i način namirenja,
– rok na koji je ugovor sklopljen,
– posljedice neispunjenja ugovornih obveza,
– prestanak ugovora,
– prava, obveze i odgovornosti ugovornih strana.
Iz predočenih izmjena zakona jasno je da predlagatelj upravnog ugovora u ovom slučaju KK Zadar treba pripremiti vrlo opsežnu dokumentaciju i ispuniti određene uvjete.
Pošto zakon stupa na snagu 17.03. 2015 godine gotovo je nemoguće da se sva ta dokumentacija preda i da je porezna uprava riješi u idućem tjednu kako obećava Boris Skroće.
Nadalje u čl 91b st.8 jasno stoji da se upravni ugovor ne može se sklopiti s poreznim obveznikom čiji je račun blokiran od strane drugih vjerovnika i/ili protiv kojega se provodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu.
Koliko je meni poznato iz medija račun KK Zadar nije blokiran samo od strane Porezne uprave već i od drugih vjerovnika.
U čl. 91b st.10 stoji da upravni ugovor neće se sklopiti ako porezno tijelo razmatranjem prijedloga i dostavljene dokumentacije ocijeni kako porezni obveznik nije učinio vjerojatnim ispunjenje svrhe i predmeta upravnog ugovora.
Ne znam na koji način Boris Skroće misli prikazati vjerojatnim ispunjenje upravnog ugovora odnosno vraćanje poreznog duga kada se KK Zadar nalazi u enormnim dugovima.
Prema čl.91c prijedlog upravnog ugovora podnosi porezni obveznik u ovom slučaju KK Zadar i među ostalim prjedlog sadrži:
– popis imovine u vlasništvu poreznog obveznika s iskazanim knjigovodstvenim vrijednostima na zadnji obračunski datum.
Nakon gubitka Jazina KK Zadar više ne posjeduje neku značajniju imovinu.
– prijedlog sredstava osiguranja naplate poreznoga duga, a sukladno Općem poreznom zakonu.
Ne znam koja bi sredstva osiguranja tj. garancije naplate poreznog duga mogao ponuditi KK Zadar s postojećim dubiozama i bez ikakve imovine.
Iz svega gore navedenog proizlazi da KK Zadar ne ispunjava uvjete za poreznu nagodbu odnosno upravni ugovor. Osobe iz Porezne uprave koje bi eventualno odobrile upravni ugovor podnesen od strane KK Zadar riskirale bi sudbinu koju su doživjeli poreznici iz predmeta NK Zadar.
Čak da je netko iz Porezne uprave spreman riskirati kazneni progon, sklopi nagodbu sa KK Zadar te se klub nekim čudom odblokira zbog nagomilanih dugovanja koja se i dalje generiraju nova blokada je samo pitanje dana.
U ovako kriznoj situaciji koja prijeti gašenjem kluba NO bi morao gotovo svakodnevno zasjedati a trebalo je sazvati i skupštinu, upoznati vlasnike do u detalje sa trenutnim stanjem i mogućim posljedicama.
Umjesto toga činjenično stanje se skriva, pušta se magla, javnost se hotimično dovodi u zabludu sve sa ciljem prebacivanja odgovornosti za krah KK Zadra na zločeste poreznike, državu…
ZDanas
