Grad Zadar, za razliku od drugih gradova, gradnju dvorana nije financirao iz Državnog proračuna, nego je država prihvatila isplatu od 100 milijuna kuna kroz 9 godina, što se obračunava kao kapitalna pomoć

Prema analizi tvrtke Bisnode, koja se bavi izradom poslovnih i bonitetnih informacija, Grad Zadar dobio je najviše kapitalne pomoći iz državnog proračuna za razdoblje od 2010. do 2014. godine. Zadar je, iznose se podaci, u petogodišnjem razdoblju preko ove stavke primio 67,7 milijuna kuna, a sljedeća četiri grada su također iz Dalmacije, i to redom: Šibenik, Korčula, Knin te Metković.

Objašnjenje ovog podatka krije se u načinu na koji su građene dvorane za organizaciju Svjetskog prvenstva u rukometu, koje je u Hrvatskoj održano 2009. godine. Naime, nakon dobivanja organizacije tadašnja Vlada Ive Sanadera odlučila je sufinancirati gradnju dvorana u nekoliko hrvatskih gradova, a kako je projekt u Zadru već bio pokrenut, za Višnjik je odabran model kapitalne pomoći. Stoga je najveći dio navedenih sredstava, koji se navodi u ovom izvješću, otišao na ovu stavku.

Perić: Rate za dvoranu

– Grad Zadar, za razliku od drugih gradova, gradnju dvorana nije financirao iz Državnog proračuna, nego je država prihvatila isplatu od 100 milijuna kuna kroz 9 godina, što završava 2016., a rata je približno 10 milijuna godišnje, objašnjava Grozdana Perić, pročelnica Upravnog odjela za financije u Gradu Zadru.

Na listi gradova koji su primili najviše kapitalnih donacija Zadar slijede Šibenik, Korčula, Knin, Metković, Požega, Krk, Kutina, Sveta Nedjelja i Pleternica.

Na drugom kraju liste su gradovi koji su primili najmanju ili nikakvu pomoć – Petrinja i Drniš nisu primili ni kune, a na šestom mjestu od kraja je i Benkovac, s manje od 100 tisuća kuna pomoći.

Knin najviše izgubio

Čak 57 gradova primilo je u svakoj godini u analiziranom razdoblju određeni iznos kapitalne pomoći iz državnog proračuna. Među njima, Koprivnica je jedini grad kojemu se u svakoj godini povećavala navedena kapitalna pomoć. Od početnih 570 tisuća kuna u 2010. godini, ta stavka se do 2014. godine povećala na 2,6 milijuna kuna.

Analizirajući gradove koji su imali najveće poraste navedene stavke, uočava se kako prednjači glavni grad Zagreb koji je u 2014. godini primio deset milijuna kuna kapitalne pomoći iz državnog proračuna, dok prethodnih godina nije dobivao nikakvu pomoć. Solin prednjači među gradovima koji su imali najveće smanjenje analizirane stavke u odnosu na 2013. godinu. Ukoliko se iznosi analizirane stavke usporede sa 2010. godinom, uočava se kako je uvjerljivi rekorder prema smanjenju navedene stavke u odnosu na 2010. godinu grad Knin, koji je zbog gotovo 20 milijuna kuna primljene kapitalne pomoći iz državnog proračuna za 2010. godinu imao najveće smanjenje.

Izvor: Zadarski list/ZDanas