GRČKI premijer Aleksis Cipras u zadnjem je dopisu, kojeg je sinoć poslao MMF-u, Europskoj komisiji i Europskoj središnjoj banci, pristao na gotovo sve uvjete grčkih kreditora u zamjenu za novi paket financijske pomoći, javlja Financial Times.

Novinar FT-a Peter Spiegel, koji tvrdi da je dopis dobio na uvid, piše kako bi Ciprasovo pismo trebalo poslužiti kao temelj za nove pregovore između Grčke i “troike”. O Ciprasovom će dopisu ministri financija eurozone raspravljati na sastanku koji će se održati u 17:30 sati u Briselu.

Protiv grčkog referenduma se danas izjasnilo i Europsko vijeće, koje tvrdi da izjašnjavanje kakvo je najavio Cipras ne zadovoljava demokratske standarde. Thorbjorn Jagland, glavni tajnik Europskog vijeća, za AP je kazao da za pripremu referenduma treba barem dva tjedna, kako bi se osigurala odgovarajuća javna rasprava. Također, napominje da pitanje na referendumu mora biti jasno, te da međunarodni promatrači moraju biti prisutni na biralištima.

Grčka vlada: Ovo nije kapitulacija

Grčka vlada povodom Ciprasovog pisma izdala je priopćenje za javnost u kojem tvrdi da se ne radi o kapitulaciji.

“Grčka je jučer dostavila novi prijedlog institucijama praćen pismom premijera Aleksisa Ciprasa. Izvješća koja tvrde da je grčka vlada u potpunosti prihvatila prijedloge institucija ne stoje”, navodi se u priopćenju uz dodatak da je Grčka predložila “niz amandmana na prijedlog institucije”.

Iz grčke vlade tvrde da bi njihov prijedlog reformi koristio svim zainteresiranim stranama, i to stavljanjem naglaska na rast, a istovremeno olakšavanjem ogromnog tereta kojeg vanjski dug predstavlja za Grčku. “Nekoliko mjera koje institucije predlažu ne bi se uvele odmah, već postupno kako bi vlada mogla pronaći ekvivalentne mjere da ih zamjeni”, navodi se u priopćenju.

Cipras pristaje na rezove, ali ipak traži neke ustupke

Naime, sinoć u ponoć istekao je rok za produženje grčkog “bailouta”. No, očekuje se da će Ciprasov uzmak poslužiti kao temelj za pregovore o novom “bailoutu” koji će Grčkoj omogućiti da ipak izbjegne “pravi” bankrot, u koji teoretski i dalje nije ušla jer se MMF, čija potraživanja Grci nisu uspjeli platiti na vrijeme, službeno ne vodi kao komercijalna financijska institucija.

U dopisu čiji sadržaj prenosi FT, Cipras je navodno obećao da prilagoditi sustav PDV-a onome što “troika” od njega traži, uz iznimku najudaljenijih grčkih otoka. Za njih Cipras traži svojevrsni “popust” od 30 posto s obzirom da se radi o teško dostupnim područjima koje je problematično opskrbljivati robnim zalihama.

Također, Cipras će pristati da promjene koje će rezultirati povećanjem dobi za ostvarivanje mirovine na 67 godina do 2022. godine, ali traži da te reforme ne krenu odmah, već u listopadu ove godine. Pristao je i na postupno ukidanje fonda solidarnosti za najsiromašnije umirovljenike do 2019. godine, ali zahtjeva nešto sporiji tempo uvođenja ove reforme.

Izvor iz grčke vlade za Reuters je potvrdio da je Cipras doista od MMF-a, ECB-a i Europske komisije zatražio ove ustupke. Bloomberg je u međuvremenu objavio čitav sadržaj Ciprasovog pisma, u kojem grčki premijer također obećava da će ograničiti vojni budžet, postupno ukinuti poticaje za poljoprivredu, reformirati sustav poreza na dobit, na jesen pokrenuti reformu tržišta rada, te provesti prijedloge Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koji se tiču reformiranja pravosudnog sustava, liberalizacije turističkog tržišta i implementacije protu-korupcijskih mjera.

Merkel: Nismo ugroženi grčkom krizom

Njemačka kancelarka Angela Merkel ponovila je da se nikakvi pregovori s Grcima neće voditi sve dok ne stignu rezultati referenduma koji se održava u nedjelju. Grčki narod, dodaje Merkel, ima pravo na referendum, ali ostale zemlje eurozone isto tako imaju pravo na reakciju koju smatraju odgovarajućom.

“Vrata za pregovore s Grčkom ostaju otvorena, iako nisu ispunili svoje obaveze iz zadnjeg programa ‘bailouta’”, kaže Merkel, ali dodaje da nikakav novi program financijske pomoći Grčkoj neće biti odobren bez pristanka njemačkog Bundestaga.

“Ne radi se o nekoliko milijardi eura, već o tome kako EU može ostati kompetitivna u današnjem svijetu. Ova situacija je velik izazov, ali eurozona nije ugrožena. Danas smo jaki, čvršći nego prije. Ostale članice eurozone ne moraju se bojati da će ih zaraziti nemiri u Grčkoj”, tvrdi Merkel.

Njemački ministar financija: Ovo ništa ne mijenja

Pitanje je, međutim, hoće li i ovi ustupci biti dovoljni da Europa odobri Grcima novu liniju kredita. Izvori iz eurozone su se, kako prenosi The Guardian, već neslužbeno oglasili i poručili kako Ciprasov dopis i dalje sadrži zahtjeve koje će ministri financija teško prihvatiti.

Izjavu je dao i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, koji tvrdi da Ciprasovo pismo “troiki” ništa ne mijenja. S Grčkom je, kaže Schäuble, trenutno nemoguće voditi ozbiljne pregovore. Njemački ministar financija time je ponovio raniji stav Angele Merkel, koja je kazala da se nikakvi dogovori ne mogu očekivati prije nego se vidi kako će Grci glasati na najavljenom referendumu o mjerama štednje.

“Uvijek smo bili vrlo fleksibilni, ali situacija je eskalirala. Razgovori nemaju smisla prije nedjeljnog referenduma”, izjavio je Schäuble, dodajući da se “Njemačka uvijek držala dogovorenog, a da su to radili i svi ostali, danas ne bismo bili u ovoj situaciji”.

Schäuble je također poručio da mu je “žao grčkog naroda”, ali i podsjetio da je Europa već oprostila Grcima dio dugovanja. “Ne želim predviđati što će se dogoditi u Grčkoj, sve su opcije otvorene”, kaže Schäuble.

Posebno žestoko Schäuble je udario po Ciprasu i njegovoj Sirizi. Njemački ministar kaže da aktualna grčka vlada u svom mandatu nije napravila baš ništa osim što je pogazila ranije dogovore.

“Situacija se pod Ciprasom dramatično pogoršala”, kaže Schäuble i dodaje: “Mi više ne znamo hoće li grčka vlada održati referendum, je li protiv njega ili za. S njima u ovakvoj situaciji ne možemo razgovarati”.

Talijanski ministar financija: Uvijek smo otvoreni za dogovor

Nešto drugačija poruka stigla je jutros iz Italije, čiji je ministar financija Pier Carlo Padoan kazao da je eurozona i dalje otvorena za dogovor s Grčkom.

“Što se tiče mene i mojih kolega u eurogrupi, uvijek postoji mogućnost za dogovor s Grčkom”, izjavio je Padoan za BBC, ali i dodao da je “situacija u Grčkoj puno manje zabrinjavajuća nego što se prikazuje”.

Grčkoj je, tvrdi talijanski ministar financija, potreban rast, a to nije moguće ostvariti bez stabilnosti, osiguranih kreditnih linija i strukturnih reformi. Ukoliko Grčka doista na kraju izađe iz eurozone, to će biti poruka da je europskoj monetarnoj uniji potrebna čvršća integracija, kaže Padoan.

“Bez obzira uspijemo li postići dogovor ili ne, kreatori europske politike moraju ubrzati planove za jaču integraciju i izgradnju institucija u eurozone, počevši od snažnije bankarske unije”, rekao je Padoan.

Hollande: Naša je dužnost da zadržimo Grčku u eurozoni

Pomirljive tonove poslao je, kako prenosi Reuters, i francuski predsjednik Francois Hollande. Prema njegovim riječima, dužnost je svih članica eurozone, uključujući i Grčku, da naprave sve što mogu kako do famoznog “Grexita” ne bi došlo.

“Naša je dužnost da zadržimo Grčku u eurozoni. To ovisi o Grčkoj, ali isto tako ovisi o nama. Kao Europljanin ne želim izmještanje zone eura, ne volim tvrdoglave komentare koji potiču brutalno raslojavanje”, kazao je Hollande.

Također, Hollande je u svom obraćanju dao do znanja da se stavovi Francuske i Njemačke po pitanju najnovije grčke krize drastično razilaze. Za Hollandea se “dogovor s Grčkom mora postići što prije”, dok je Merkel jasno poručila da nikakvih pregovora neće biti sve dok ne stignu rezultati nedjeljnog referenduma.

Izvor: Index.hr/ZDanas