Od kraja lipnja do 1. rujna to je poznato prirodno lječilište u Ninu imalo 350 pacijenata, a u jednom danu čak njih 260, doznajemo od fizioterapeutkinje Silvane Mumelaš iz Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Opće bolnice Zadar. Riječ je o pacijentima iz cijele Hrvatske koji su ljetos na medicinsku uputnicu posjetili Kraljičinu plažu u Ninu, bogatu ljekovitim blatom. Ljekovita blata stručno se nazivaju peloidi, a njihova osobita toplinska svojstva omogućuju da se nanesu na kožu a da je ne oštete, piše portal Zadarski.hr
Ninsko blato poznato je jer, dokazano iskustvima ljudi te znanstvenim istraživanjima, djeluje protuupalno i pomaže kod oboljenja mišićno – koštanog aparata. Puno je minerala i oksida, smanjuje upalne procese na koži, a čitavi tretman na plaži djeluje vrlo opuštajuće. No, na zadarskom području Nin nije jedini bogat morskim peloidom.
Zbog mazanja tijela brojni građani posjećuju plažu Mostina kod Privlake, Lokunj na Pagu, Karin kod Obrovca, plažu Bartotul na Pašmanu, uvalu Boka blizu Luke na Dugom otoku… Sve više ljudi iz godine u godinu prepoznaje potencijal ovog dara prirode. Ljudi dolaze na plaže, u Nin s uputnicom i bez uputnice, a isto vrijedi i za druge blatom bogate plaže Zadarske županije. Prave infrastrukture, točnije izgrađenih lječilišta nema, za sada ni jedan projekt nije proveden u praksu, iako se već desetljećima o njima govori.
Prema saznanjima umirovljenog zadarskog fizijatra i reumatologa Želimira Maštrovića, koji je godinama radio u Ninu, osim nenadmašne Kraljičine plaže, najljekovitije je paško blato i ono iz Karinskog mora.
– Ljekovito je baš zbog područja na kojima nastaje, u zatvorenim, plitkim lagunama. Blato u Lokunji je također ispitano i jače je od Karinskog. Pag je već odavno trebao imati i liječilište, to je u planu još od 70-ih godina, no ništa se nije realiziralo, govori doktor Maštrović. Lokunja se nalazi na jugozapadnom dijelu grada Paga, tu blato nije pomiješano s pijeskom i šljunkom kao na drugim paškim područjima. Blato je tamnosive, gotovo crne boje, a kada oksidira, postane gotovo bijelo. Karinsko more, pak, je zatvoren morski zaljev u koji se ulijevaju rijeke Karišnica i Bijela te se upravo zbog postojanja akumulacijskog prostora u proširenom koritu rijeka formiralo ljekovito blato.
– Tijekom godina rada primijetio sam zanimljiv fenomen. Pacijenti su me molili da ih šaljem u Nin, ali ne zbog reume. Radilo se o jakim virozama. Onda mi se od blata više ne bi javljali. Pacijenti su mi govorili: „Doktore, kad ne odem u Nin, imam teške viroze”. Tada sam primijetio da blato pomaže i u imunološkoj obrani organizma, govori doktor Maštrović naglašavajući koliko skrivenu paletu dobrih svojstava blato nudi. Kožne bolesti, od kojih je najčešća psorijaza, bolesti kostiju, bolovi u kralježnici – sve su to zdravstveni razlozi dolaska na plaže i mazanja blatom. Ali, ne smijemo zanemariti i njegovu kozmetičku kvalitetu – Blato vraća ph kože u normalu, očisti potkožno tkivo, zateže kožu i otklanja bore, a u dvadesetak dana mazanja celulita se možete riješiti čak do 70 posto, objašnjava fizioterapeutkinja Silvana Mumelaš.
PSORIJAZA: POBOLJŠANJE 99 POSTO
I fizioterapeutkinja Silvana Mumelaš i doktor Maštrović naglašavaju koliko značajno blato djeluje na poboljšanje stanja kod osoba oboljelih od psorijaze.
– Poboljšanje je za 99 posto. Sjećam se jednog gospodina kojemu je čitavo tijelo bilo prekriveno bijelim ljuskicama i ranicama koje su krvarile. Nakon 20 dana terapije, po tijelu su mu ostale samo jedva zamjetne crvene flekice. Od ljeta do veljače iduće godine nije imao nikakvih tegoba, prepričava svoja iskustva Silvana.
NE BLATITE VRAT I BUBREGE
Na Kraljičinoj plaži u Ninu često se kupači, na svoju ruku, mažu blatom, što nije za preporuku. Tijekom dva mjeseca koliko su tamo, zaposlenici zadarske Opće bolnice pokušavaju ih educirati.
– Blato se ne smije aplicirati na neka mjesta jer se osuši i zategne kožu. Objašnjavamo im da na prednju stranu vrata, bubrege ili srce ne mažu blato. Isto vrijedi i za zadnju stranu koljena te unutarnju stranu lakta. Blato se na tijelu ne smije zadržavati više od 30 minuta. Peloidnu terapiju trebale bi posebno izbjegavati osobe sa srčanim tegobama i proširenim venama – objašnjava Silvana.
Izvor: Zadarski.hr
