Udruga Eko Zadar objavila je rezultate manjeg istraživanja o zdravlju stabala, konkretno platana u ulici Ruđera Boškovića. Nastavit će se baviti zelenilom u gradu Zadru, stoga i ovaj tekst ide u prilog tome, poručili su iz Eko Zadra.
Ekologija ili mjesto za život:
šume, stabla, platane
Na temelju pristiglih prijava na servis Zelenog telefona udruge „Eko-Zadar“ vezano uz slučaj platana u Ulici Ruđera Boškovića, kontaktirali smo nekoliko adresa i brojeva telefona s ciljem dobivanja stručnog mišljenja o platanama u Zadru. U svrhu edukacije, postavili smo slijedeća pitanja: 1) koje je Vaše mišljenje kao stručnjaka o ulozi stabala u ekosustavu grada, 2) na koji način se utvrđuje zdravlje stabala te koje su specifičnosti platana oko kojih treba voditi brigu u urbanom kontekstu?
Uloga stabala u ekosustavu (grada)
Razumijevanje stabla kao i šume u ekologiji zauzima nešto širu definiciju od njezine tehničke uporabe. U tom smislu, korisna je uputa kako šuma ne prestaje biti šumom ako stabla nestanu (prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu). O kompleksnosti šumskog ekosustava govori činjenica kako osim drveća koje dominira, šuma predstavlja zajednicu biljaka, životinja i mikroorganizama. Već korijen riječi ekologija (grč. oikos – okućnica, dom, mjesto za život + logos – nauka, znanost) upućuje na postojanje sustava suživota. Uzmimo u obzir i kako su krošnje stabala nerijetko mjesto za gnijezda ptičicama, izvor hrane pojedinim životinjama te stanište drugim živim organizmima.
Šume kao i stabla u urbanim sredinama specifično su prirodno bogatstvo te svojim općekorisnim funkcijama pozitivno utječu na kvalitetu našega života. Kao što je poznato, općekorisne funkcije šuma jesu: zaštita tla od erozije vodom i vjetrom, uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprečavanje bujica i visokih vodnih valova, pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom, povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost, pročišćavanje onečišćenoga zraka, utjecaj na ljepotu krajobraza, stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje, osiguranje prostora za odmor i rekreaciju, očuvanje ekosustava i krajobraza, podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.), ublažavanje učinka „staklenika atmosfere“ vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša kisikom, opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša. Postojanje šumskih ekosustava kao i stabla posađena kao drvoredi i parkovi u urbanim sredinama (platane u Zadru) predstavljaju neprocjenjivi biološki kapital u razvoju lokalnih zajednica, (i u turističkom smislu) kao mjesta za ugodan i kvalitetan boravak.
Zdravlje stabala
Sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu javili smo se doc. dr.sc. Damiru Drvodeliću, koji je naveo kako se „stabla mogu zaštititi i produžiti im životni vijek na niz načina (orezivanje, vertikalno malčiranje, prozračivanje, dodatak hranjiva,…). Najvažnije za stablo je prostor rasta koji mora biti adekvatan njegovoj veličini te da u tlu nema nikakvih prepreka za rast i razvoj korijena.“ Pri tome, gospodin Drvodelić navodi kako procjenu zdravstvenog stanja urbanih stabala treba sagledati s biološke (vitalitet) i mehaničke (statika) komponente. Precizna mjerenja pomoću arborikulturnih (lat. arbor: drvo+kultura) instrumenata obavljaju se na onim stablima gdje se prethodnom vizualno-kontrolnom metodom (VTA assesment) utvrdilo postojanje određene greške i simptomi koji upućuju na promjenu u unutarnjem stanju drva.
Prema informacijama dr.sc. Andrije Vukadina, rukovoditelja Odsjeka za štetne organizme bilja i biljnih proizvoda pri Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, koji je kratkim boravkom u Zadru pogledao platane, utvrđeno je kako su one u dobrom zdravom stanju osim jedne za koju se pretpostavlja da je trula iznutra za što bi trebalo poseban pregled. Pretpostavka je kako je tom stablu odrezana grana iako„rez“ koji je nastao nije adekvatno saniran (koriste se različiti premazi), zbog čega je povećana mogućnost truljenja stabla iznutra. S obzirom na višegodišnje nalaze azijske strizibube Anoplophorachinensis (Forster, 1771) u okolici Zadra (Turanj, Sveti Filip i Jakov i Biograd) na pregledanim platanama nisu uočeni simptomi napada ovog opasnog karantenskog štetnika. Osim navedenog, gospodin Vukadin je utvrdio kako platane nisu napadnute drugim bolestima i štetnicima, što se vidjelo vizualnim pregledom stabala platana i eventualnim pronalaskom karakterističnih simptoma napada. „Nezgoda“ platana jest, kako navodi, što svojim korijenskim sustavom dižu cestu, iako smatra kako postoje druga rješenja umjesto njihova uklanjanja.
Savjet Zelenog telefona
Svaki ekosustav, da bi održavao zdravlje, zahtjeva zbrinjavanje, zaštitu i njegu. Platane kao iznimno visoka stabla (narastu i do 50 m) održavaju se redovnim orezivanjem. Pod održavanjem se podrazumijeva i uklanjanje grana koje su suhe (mrtve), odumiruće ili bolesne. U slučaju zadarskih platana, doznajemo kako je za njihovo očuvanje neophodno ulaganje, poput redukcije krošnji gdje se za to utvrdi potreba te uređenje uvjeta za život stabala, ponajprije proširenje kruga oko debla (sadnog otvora) radi dotoka veće količine vode, što umanjuje mogućnost sušenja stabla. Prednosti platana u urbanom prostoru i ekosustavu su stvaranje sjene i hladovine, njezina estetska svojstva, otpornost na ispušne plinove i gradsku prašinu, otpornost na ekstremne temperature i dugovječnost.
Prema navedenom, zaključujemo kako odluke i/ili neslužbeni spomeni o mogućnostima uklanjanja stabala u gradskom ekosustavu (bilo riječ o spomenutim platanama ili drugim stablima/drvoredima u gradu), zahtijevaju savjet struke i pogled ekologa koji stablima pristupaju kao jedinki ali i zajednici – uzimajući u obzir ono što čini uvjete i okruženje u kojima stabla žive i kako žive.
Zeleni telefon, “Eko-Zadar”
Tereza Kaurinović