Grad Zadar nema službu koja se sustavno i kontinuirano bavi detektiranjem i zbrinjavanjem odbačenog infektivnog otpada po ulicama, trgovima i gradskim parkovima, ali već godinama, još od 1998., sudjeluje u sufinanciranju programa Crvenog križa Harm Reduction. Programi se sastoje od aktivnosti besplatne i anonimne zamjene štrcaljki i igala za potrebe aktivnih intravenskih korisnika droga (Needle Exchange Program – NEP). U sklopu programa korisnici, osim zamjene pribora, mogu dobiti savjetovanja, psihološku pomoć, mogućnost testiranja na HIV/AIDS, hepatitis B, hepatitis C, kao i pomoć za daljnje postupke liječenja bolesti ovisnosti, ako to žele.
Sve je više ovisnika

U zadnje se vrijeme postavlja pitanje je li to dovoljno, odnosno ne bi li se neka gradska služba trebala više angažirati u uklanjanju ili barem lociranju infektivnog otpada s područja grada. U samom gradskom središtu, na zelenoj površini ispred Turističke zajednice i Konzervatorskog odjela, građani su nedavno uočili velik broj odbačenih šprica, pretpostavlja se, intravenskih ovisnika.

Građani su zatražili da istražimo zašto se ta zelena površina ne uredi i ne spriječi odlaganje šprica u samom centru grada, ali odgovori koje smo dobili iz gradske uprave pokazuju da se Grad više oslanja na humanitarne udruge koje se time bave na volonterskoj osnovi, nego na vlastite službe i stručnjake koji bi bili educirani za te probleme.

Zadar, poput mnogih drugih gradova, ima sve više problema sa širenjem bolesti ovisnosti o narkoticima. Odbacivanje infektivnog otpada prije se događalo po obližnjim gradskim parkovima, napuštenim građevinama i zabačenim zakutcima, a nakon što su parkovi uređeni, osvijetljeni i bolje se nadziru, drogiranje i odlaganje šprica sada se “preselilo” u samo gradsko središte, kao što je parkić pokraj sjedišta zadarske Turističke zajednice koji je nedavno postao novi “narkomanski park”.

Gradskoj smo upravi stoga postavili pitanje tko će, ako ga građani uoče, zbrinuti infektivni otpad i na siguran ga način odložiti, a odgovor koji smo dobili nije baš bio ohrabrujući.

– Na adresi besplatne i anonimne zamjene štrcaljki i igala za potrebe aktivnih intravenskih korisnika droga, u Ulici don Ive Prodana 12, u vremenu od 10 do 16 sati radnim danom, građani mogu donijeti odbačeni infektivni otpad ako ga nađu na javnoj površini, te se on dalje zbrinjava preko tvrtke ovlaštene za uklanjanje i uništavanje infektivnog otpada s kojom Crveni križ ima ugovor. Nekoliko puta godišnje volonteri Crvenog križa, te udruga “Nada” i “Porat” provode i akcije čišćenja takvog otpada s javnih površina – kazali su u Gradskoj upravi.
Zbrinjavanje

– Bitno je istaknuti da se takav otpad ne smije odlagati u komunalni otpad (kante i kontejnere koje prazni “Čistoća”), jer ga se mora zbrinjavati na propisan način – dometnuli su iz Gradske uprave.

I to je to. Ako građani pronađu na javnoj površini šprice, ne mogu obavijestiti ni jednu gradsku službu jer se one time ne bave, nego moraju sami skupiti i odnijeti infektivni otpad u Crveni križ. Pazeći pritom da ga slučajno ne odlože u kantu i kontejner “Čistoće”, jer se mora zbrinuti propisno. Što ako se sami građani pritom ubodu i zaraze? O tome, čini se, nitko ne vodi računa. Šprica je, na žalost, svakim danom sve više, a ljudi koji se tim problemom bave sve manje. Sve je spalo na volontere i pojedince koji se time bave iz humanih razloga. Dokad tako?

Izvor: SD/ZDanas