Povodom izbora za Europarlament HSLS je u subotu 18. svibnja. 2019 održana je tiskovna konferencija u prezentaciji dr. Ivice Žuvele, spec.ginekologije i menadžer u zdravstvenim sustavima.
HSLS-ov program se zove “Dobar dan građani, doviđenja birokrati”, a sastoji se od tri glavne točke:
1. “Europska unija je rješenje, a nije problem”
Hrvatskoj je mjesto u EU po povijesnim, civilizacijskim i znanstvenim dosezima. Na nama je da pametnom gospodarskom politikom uhvatimo priključak u ekonomskim parametrima.
2. “Schengen sada i odmah”
Što brži ulazak u Schengen je vitalno i strateško pitanje Hrvatske, a inteligentni razvoj granice imperativ. Pogranični pojas je potencijalno novo tržište koje treba iskoristiti. Davanjem npr. luke Gaženica u koncesiju to smo propustili iskoristiti za revitalizaciju Ravnih kotara, Bukovice i šire.
3. “Protiv ortačkog kapitalizma, a za narodni kapitalizam utemeljen na vladavini prava“
Vrednovanjem stručnosti i sposobnosti, a ne podobnosti moramo stvoriti uvjete za konkurentan razvoj slobodnog tržišta u Hrvatskoj.
To su načela na kojima su upravo liberali i stvorili Europu. Na nama je da ih promoviramo u našem postsocijalističkom društvu. Iako Hrvatska nema tradiciju liberalizma, sve je veći broj onih (naročito malih i srednjih poduzetnika) koji uviđaju da nam trenutni sustav ne odgovara.
Nefunkcioniranje naslijeđenog sustava se očitava i u zdravstvu, što mi je bio motiv osmišljavanja reforme zdravstva u Hrvatskoj, rekao je dr. Ivica Žuvela.
Da bi se uopće stanje popravilo, potrebno je najprije detektirati probleme u zdravstvu. Sredstava ima, ali se troše neracionalno. Prevencija oboljenja je višestruko jeftinija od liječenja razvijene bolesti, a u tom segmentu smo među najlošijima u Evropi. Posljedično se stvara pritisak na sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu, koriste se najskuplje dijagnostičko-terapijske usluge, stvaraju se liste čekanja i smanjuje udio onih koji doprinose u sustav u odnosu na korisnike zdravstvene zaštite. Administracija je prevelika a neučinkovita. Pacijenti su za potrebne usluge prisiljeni platiti nešto što je već plaćeno, ali nedostupno, liječnici su potplaćeni, nezadovoljni i preopterećeni.
Nacrt reforme zdravstva obuhvaća korjenite promjene, naročito u načinu financiranja i funkcioniranja primarne zdravstvene zaštite. Po dr. Žuveli, od prihoda bi se uplaćivalo samo 3% u socijalni fond (za doplatu police zdravstvenog osiguranja socijalno osjetljivim skupinama, znanstveno-nastavne procese, osiguranje zdravstvene zaštite tamo gdje nije samoodrživo…). Od tog rasterećenja na dohodak svaki pacijent može sebi uplatiti policu zdravstvenog osiguranja i pritom birati najboljeg ponuditelja. Pritom treba napomenuti da se liberalizacijom tržišta briše pojam socijalni-privatni. Svi su u sustavu i pacijentu je svejedno kod kojeg će liječnika ići. Jer, tu uslugu je, na kraju krajeva, i platio.
Zdravstveno tržište bi kontrolirala Agencija koja bi bila državno tijelo sastavljeno od kadra iz dotadašnjeg HZZO-a, udruge pacijenata i zdravstvenih djelatnika, te bi bila medijator u funkcioniranju zdravstva te eventualnim sporovima na relaciji osiguranik-osiguravajuća kuća.
Smatram da je zdrava konkurencija preduvjet učinkovite kontrole kvalitete na tržištu zdravstvenih usluga te da bi se primjenom ovakve reforme znatno racionaliziralo raspolaganje dostupnim sredstvima u zdravstvu, a na korist svim građanima RH, zaključio je dr. Žuvela.
