Portal Index.hr donosi priču o zadarskoj HDZ-ovki Renati Peroš, dosadašnjoj, a vjerojatno i budućoj ravnateljici Narodnog muzeja Zadar, jedna je od zanimljivijih, inače tipičnih, hrvatskih priča o stranačkoj podobnosti, uhljebizmu i svemu što s time ide u paketu.
Peroš je prvi put za ravnateljicu muzeja imenovana još 2010. godine. Drugi joj je mandat potvrđen u rujnu 2017. godine, unatoč optužbama da je na tu poziciju još 2010. godine dovedena protivno pravilima te da je na njoj povlačila sporne poteze.
Peroš je prije dvije godine bila akterica i jedne od skandaloznijih priča o uhljebljivanju u Hrvatskoj, a to joj nije bio prvi put. No krenimo od najrecentnijeg.
HDZ-ovka s nizom skandala opet se prijavila na natječaj za šeficu zadarskog muzeja, poziva se na status braniteljice
Peroš se opet javila na natječaj za ravnateljicu Narodnog muzeja, ustanove kojom upravlja od 2010. godine, u posljednje vrijeme kao vršiteljica dužnosti.
Za razliku od prethodnog natječaja, kada su pristigle dvije prijave, na ovaj se, kako javlja Zadarski.hr, prijavila samo Peroš.
Upravnim vijećem predsjedala je Marina Dujmović Vuković koja je pojasnila da je sva dokumentacija zatražena u natječaju uredna, da se Renata Peroš u svojoj prijavi pozvala na status hrvatske braniteljice te da je sada odluka na vijećnicima Županijske skupštine.
Članica je Središnjeg odbora HDZ-ove zajednice žena. Uz tu je stranku vezana otkad je 2001. prebjegla s nezavisne liste i omogućila HDZ-u i Kalmeti četiri godine vlasti
Peroš je, inače, 2017. godine ponovno izabrana u Središnji odbor Zajednice žena HDZ-a. Ovaj angažman izuzetno ju je veselio, a za Kalelarga.info tada je kazala: “Ovo je drugi put da sam izabrana. Drago mi je da su moje stranačke kolegice prepoznale moj angažman u politici te ću se i u drugom četverogodišnjem mandatu zalagati na području kulture, naročito sada, u novoobnovljenoj Kneževoj palači.”
Njezina veza s HDZ-om seže do 2001. godine kada je u zadarskoj skupštini prebjegla s nezavisne liste Stanislava Antića i HDZ-u, odnosno Božidaru Kalmeti, osigurala još četiri godine vlasti. SDP-u ju je optuživao da je za to nagrađena radnim mjestom i privatnim poslovima za svog supruga.
HDZ ju prvo nagradio pozicijom u administraciji Zadarske županije
Peroš je, naime, kada je prvi put imenovana za šeficu Narodnog muzeja, na tu poziciju imenovana s radnog mjesta u Zadarskoj županiji u kojoj je zaposlena 2002. godine, dakle, ni godinu nakon što je pretrčala HDZ-u. Prvo je radila u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, najprije kao stručna suradnica, a onda kao pomoćnica pročelnika u Odsjeku za kulturu, šport i tehničku kulturu.
Zatim je 2010. imenovana ravnateljicom Narodnog muzeja u Zadru. Zakonitost tog imenovanja propitivala se i 2017. godine, nakon što joj je potvrđen drugi mandat na čelu muzeja i nakon što je izbila afera oko uhljebljivanja lokalnog pjevača u Narodnom muzeju, kojem je ona i danas na čelu.
Optužbe da je na čelo Narodnog muzeja imenovana protivno zakonu
“Renata Peroš imenovana je ravnateljicom Narodnog muzeja u Zadru u srpnju 2010. godine. Odabir Renate Peroš za ravnateljicu muzeja nije bio u skladu sa stavkom 1. članka 28. Zakona o muzejima, po kojem ravnateljem javnog muzeja ili galerije može biti imenovana osoba koja ima najmanje pet godina rada u muzejskoj djelatnosti ili deset godina rada u kulturi, znanosti ili drugom odgovarajućem području vezanom uz djelatnost muzeja i galerije i koja se odlikuje stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima. U rujnu 2014. godine joj biva potvrđen drugi mandat na čelu Narodnog muzeja, unatoč činjenici da joj je prvi mandat bio “darovan” protivno pravilima struke te unatoč postupanjima koja bi se mogla okarakterizirati kao zloupotreba položaja i ovlasti. Dovoljno je podsjetiti da je 2012. godine ograđeno predvorje Gradske straže, zaštićenog spomenika kulture na Narodnom trgu, ustupila Art hotelu Kalelarga kojem je nasušno nedostajao prostor za terasu kafića i restorana. Taj je javni prostor uzurpiran i degradiran do danas”, stajalo je u peticiji koja je pokrenuta nakon što se otkrilo nešto što se može okarakterizirati jednom od najstrašnijih priča o uhljebljivanju u Hrvatskoj.
Zapošljavanje lokalnog pjevača Davida Ricova u muzeju kao jedan od najstrašnijih primjera uhljebljivanja
Peroš je na mjesto koordinatora kulturno-povijesnog spomenika Malog arsenala zaposlila zadarskog konobara, pjevača i komercijalista Davida Ricova koji je u vrijeme tog zapošljavanja još uvijek bio konobar u struci. I upravo njemu je povjereno vođenje kulturno-povijesnog spomenika iz 1243. godine.
Taj posao konobar Ricov obavljao je sve do 1. listopada ove godine, kad je dotadašnje zvanje konobara nadopunio zvanjem komercijalista i nastavio raditi. Naime, 31-godišnji David je u međuvremenu, dok je kao konobar koordinirao muzejom, pohađao i srednju školu u Benkovcu, u kojoj postoji dodatni program obrazovanja odraslih. Tamo je položio ispite te je na koncu stekao zvanje komercijalista. Novopečenom komercijalistu ravnateljica Peroš 1. listopada nudi novi ugovor, onaj o radu, pa otada Malim arsenalom ne rukovodi konobar, već komercijalist. Radno vrijeme Malog arsenala je 4 (četiri) sata dnevno. Od 10 ujutro do podne pa od 18 do 20 sati navečer. I tamo ta četiri sata dnevno rade dvije osobe – koordinator David i jedan student. Kako nam je sam Ricov tada potvrdio, tamo su od prvog dana angažirane dvije osobe, ali je u zimskim mjesecima smanjeno radno vrijeme pa tamo radi samo student. Nije, međutim, bilo jasno za što točno onda Ricov dobiva plaću.
I prije imala skandal sa zapošljavanjem
No to ravnateljici Peroš nije bio prvi skandal oko uhljebljivanja. O njoj su naširoko pisali lokalni mediji kad je zaposlila Lorenu Peroš. Mediji su tada upozoravali da je ravnateljica uhljebila svoju nećakinju u Narodnom muzeju kao voditeljicu Kneževe palače. Ali ona je to demantirala.
I tog se slučaja dotaknula ranije spomenuta peticija. Njome je zatražena smjena i Peroš i Ricova.
Peticija protiv Peroš
“Od 2010. godine do danas Renata Peroš narušava dignitet Narodnog muzeja te u stručnom i znanstvenom smislu tu ustanovu, čiji začeci sežu u 1832. godinu, obezvrjeđuje i izvrgava ruglu, i to ponajviše kadrovirajući isključivo po načelu podobnosti. Postoje dokazi da čak ni ugovore o stručnom osposobljavanju za kustosa (bez zasnivanja radnog odnosa) nije bila u stanju sklopiti s kandidatima odgovarajuće visoke stručne spreme, nego je i u tim slučajevima odabirala osobe koje nisu zadovoljavale potrebne uvjete (s čim je bila upoznata Zadarska županija). Samovolja i bahatost Renate Peroš prešla je sve granice kad je natječaj za radno mjesto voditelja Kneževe palače skrojila po mjeri ekonomistice Lorene Peroš, još jedne zaposlenice muzeja koja s muzeološkom strukom nema veze, te kad je otprilike u isto vrijeme oformila radno mjesto voditelja Malog arsenala i na njega, bez javnog natječaja, postavila Davida Ricova, osobu sa završenom srednjom ugostiteljskom školom i bez minute radnog staža u bilo kojoj kulturnoj djelatnosti ili na rukovodećoj poziciji. Stoga ovim putem građani i građanke Zadra traže od Zadarske županije, kao osnivača Narodnog muzeja, raskid ugovora o radu Davida Ricova i Renate Peroš, kao i promptno imenovanje vršitelja dužnosti ravnatelja Narodnog muzeja u Zadru,do raspisivanja i provođenja javnog natječaja za odabir novog, obrazovanog, iskusnog, stručnog i moralnog voditelja te ustanove”, stajalo je u peticiji.
Inspektorat joj pronašao niz prekršaja, kažnjena je
No tu nije kraj skandalima Renate Peroš koja želi još jedan mandat na čelu muzeja.
Inspektorat joj je kao ravnateljici Narodnog muzeja početkom ove godine pronašao prekršaje iz tri zakona te zbog toga pravnoj i odgovornoj osobi izdao prekršajni nalog. Ranije je već bila kažnjena zbog tri prekršaja vezana uz zapošljavanje Davida Ricova, zbog čega je Narodni muzej pravomoćno kažnjen sa 72.000 kuna, a ravnateljica Renata Peroš s 9.600 kuna. Ona je u međuvremenu otvorila svoju firmu “Arheologija art”, čija je jedina osnivačica i članica Uprave.
Ni tu nije kraj. Zadarski Narodni muzej, kojem je na čelu, početkom mjeseca je raspisao natječaj za poziciju glasnogovornika, odnosno “djelatnika za odnose s javnošću”. Natječaj je raspisala Peroš kao v. d. ravnateljice.
Tražila glasnogovornika sa školom koja ne postoji već deset godina
Budući djelatnik mora imati visoku stručnu spremu fakulteta društvenog smjera, poznavati engleski i još jedan svjetski jezik te imati vozačku dozvolu B kategorije. I osnovno poznavanje rada na računalu. Kod uvjeta “fakultet društvenog smjera” je naveden i konkretan naziv studija – Odjel za informatologiju i komunikologiju.
Taj studij ne postoji od 2009. godine. Otada se zove Odjel za turizam i komunikacijske znanosti. Odmah su se pojavile sumnje da je natječaj zapravo namješten, a Peroš ga je na kraju poništila.
Izvor: Index.hr
