Europski sud za ljudska prava kaznio je Republiku Hrvatsku s pet tisuća eura jer je izdavaču zadarskog tjednika Narodni list prekršila pravo na slobodu izražavanja. Taj je list u prosincu 2010. prema pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Splitu morao platiti 50 tisuća kuna odštete zadarskom sucu Borisu Babiću, aktualnom predsjedniku Županijskog suda u Zadru. List mu je navodno povrijedio čast i ugled tekstom pod naslovom “Suca Babića treba prikovati na stup sramote”, piše portal Telegram.hr

Sada Europski sud za ljudska prava kaže da ta odšteta nije bila nužna, niti je bila primjerena demokratskom društvu. Naprosto je predstavljala gušenje slobode izražavanja što je jedno od osnovnih prava. Ova presuda posebno je važna u kontekstu iznimno visokih odšteta koje mediji moraju plaćati sucima zbog navodnih uvreda.

“Mediji imaju osobito važnu ulogu u demokratskom društvu i slobodi izražavanja mora se dati iznimno visok stupanj zaštite. Suci mogu osobno biti kritizirani u okviru dopuštenih
granica, a kada djeluju u službenom svojstvu mogu biti predmet šire kritike od kritike kojoj se mogu izložiti obični građani”, navedeno je u ovoj presudi Europskog suda za ljudska prava.

EVO KAKO JE ZAISKRILO IZMEĐU SUCA I NOVINE

U njoj je opisana cijela geneza odnosa suca Babića i Narodnog lista. Naime, sve je počelo još 2006. kada je tadašnja sutkinja Zlata Smojver-Kanjer prijavila fotoreportera Narodnog lista Adama Mračića za neovlašteno snimanje. Iako je on tvrdio da je fotografirao samo zgradu Općinskog suda u Zadru, nakon prijave sutkinje protiv njega pokrenut je postupak. Sudac Boris Babić izdao je nalog za pretragu Mračićeve foto-opreme, kao i računala u Narodnom listu.

Sedam policajaca koji su isti dan, 24. studenog 2006., upali u redakciju Narodnog lista, pregledali su sva računala i Mračićev foto-aparat, no fotografije sutkinje Smojver-Kanjer nisu pronađene. Kasnije će postupak protiv Mračića biti i obustavljen.

VEZA SUCA I KONTROVERZNOG RENA SINOVČIĆA

Dvije godine kasnije, u listopadu 2008., novinari Narodnog lista uočili su suca Babića na predstavljanju novine koju je pokrenuo zadarski poduzetnik Reno Sinovčić. U članku su tu činjenicu komentirali ocijenivši kako otvorena podrška jednoj novini nije u skladu sa sudačkom etikom. Uz to, autor je podsjetio i da je sudac Babić potpisao nalog za pretragu redakcije Narodnog lista.

“Što Babić radi u novinarskim je krugovima poznato samo ekipi oko Sinovčića. U zapadnom svijetu takve se suce stavlja na stup srama”, stajalo je u članku nakon kojeg je sudac Babić tužio Narodni list.

PRESUDE PROTIV NARODNOG LISTA

U ožujku 2010. Općinski sud u Benkovcu dosudio je sucu Babiću 50 tisuća kuna odštete i naredio Narodnom listu da plati šest tisuća kuna sudskih troškova. U presudi je zaključeno kako je sucu povrijeđena osobnost te da je kritiziran bez ikakvih argumenata. Pri tome su, stajalo je u presudi, prekršeni etički standardi i pravila novinarske struke.

U prosincu iste godine presuda je postala pravomoćna. Potvrdio ju je Županijski sud u Splitu, napisavši da Narodni list u spornom članku nije koristio normalne načine izražavanja. Zamjereno im je jer su suca Borisa Babića prikazali kao osobu koja nije dostojna sudačke funkcije.

JE LI SLOBODA IZRAŽAVANJA APSOLUTNA?

Narodni list nakon toga je podnio ustavnu tužbu koju je Ustavni sud RH odbacio u listopadu 2011. uz obrazloženje da sloboda izražavanja nije apsolutna te da ona može biti ograničena zaštitom digniteta, reputacije i časti drugih osoba, čija su prava također zajamčena Ustavom. Drugim riječima, za ustavne suce presuda protiv Narodnog lista bila je sasvim okej.

Europski sud za ljudska prava sada kaže drugačije. Doduše, priznaje se da je odšteta što je dosuđena Narodnom listu bila zakonita i imala je legitiman cilj – zaštitu ugleda suca Babića, no istovremeno je predstavljala preveliko miješanje u slobodu izražavanja što ju novina ima. Sud je također utvrdio da takva mjera nije bila nužna u demokratskom društvu u kojem mediji imaju osobito važnu ulogu. Sporan je, dakle, iznos odštete koju je hrvatski sud odredio. Prema odluci Europskog suda, on je bio previsok i zato predstavlja uplitanje u pravo na slobodu izražavanja koje jamči Europska konvencija zaštite ljudskih prava i temeljnjih sloboda.

OVO NAM SE ČINI POSEBNO VAŽNO

“Suci mogu osobno biti kritizirani u okviru dopuštenih granica, a kada djeluju u službenom svojstvu mogu biti predmet šire kritike od kritike kojoj se mogu izložiti obični građani”, poručuje Europski sud za ljudska prava potvrđujući kako se članak o sucu Babiću odnosio na pitanja od javnog interesa.

Iako je sadržavao ozbiljne kritike, pretjerivanja i oštre metafore, nije bio uvredljiv. Sarkastični navodi, napominje također Sud, načelno nisu nespojivi sa slobodom izražavanja. Zato je zaključeno kako je dosuđena naknada bila nerazmjerna težini povrede ugleda suca, a Republika Hrvatska je ovim presudama povrijedila pravo Narodnog lista na slobodu izražavanja. Sada bi država, prema presudi koja još nije konačana, novini trebala platiti pet tisuća eura odštete.

SUCI UVIJEK DOBIVAJU VEĆE ODŠTETE

Večernji list lani je objavio neke doista vrtoglave odštete koje su dosuđene sucima. Obično se objašnjava da su suci važne osobe pa se zato povreda njihovog ugleda mora više platiti. No, nakon ove presude Europskog suda za ljudska prava izvjesno, ova praksa mogla bi se promijeniti. Ovo su, inače, neke od dosadašnjih presuda hrvatskih sudova:

– Slavko Lozina, županijski sudac u Splitu, 40.000 kn od 24sata. Od HRT-a 2003. tražio 200.000 kn, a u siječnju 2009. rekao da je od medija već dobio 40 tisuća eura odštete;

– Vladimir Gredelj, tada predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, 50.000 kn od Novog lista, a Vrhovni sud povisio na 100.000 kn (tražio 250.000);

– Sanja Prosenica, općinska sutkinja u Zadru, tražila 200.000 kn, dobila 70.000kn od Narodnog lista:

– Zlata Smojver-Kanjer, općinska sutkinja u Zadru, 70.000 kn od Narodnog lista;

– Antun Klišmanić, predsjednik Županijskog suda u Zadru, tražio 110.000 kn, dobio 70.000 kn od Narodnog lista;

-Dunja Ljubičić, općinska sutkinja u Splitu, tražila 80.000 kn, dobila 50.000 kn od Večernjeg lista;

– Vladimir Živaljić, uskočki sudac Županijskog suda u Splitu, 30.000 kn dobio od Večernjeg lista, a od Slobodne Dalmacije 2012. 120.000 kn;

– Dijana Grancarić, županijska sutkinja u Zadru, od Slobodne Dalmacije dobila 137.000 kn, a 2014. još 103.000 kn (s troškovima postupka i kamatama);

– Ranka Mikelić, prekršajna sutkinja u Daruvaru, 75.000 kn od Večernjaka;

– Mr. sc. Oliver Mitermayer, županijski sudac u Zagrebu, tražio 60.000 kn, dobio 30.000 kn od Večernjeg lista;

– Vlasta Velicki, predsjednica Trgovačkog suda u Osijeku, Vencel Čuljak i Večernji list solidarno obvezani isplatiti 50.000 kn;

– Ante Unković, sudac Općinskog suda u Splitu, tražio 80.000 kn, dobio 50.000 kn od Večernjeg lista;

– Tatjana Domijan Mrva, sutkinja Općinskog suda u Zadru, tražila 200.000 kn, dobila 70.000 kn od Narodnog lista (revizijom na Vrhovnom sudu povećano za 20.000)

Izvor: Telegram.hr