Post-milanovićevski izbori u SDP-u bit će zanimljiviji nego ikad: čak devet kandidata natječe se za predsjednika stranke, rekordnih je 98 kandidatura za potpredsjednika i člana Predsjedništva te čak 431 za Glavni odbor.
Kandidati za predsjednika su Davor Bernardić, Domagoj Hajduković, Karolina Leaković, Orsat Miljenić, Ranko Ostojić, Tonino Picula, Duško Polovina, Gordana Sobol i Vesna Škulić. “Veliki igrači” Bernardić, Miljenić, Ostojić i Picula nisu se kandidirali niti za koju drugu funkciju osim predsjedničke, i igraju na sve ili ništa, a Karolina Leaković, Gordana Sobol, Vesna Škulić, Hajduković i Polovina istodobno su istaknuli kandidature i za članove Predsjedništva stranke, u koje su se, među ostalima, kandidirali i bivši SDP-ovi ministri Boris Lalovac, Gordan Maras, Arsen Bauk, Predrag Matić, Mirando Mrsić, Rajko Ostojić, Siniša Varga, Branko Grčić, Siniša Hajdaš Dončić, Milanka Opačić i Mihael Zmajlović.
Za Predsjedništvo se natječe i bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, mada je nedavno bio ispao s liste za Sabor, potom je tu i Bojan Glavašević, predsjednik Foruma mladih Nenad Livun, Ivan Račan, Nenad Stazić, pa Davorko Vidović, ali i primorsko-goranski čelnik SDP-a Zlatko Komadina koji će se, kako je najavio, ponovno natjecati i za potpredsjednika stranke.
Iz ovakvog broja kandidatura jasno je da će SDP nakon izbora u stranci i odlaska Zorana Milanovića čekati potpuno nova arhitektura unutarnjih odnosa snaga, a nije nemoguće da bude izabran predsjednik stranke koji neće moći kontrolirati Predsjedništvo te da potencijalno slijedi i novo razdoblje nestabilnosti. Ili pak nove “pomirbe”.
SDP-ova pravila su takva da se osoba istodobno kandidira i za člana Predsjedništva i za potpredsjednika, jer se na konvenciji prvo bira Predsjedništvo, a potom između tih 15 imena tek kreću kandidature za mjesta četiri potpredsjednika. Pritom, članovi Predsjedništva biraju se na nacionalnoj razini, dakle biraju ih svi delegati, ali se pritom poštuje i regionalna kvota – iz svake regije po minimalno dva člana te dvostruko za Zagreb.
Kad je riječ o Glavnom odboru, koji broji 101 člana, tu se tek očekuje izmjena statutarne odredbe, koja na zadnjoj sjednici Glavnog odbora nije izglasana jer je nedostajalo kvoruma. Radi se o prijedlogu Siniše Hajdaša Dončića, koji mnogi u stranci podržavaju, da se način izbora Glavnog odbora ubuduće svede isključivo na regionalni izbor: da svoje članove biraju izravno kao svoje regionalne predstavnike.
Time bi , smatraju autori prijedloga, a to je uz Hajdaša i “dežurni matematičar” Arsen Bauk, mogla biti suzbijena šalabahter-demokracija, jer je mnogo teže namjestiti izbor određenih imena s takvom jednadžbom, te bi po mišljenju Bauka na taj način Glavni odbor bio šarolikiji i teže bi se mogla ponoviti situacija da jedna struja izrazito dominira.
Da bi im kandidature bile valjane, kandidati za stranačke dužnosti do 31. listopada moraju prikupiti potpise potpore članova stranke, u broju koji ovisi o dužnosti na koju su se kandidirali. Kandidati za predsjednika tako će morati prikupiti najmanje 1000, za Predsjedništvo 400, a za Glavni odbor 50 potpisa. Rok za predaju potpisa Središnjoj izbornoj komisiji je 31. listopada, potpisi će se nakon toga provjeravati. Kandidati koji budu imali potreban broj valjanih potpisa bit će kao kandidati ili kandidatkinje potvđeni na sjednici Glavnog odbora stranke, a izbori za predsjednika stranke održat će se 19. studenog, te konvencija 3. prosinca ove godine.
Foto: Filip BRALA
Zadarski list/ZDanas
