AMERIČKI New York Times objavio je veliku psihoanalizu ruskog predsjednika Vladimira Putina, u kojoj su rusku intervenciju u Siriji objasnili njegovom bojazni od nemoćne državne vlasti.
Kako piše NY Times, sve je počelo u noći 5. prosinca 1989. kada je ruski predsjednik, koji je tada bio dio KGB-a, promatrao tisuće građana Istočne Njemačke u Dresdenu kako zauzimaju sjedište tajne policije, odnosno Stasija. Tada je Berlinski zid već bio srušen, a komunističke vlasti Istočne Njemačke bile su na rubu snaga. Mladi časnik i budući ruski predsjednik tada je promatrao tu propust.
Za njega su prosvjednici bili opasni i poremećeni.
Strah od masovnih prosvjeda i vladavine naroda
“Osjećam da sam osobno kriv za to zauzimanje zgrade”, rekao je Putin prijatelju Sergeju Rolduginu. Istočna je Njemačka ubrzo nestala, kao što je nestao i Sovjetski savez nakon neuspjelog vojnog udara u kolovozu 1991. godine. Tada je Putin kazao kako Sovjetski savez pati od paralize moći.
“Ta dijagnoza bila je glavni motivator konsolidacije moći tijekom Putinove političke karijere. A može i objasniti rusku vojnu intervenciju u Siriji”, navodi NY Times.
Tijekom cijele njegove karijere strah od masovnih prosvjeda i vladavine narode progonio je Putina. Kao što su građani Istočne Njemačke smatrali da izražavaju svoje građansko nezadovoljstvo prosvjedima, tako su i Sirijci mislili tijekom prosvjeda 2011. godine. Ipak, Putin to smatra ilegalnom uzurpacijom autoriteta vlasti i takvi se protesti protive njegovom uvjerenju da je državna vlast iznad svih i da takvom treba ostati.
“Politički i društveni problemi rasli su tijekom dugog vremenskog perioda u ovoj regiji i naravno da su ljudi bili željni promjene. Ali što je bio krajnji rezultat svega toga”, rekao je nedavno u UN-u.
Zbog raspada SSSR-a i nereda koji je to popratio Putin je razvio loše mišljenje o neograničenoj demokraciji, ali i o karakteru svojih sugrađana. Prosvjedi su ga ostavili ravnodušnim, a Jeljcinom odgovor na ustavnu krizu 1993. stvorio je neku vrstu divljenja prema Jeljcinu. On je, naime, pozvao vojsku da mu pomogne u rješavanju krize, a ista je otišla toliko daleko da je granatirala zgradu ruskog parlamenta.
Smatra da neredi nastaju slabljenjem centralne vlasti
Iz svega toga Putin je izvukao zaključak da samo čvrsta državna vlast može Rusiju spasiti od ekonomskog i političkog kaosa.
“Ruski narod je zaostao, ne mogu se prilagoditi demokraciji kao što je to bilo u vašim zemljama. Treba im vremena”, rekao je navodno na sastanku akademika.
Američka potpora revolucijama koje su se provele u bivšim državama SSSR-a, poput Gruzije, Ukrajine i Kirgistana, Putinu je bila dokaz da Amerikanci vode politiku rušenja vlasti u državama koje su nekad bile pod ruskom kontrolom. Njegov strah doveo je do slabljenja političke slobode u Rusiji.
Putin smatra da je građanski rat u Siriji samo posljednji u nizu sukoba što nastaju nakon rušenje ili slabljenja centralne vlasti putem američke agresije. Prosvjedi u Ukrajini krajem 2013. i početkom 2014. u Putinu su izazvali strah da će agresivna strana agresija prije ili kasnije doći do Kremlja.
“Svaki građanin ima pravo izraziti mišljenje o odluka što ih političari donose, ali mora to mišljenje izraziti u okviru zakona”, izjavio je tada.
“Nacije ne bi trebalo prisiljavati da prihvate neki model razvoja”
Bijeg ukrajinskog predsjednika Janukoviča Putin je iskoristio za osvajanje Krima te potporu oružanom ustanku proruskih separatista na istoku Ukrajine. Mnogi su analitičari pokušali rusku intervenciju u Siriji objasniti kao odgovor na ekonomski pritisak i nisku cijenu nafte, ali i kao odmicanje pozornosti od ukrajinskog sukoba ili pak utvrđivanje ruske pozicije na Bliskom istoku.
Sve od navedenog može biti faktor, smatra NY Times, no temelj intervencije čini Putinova obrana principa da je država svemoćna te da je treba braniti od prosvjednika i pobunjenika.
“Nacije ne bi trebalo prisiljavati da prihvate neki model razvoja što ga je netko proglasio ispravnim. Sovjetski savez svojevremeno je pokušavao izvesti društvene eksperimente, tražio promjene u drugim državama po ideološkim osnovama, a to je dosta često imalo tragične posljedice i degradaciju uvjeta življenja umjesto napretka”, rekao je Putin u UN-u.
Izvor: Index.hr/ZDanas
