“Svi pokazatelji govore da Hrvatskoj prijeti, ne nagla recesija pa oporavak, nego dugotrajna stagnacija, uvjeren je Damir Novotny. Po njegovom mišljenju kriza neće biti velika i ne vjeruje da će doći do naglog pada ekonomske aktivnosti, kao 2009. godine.

Sve se više govori o tome da recesija kuca na hrvatska vrata. Nismo imuni na ono što se događa u zemljama oko nas. Pušemo li na hladno s obzirom na to što se dogodilo 2008. godine ili nam stvarno prijeti nova kriza? O tome je u emisiji HRT-a Studio 4 govorio ekonomski analitičar Damir Novotny.

Samo u Hrvatskoj i Grčkoj kriza je trajala 6 godina

‘Ekonomija se kreće u ciklusima, gotovo pravilnim iako se kriza ne može predvidjeti. Od Drugog svjetskog do krize 2008. bilo je točno 14 ciklusa. Neki su trajali kraće, a neki duže od 10 godina. Krize su trajale od 6 do 8 mjeseci, ponegdje i do 12 mjeseci, nikad duže od 12 mjeseci, jedino u Hrvatskoj i Grčkoj je trajala čak 6 godina. Hrvatska i Grčka su najslabije ekonomije u Europi, najranjivije su na vanjske šokove. Hrvatska ekonomska politika nije nažalost naučila lekcije iz 2008. godine. I dalje je naša ekonomija strukturirana da je osjetljiva na vanjske utjecaje. U međuvremenu smo se integrirali s velikim tržištima Njemačke i Italije i upravo ona osjećaju usporavanje’, rekao je Novotny.

‘Ako govorimo o te dvije ekonomije najviše će osjetiti oni koji su se uključili u nabavne lance industrija u tim zemljama – autoindustrija, industrija namještaja. To bi mogla biti mala i srednja poduzeća koja su dobro i uspješno uključivala u međunarodne lance nabave. Drugi dijelovi hrvatske ekonomije su uglavnom pod utjecajem drugog tipa šokova- šokovi s financijskog tržišta, primjerice da poskupi novac, da se više ne mogu financirati dugovi i tu je naročito ugrožen javni sektor koji je visokozadužen, a koji kreira oko 55 posto radnih mjesta u Hrvatskoj. Svi ti vanjski utjecaji se mogu vrlo brzo preliti na izrazito ranjivu strukturu hrvatske nacionalne ekonomije i onda više ili manje utjecati na pojedine sektore, rekao je Novotny.

Javni sektor buja, privatni slab

‘Javni sektor je bio 2008. godine zadužen 40 posto posto BDP-a da bi došao do 80 posto nekoliko godina kasnije. Povećavao se dug da bi se održala zaposlenost i stečena razina plaća. Sad vidimo da je proteklih nekoliko godina bio trend oporavka i odmah se javni sektor javlja s novim zahtjevima za povećanje plaća iako se nije povećala produktivnost. Privatni sektor je još uvijek slab, nije dovoljno kapitaliziran i ne može izdržati nalet smanjivanja narudžbe. Primjerice ako se dogodi da naručitelji namještaja iz Njemačke dvije godine smanje narudžbe, kao što se to dogodilo 2008. godine, prvi na udaru biti drvnoprerađivački sektor i jednostavno neće izdržati da preživi bez posla te dvije godine’, smatra Novotny.

‘Stagnacija u Hrvatskoj koja će biti posljedica stagnacije u Njemačkoj, što će se sigurno dogoditi, jer ove male stope rasta nas ne mogu zadovoljiti. Hrvatska će ostati na dnu EU-a s niskom razinom BDP-a po glavi stanovnika, s niskom razinom zaposlenosti (u EU je 73 posto radno aktivnog stanovništva zaposleno, a kod nas 62 posto).

Nema nagle recesije već dugotrajna stagnacija

Svi pokazatelji govore da Hrvatskoj prijeti, ne nagla recesija pa oporavak, nego dugotrajna stagnacija, uvjeren je Novotny. Po njegovom mišljenju kriza neće biti velika i ne vjeruje da će doći do naglog pada ekonomske aktivnosti, kao 2009. godine.

‘Stagnacija će biti teža jer se stvara dojam besperspektivnosti i zbog toga građani i neće trošiti’, smatra Novotny.

Istodobno, prema mjesečnom indeksu koji mjeri stanje njemačke ekonomije, koji je danas objavio Institut za makroekonomsku politiku (IMK), postoji 60% vjerojatnosti da bi njemačko gospodarstvo moglo uskoro pasti u recesiju, javlja Reuters.

Tako je IMK iznio da je šansa za buduću recesiju porasla s predviđenih 43% u kolovozu na 59,4% ovoga mjeseca, što je zapravo najviše očitanje recesijskog rizika od zimskih mjeseci 2012./2013. godine.

Trump srušio Nijemce

Njemačko gospodarstvo je oslabilo jer zbog trenutnih trgovinskih sukoba i Brexita propada njegov proizvodni sektor koji je uvelike ovisan o izvozu.

Postoje bojazni da bi se recesija u proizvodnji mogla proširiti i na druge sektore, što bi ozbiljno naštetilo dosad snažnom njemačkom tržištu rada.

“Sve je manje nade da bi domaća potražnja mogla spasiti Njemačku od recesije”, rekao je Sebastian Dullien iz IMK-a.

“Takvo stanje povećava pritisak na Europsku središnju banku za daljnju reviziju monetarne politike”, dodao je.

Sve manje novih radnih mjesta

Indeks IMK, koji mjeri rizik od recesije tijekom tromjesečnog razdoblja, uzeo je u obzir nedavne loše rezultate njemačkog gospodarstva kao što su pad industrijske proizvodnje i pad narudžbi u industrijskom sektoru, kao i sve manji broj otvorenih radnih mjesta.

Također je uzeo u obzir i društveno uvjetovane opasnosti po njemačku ekonomiju poput Brexita bez dogovora ili strožih pravila o emisiji CO2, odnosno o potrebi prelaska na električne automobile, što trenutno oslabljuje njemačku automobilsku industriju.

Istraživački Kiel Institute for World Economy (IfW) jučer je priopćio kako u trećem tromjesečju očekuje pad u njemačkom gospodarstvu za 0,3%, što bi tehnički već značilo ulazak u recesiju.

Posljedice za Hrvatsku

Kao što smo već pisali, Njemačka je najveća ekonomija u Europskoj uniji i ako ona poklekne, to će se negativno odraziti na cijeli EU, uključujući i Hrvatsku. Naime, ako se smanji ekonomska aktivnost u Njemačkoj, to će značiti manju potražnju za robama i uslugama koje Hrvatska onamo izvozi, kao i manji broj turista.

Njemačka je zbog visokih udjela od 13,2% u ukupnom robnom izvozu Hrvatske i 20,4% u izvozu usluga najvažnija za Hrvatsku jer takvi udjeli znače da Njemačka u ukupnoj domaćoj i inozemnoj potražnji u Hrvatskoj sudjeluje s približno 6%, a u inozemnoj potražnji s približno 17% i tako najviše od svih vanjskotrgovinskih partnera utječe na kretanje hrvatskoga gospodarstva.

S obzirom na značaj Njemačke za hrvatsku i europsku ekonomiju, nije teško zaključiti da bi se pad najvećeg europskog gospodarstva prelio i na ostale zemlje. Hrvatska će, naravno, i sljedeću recesiju dočekati nespremna, s glomaznim javnim sektorom i nekonkurentnim porezima i administracijom, pa ne treba čuditi ako ona kod nas opet potraje više godina.