Sutkinja Vrhovnog suda Viktorija Lovrić potpisala je rješenje o odbijanju prigovora predsjednika Općinskog suda u Zadru Željka Rogića na odluku Sudačkog vijeća iz rujna 2014. godine kojom je ocijenjeno da je Rogić prekršio Kodeks sudačke etike. Iz obrazloženja sutkinje Lovrić proizlazi da je Rogić prekršio odredbe Kodeksa koje govore o čuvanju ugleda i dostojanstva suda i sudačkog poziva, te odredbu po kojoj predsjednik suda ne smije stvarati ozračje vlastite nadređenosti u odnosu na ostale suce.
Što je to Rogić učinio?
Pred strankom je naložio sutkinji Sonji Miljak izradu liste redoslijeda rješavanja predmeta i za to joj ostavio rok. U odluci Sudačkog vijeća to je ocijenjeno kao stvaranje ozračja vlastite nadređenosti jer je kod stranke stvarao dojam da je usmenim naredbama sucima u mogućnosti utjecati na brzinu rješavanja predmeta.
Drugi njegov krimen je famozni plakat “Akcija sto najstarijih ostavina” naslovljen na suce i sudske savjetnike – taj je plakat postavljen na sudske hodnike, a na njegovom je dnu navedeno kako “nagrada slijedi”. Sudačko vijeće je ocijenilo da je plakat upućen široj javnosti, te da je stvarna raspodjela ostavinskih predmeta potom obavljena na temelju te Rogićeve “akcije”. I time je Rogić povrijedio ugled suda i sudaca, a u javnosti je “stvoren dojam da suci ne rade savjesno svoj posao i da ih je potrebno animirati na ovakav neprimjeren način”.
Sada se s tom ocjenom Sudačkog vijeća Županijskog suda u Zadru složila i sutkinja Vrhovnog suda Viktorija Lovrić.
– Neprimjereno je i protivno Kodeksu da predsjednik suda primi stranku u svoj ured i pred strankom komunicira sa sucima na način da sucima daje naloge o radnjama koje treba poduzeti glede upravljanja sa spisima, pogotovo kada su ti nalozi u suprotnosti s propisima koji uređuju njegove ovlasti. Također je neprimjereno da predsjednik suda stranci podnosi izvješća o poduzetim mjerama prema sucu stvaranjem dojma da nastoji “pomoći” stranci u ubrzanju njenog predmeta. Predsjednik suda je naročito istupio izvan okvira primjerenog postupanja time što je pred strankom diktirao zapisnik o mjerama koje je poduzeo prema uređujućem sucu i reakcijama suca na takve mjere, stvarajući pri tome ozračje vlastite nadređenosti, smatra sutkinja Lovrić.
Plakati po hodnicima su, ocijenila je sutkinja Vrhovnog suda, namijenjeni široj javnosti, a ne sucima, dok im je sadržaj uvredljiv za suce jer njihov rad izvrgava podsmijehu stranaka jer se stvara dojam da suci nisu u stanju sami procijeniti važnost rješavanja starih predmeta. Uz to se postavlja i pitanje kakva to “nagrada slijedi” s obzirom da suci za svoj redovan rad imaju plaću.
Rogić je time strankama i široj javnosti “dao na znanje da on nije u stanju organizirati posao u okviru zakonom danih ovlasti, pa je time doveo u pitanje ne samo ugled sudaca nego i svoj ugled predsjednika suda”. Vrhovni sud podsjeća na Rogićevu tvrdnju da je sud riješio povećani broj predmeta, ali upozorava da su to napravili suci, čime njegov način komunikacije sa sucima i javnosti ima “dodatnu težinu”.
-Legitimno je pravo predsjednika suda provoditi potrebne mjere radi unapređenja rada suda, međutim u ovom slučaju postupanje Željka Rogića ukazuje na njegovo pogrešno poimanje ovlasti predsjednika suda i pogrešnu predodžbu o nadređenosti predsjednika suda u odnosu na ostale suce, zaključuje sutkinja Vrhovnog suda Viktorija Lovrić.
Inače, njeno je rješenje donešeno 26. ožujka ove godine, a u Zadar je stiglo punih pet mjeseci nakon toga – 28. kolovoza.
“Pogrešno je shvatio” odredbe etičkog Kodeksa
U prigovoru Željka Rogića na odluku Sudačkog vijeća navedne su tvrdnje o načinu rada sutkinje Miljak i njihovim lošim međusobnim odnosima, te objektivnim problemima, podmetanjima i spoticanjima na koje Rogić nailazi u rješavanju nagomilanih predmeta. Rogić izrazio je i sumnju da je protiv njega podnesena prijava zbog povrede Kodeksa po uputi pomoćnika ministra pravosuđa Ivana Crnčeca.
– Rogić drži da njegovim postupanjem nije narušen ugled suda jer da taj sud nije niti imao ugled upravo zbog velikog broja neriješenih predmeta, a da je on postupao upravo s ciljem povećanja ugleda suda i ne kršeći pritom niti ugled sudaca ni odredbe Kodeksa. U prigovoru nisu iznesene obrazložene tvrdnje koje bi dovele u pitanje činjenična utvrđenja prvostupanjskog tijela glede povreda koje mu se stavljaju na teret. Navodima iz prigovora sudac Rogić je samo potvrdio zaključak Sudačkog vijeća o njegovom pogrešnom shvaćanju odredaba Kodeksa, stoji u rješenju sutkinje Lovrić.
Izvor: Zadarski.hr/ZDanas
