ŠEST GODINA U EU Lovrinović: “Hrvatska je u Europskoj uniji ono što je Kosovo bilo u Jugoslaviji”


“Hrvatska nakon 6 godina čvrsto drži predzadnje mjesto u EU. U bivšoj Jugoslaviji Kosovo je zauzimalo zadnje mjesto koje sada s Bugarskom u „Euroslaviji“ zauzima Hrvatska. Sjetite se kako su nam obećavali med i mlijeko, osvrnuo se prof. Ivan Lovrinović na obljetnici članska naše zemlje u Europskoj uniji.

“Ako pitate Plenkovića o rezultatima šestogodišnjeg bivstvovanja Hrvatske u EU onda ćete brzo shvatiti da ne živimo u istoj zemlji. Njemu je sve super. Plenković jučer navodi nevjerojatne koristi za Hrvatsku koje očito samo on vidi i nitko više. Tako su obmane i laži postale sastavni dio njegove politike. Pri tome će se čuti da se lavovski borilo uz brojne ucjene (posebno Slovenije), ali da smo uspjeli ući.

No, ajmo pričati argumentirano:

– U proteklih 6 godina dogodio se najveći egzodus najkvalitetnije radne snage u zapadne zemlje,
– broj stanovnika se smanjio, a posebno broj djece u vrtićima, školama i na fakultetima.
– Smanjio se iznos prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću na neizdrživih 39%. – Javni i vanjski dug su rasli.
– Deficit vanjskotrgovačke bilance se stalno povećavao i on je od 2008. do 2017. godine dostigao 75milijardi kuna.
– Zaduženost građana i poduzeća je prevelika.
– Hrvatska ekonomija se nastavila deindustrijalizirati, a pravosuđe je rak rana čitavog sustava.
– Korupcija i dalje cvate.
– RH je više uplatila u EU proračun nego što je iz njega stvarno povukla.

Prije ulaska RH je bila na 61% životnog standarda u odnosu na prosjek EU, a sada smo na 59%.
Očekivali smo brži rast životnog standarda, veće plaće, pomoć EU u obračunu s korupcijom i rješavanje problema u pravosuđu. Očekivali smo više zajedničkih projekata u području industrije i proizvodnje. Očekivali smo da će EU prostor povećati izvoz naših proizvoda a ne samo naših radnika. Očekivali smo veću solidarnost…..

Slovenija ima sasvim drugačije rezultate, iako je duže od RH u članstvu EU (15 godina). Njima su plaće porasle u tom roku oko 60%, umirovljenici imaju značajno bolje mirovine, broj djece se značajno povećao kao i ukupan broj stanovnika. Oni nemaju problem iseljavanja. Povećali su izvoz a smanjili uvoz. I još puno toga. Kako su oni bolje prošli od nas? Zašto bolje stoje Mađari, Česi, Poljaci pa i Rumunji?

Odgovor može biti samo jedan; imali su ljude koji su vodili više računa o interesima svojih naroda i država negoli o interesima EU birokracije i krupnog EU kapitala. Imali su vodstva koja su bila poštenija i odgovornija. Jedna Slovenija se nije libila poslati specijalce u njihovu središnju banku da prekopaju urede, odnesu računala i otkriju dokaze za protuzakonite radnje unatoč pritisku iz Europske središnje banke. Poljska, Češka i Mađarska jasno govore da više ne žele da ih se gleda „s visoka“ iz Brisela. Mi nažalost takve državnike u izvršnoj vlasti nismo imali. Bili su to redom poslušnici ili neznalice, ili oboje.

No, u jednom ipak napredujemo, a to je samopromocija pojedinaca iz vodstva države prema EU institucijama.

Sluge i teklići

Dakle, nikakva unija nama neće pomoći dok se ne riješimo ovakvih struktura i pojedinaca, dok ne budemo više mislili na svoje interese. Da bi skrenuo pažnju od neuspjeha u proteklih 6 godina Plenković uz podršku HNB-a sada tvrdi da je to zbog toga što nismo uveli euro. Time nas još čvršće želi zakucati za dno Unije koja u vrijeme općeg ekonomske krize nema nikakve mehanizme solidarnosti, a uzela bi nam kunu. Sjetimo se 2008.g. kada su iz Brisela poručivali neka se svatko spašava sam kako zna i umije. Uistinu su to ljudi opasnih namjera i moramo ih se što prije riješiti.

Kraće rečeno: dok ne budemo imali nove ljude u Saboru i izvršnoj vlasti nećemo moći napraviti veliki zaokret kako unutar zemlje tako i u poziciji Hrvatske u EU i ostalom svijetu.

Sluge i teklići nikada nisu mogli voditi i graditi, oni su samo izvršavali tuđe planove i naredbe, zaključuje Lovrinović.


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima na ZADARdanas
ZADARdanas koristi kolačiće u svrhe pružanja boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti naših usluga, mjerenja posjećenosti te prilagodbe sustava oglašavanja.Ukoliko ste suglasni s tim, kliknite na "Slažem se"
Osnovni kolačići za ZADARdanas

Strogo nužan kolačić bi trebao biti omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli spremiti vaše postavke za postavke kolačića.

Ako onemogućite ovaj kolačić, nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da svaki put kada posjetite ovu web stranicu morat ćete ponovno omogućiti ili onemogućiti kolačiće.