Na državnoj razini ukupan zbroj zaposlenih i nezaposlenih, registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, tijekom 2018. godine bio je za 183.411 osoba manji nego tijekom 2008. godine

Unatoč padu nezaposlenosti na rekordno niske razine i evidentnom oporavku gospodarstva, Hrvatska i dalje ima oko 100.000 radnih mjesta manje nego pretkrizne 2008. godine, a zaposlenost su podigli samo Zagreb i Zadarska županija, objavio je u petak Jutarnji list.

Na državnoj razini, riječ je o padu broja zaposlenih od oko 7 posto, no taj je pad vrlo neravnomjerno raspoređen: u tri županije pad broja zaposlenih iznosi 20 ili više posto, a skroman rast zabilježile su samo dvije županije Grad Zagreb, u kojem je lani radilo 1,9 posto više ljudi nego 2008. te Zadarska županija, s rastom od 0,2 posto (konkretno, radila je 91 osoba više nego prije deset godina), ističe dnevnik.

Najveće smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je u Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji: u obje je broj zaposlenih smanjen za 21,6 posto, što znači da je svaki peti zaposlenik ostao bez posla. U Brodsko-posavskoj pad iznosi 20,3 posto.

Situacija na županijskim tržištima rada još je poraznija uzme li se u obzir smanjenje svih radno aktivnih osoba onih koje rade i onih koje aktivno traže posao.

Glavni problem – iseljavanje

Na državnoj razini ukupan zbroj zaposlenih i nezaposlenih, registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, tijekom 2018. godine bio je za 183.411 osoba manji nego tijekom 2008. godine! Riječ je o smanjenju većem od 10 posto promatra li se država u cjelini, a smanjenje od najmanje 20 posto zabilježeno je u čak šest županija, navodi Jutarnji list.

Jednim se dijelom ovakav ozbiljan pad radno aktivne populacije na državnoj razini može objasniti demografijom, odnosno većim brojem osoba koje odlaze u mirovinu od broja osoba koje ulaze na tržište rada. Jedan se dio može objasniti i svojevrsnim čišćenjem osoba sa Zavoda za zapošljavanje u proteklih desetak godina, a jedan dio odlaskom osoba u neaktivnost.

No, čini se da najveći broj “nestalih” s tržišta rada treba tražiti u iseljeništvu. Ovaj broj znatno je veći od službenih podataka o iseljavanju iz Hrvatske koje objavljuje Državni zavod za statistiku, kazao je za Jutarnji list Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.