Eurostat je nedavno objavio izvještaj “Ageing Europe” u kojemu se na 162 stranice analizira životna situacija starijih ljudi u Europskoj uniji. U izvještaju se predviđa da će se do 2050. godine udio starijeg stanovništva u Europi povećavati, a Hrvatska je među nekoliko članica koje će u sljedećim desetljećima najviše ostarjeti. Eurostat ističe da će u Hrvatskoj 2050. biti oko 45 posto stanovnika starijih od 55 godina.
“U 28 članica Europske unije živi 101,1 milijun starijih ljudi – koje definiramo kao one koji imaju 65 i više godina; to je skoro petina (19,7 posto) sveukupne populacije. Tijekom sljedeća tri desetljeća projekcije pokazuju da će se broj starijih ljudi u EU povećati te bi ih do 2050. trebalo biti 149,2 milijuna; njihov udio u sveukupnoj populaciji će se također povećati na 28,5 posto do 2050.”, navodi se u Eurostatovom izvještaju.
Starenje će izazvati velike probleme u mirovinskim sustavima
Trenutno je u Europskoj uniji skoro trećina stanovnika starija od 55 godina (32,8 posto), a loša vijest za Hrvatsku je da se nalazi među članicama u kojima će se udio starijeg stanovništva značajno povećati u sljedećim desetljećima. 2050. godine Portugal bi, po Eurostatovim projekcijama, trebao imati 47,1 posto stanovnika starijih od 55 godina te tako biti država s najvećim udjelom starijeg stanovništva u EU, no Hrvatska nije daleko iza. Eurostatov izvještaj smatra da će do 2050. U Hrvatskoj biti 45 posto stanovnika starijih od 55 godina, a slična situacija očekuje i Italiju, Bugarsku i Latviju.
Upozorava se da će to izazvati velike probleme u mirovinskim sustavima jer bi do 2050. pola članica EU-a moglo imati manje od dvoje zaposlenih na jednog umirovljenika. Bolji omjer zaposlenih i umirovljenika se predviđa Švedskoj, Cipru, Luksemburgu, Malti i Velikoj Britaniji, dok će starenjem stanovništva najviše biti pogođeni mirovinski sustavi u Portugalu, Italiji i Grčkoj, dok je Hrvatska u malo boljoj situaciji od te tri države, ali i dalje među onim članicama u kojima neće biti dovoljno zaposlenih da održavaju mirovinski sustav na životu.
Najviše starih ima u Šibensko-kninskoj županiji
Kada je riječ o regijama država članica s najvećim brojem starijeg stanovništva, prema podacima iz prošle godine, u Hrvatskoj je najstarija Šibensko-kninska županija, dok najmanje stanovnika starijih od 65 godina ima Međimurska županija.
Znakovito je i da je Hrvatska među državama EU-a u kojima stariji građani ne žive sami u kućanstvima, te da je takvih tek oko 20 posto. U Velikoj Britaniji, Belgiji, Malti i na Cipru čak 80 posto kućanstava u kojima žive stariji ljudi nema dovoljno članova u odnosu na životni prostor koji zauzimaju. Ti podaci sugeriraju da stariji ljudi u Hrvatskoj često žive s drugim, mlađim članovima obitelji. Također, mnogi stariji ljudi se suočavaju s izazovom plaćanja troškova stanovanja u svojim kućanstvima, naročito ako su sami.
Hrvatska među 10 članica EU-a s najviše siromašnih seniora
Starost u istočnim članicama Europske unije često sa sobom nosi i siromaštvo, a najgora situacija oko toga je u Bugarskoj, u kojoj je čak 32,7 posto seniora u situaciji teške materijalne deprivacije (kako se zapravo u terminologiji koju koristi Eurostat naziva siromaštvo), dok je Hrvatska među 10 članica s najviše siromašnih starijih građana. Hrvatska je i među 10 članica u kojima građani stariji od 65 godina imaju najveći problem da osiguraju grijanje preko zime (Bugarska je opet na prvom mjestu), što Eurostat opisuje kao “energetsko siromaštvo”.
Siromaštvo u starosti utječe i na percepciju o zdravlju, pa tako u Poljskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Estoniji i Portugalu manje od petine starijeg stanovništva smatra da je zdravo, dok više od dvije trećine (67 posto) Iraca starijih od 65 godina smatra da je zdravo.
Pretilost i slabovidnost
Zanimljive su i prehrambene navike starijeg stanovništva u EU koje također ovise o materijalnom statusu, ali ne samo o tome. Primjerice, svježe voće svakodnevno konzumira čak 88,4 posto talijanskih seniora, dok je Hrvatska među pet članica u kojima stariji građani najrjeđe jedu svježe voće, u društvu Rumunjske, Bugarske, Latvije i Litve. Malo bolje stojimo kada je riječ o svakodnevnoj konzumaciji povrća od strane građana iznad 65 godina života – u toj smo kategoriji deveti u Europskoj uniji.
Stariji Hrvati su i među deset najdebljih u Europskoj uniji, značajno iznad prosjeka EU-a, što Eurostat definira kao “ozbiljan problem javnog zdravlja”. Hrvati su i među pet europskih nacija čiji seniori imaju najviše problema s vidom, iznad 12,5 posto, dok je prosjek EU-a u toj kategoriji za ljude iznad 65 godina tek 2,9 posto.
Hrvatska se nije proslavila ni kada je riječ o kućnoj njezi starijih građana; takve usluge koristi čak 50 posto starijih Nizozemaca i 45 posto Belgijaca, dok je Hrvatska šesta od dna liste te nešto više od 5 posto starijih muškaraca koristi uslugu kućne njege i nešto više od 10 posto starijih žena.
Internet je nepoznanica velikoj većini starijih Hrvata
Tužnu sliku starosti u Hrvata upotpunjava još niz podataka iz Eurostatova izvještaja, od kojih vrijedi spomenuti da većinu hrvatskih umirovljenika na rad motivira želja da nadopune mizerne penzije od kojih ne mogu preživjeti, kao i da je Hrvatska druga u EU po tome što stanovnici stariji od 65 godina ne mogu podnijeti neočekivane financijske troškove. Hrvatski seniori žive uske, siromašne i monotone živote te su i najgori u EU po sudjelovanju u fizičkim aktivnostima. Također, samo su stariji stanovnici Bugarske i Rumunjske gori od Hrvata kada je riječ o sudjelovanju u kulturnim i sportskim događajima koje si većina seniora uopće ne može priuštiti.
Stariji Hrvati su i u skupini onih građana EU-a, zajedno s Bugarima, Grcima i Talijanima, koji u velikoj većini nisu nikad koristili kompjuter niti znaju koristiti internet. U Grčkoj je takvih čak 78 posto, u Hrvatskoj nešto manje. Zanimljivi su i podaci o kupovini preko interneta kada je riječ o Europljanima iznad 65 godina: u Danskoj je prošle godine oko 65 posto stanovnika između 65 i 74 godine kupilo nešto preko interneta, a u Hrvatskoj manje od 10 posto.
Cijeli Eurostatov izvještaj “Ageing Europe” možete pogledati ispod.
Izvor: Index.hr
