Nakon što je Zadar dva puta do sada neuspješno pokušao postati dio svjetske liste zaštićene baštine UNESCO-a, čini se kako bi u srpnju ipak mogla biti treća sreća.
Prema prijedlogu stručne komisije, ICOMOS-a, zadarski bedemi koje je u 16. stoljeću podigla Mletačka Republika za obranu od Turaka, trebali bi se u veljači iduće godine upisati na listu UNESCO-a, i to kao dio “Obrambenih radova Venecije od 15. do 17. stoljeća” u tri zemlje – Italiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Uz utvrđene talijanske gradove Bergamo i Peschiera del Garda te gradske zidine Palmanove, Kotor i šibensku utvrdu Sveti Nikola, zadarski bedemi u dužini od tri kilometra bit će predloženi za upis na 41. zasjedanju Odbora svjetske baštine, koje će se početkom srpnja održati u poljskom Krakovu. Hvar i Korčula, predloženi kao dio zajedničkog dobra, nisu prošli.
Preporuka
Iako svi uključeni u ovu kandidaturu ne žele unaprijed slaviti jer nije riječ o konačnoj odluci, nego o mišljenju ICOMOS-a, činjenica je kako se nikad do sada nije dogodilo da je donesena odluka suprotno njihovoj preporuci.
– Moramo biti strpljivi i ne radovati se unaprijed, točno, ali imamo velikog razloga za optimizam jer se ICOMOS pozitivno odredio prema kandidaturi šest dobara među kojima je i Zadar. Do sada se nije dogodilo da se odluči suprotno njihovoj preporuci. Zato realno možemo očekivati da bi u Krakovu zaista ta treća sreća mogla biti realizirana – kaže nam Miljenko Domijan, dugogodišnji glavni konzervator Republike Hrvatske i savjetnik u Ministarstvu kulture, koji na nominaciji grada za UNESCO-ovu listu neumorno radi već više od jednog desetljeća. Zato je, kaže, posebno sretan i ponosan na ovu kandidaturu.
– Zadar zaista opravdava univerzalnu vrijednost. Grad je kao cjelina zaštićen, a i sama ova odluka sugerira zaštitu i brigu oko dodirne zone koja obuhvaća cijelu jezgru. Upravo realiziramo i snimanje kratkog filma kojim ćemo se, s ostalih pet dobara, predstaviti u Krakovu – kazao nam je Domijan.
Dvaput nisu uspjeli
Zadar je do sada dva puta pokušavao doći na listu UNESCO-a, oba puta preko Ministarstva kulture i oba puta, na žalost, neuspješno. Puno se očekivalo od kandidature Episkopalnog kompleksa s Forumom, koja je, nakon odgode i dorade, na kraju ipak odbačena u veljači 2014. godine. Naime, veliki hendikep zadarske kandidature bio je u tome što je 60 posto grada srušeno u Drugom svjetskom ratu, pa se za popis nije moglo kandidirati cijelu povijesnu jezgru u kojoj je dosta novogradnje. Zbog toga se išlo na ograničeni obuhvat zaštite, a za adut se smatralo povijesnu slojevitost i multikulturalnost područja, te činjenicu da ovo područje funkcionira u srcu živoga grada. No, takav prijedlog nije prošao, ali četiri godine kasnije Zadar ima novu, ovaj put veliku šansu, da se upiše na popis zaštićene svjetske baštine.
Zadarski.hr/ZDanas
