Europska komisija izdala je novi izvještaj o stupnju digitalizacije javnih uprava i usluga zemalja članica. Prema njihovim iscrpnim mjerenjima, hrvatska javna uprava jedna je od najslabije digitaliziranih u Europskoj uniji. Na začelju liste prema stupnju digitalizacije nalaze se Rumunjska, Slovačka, Hrvatska i Cipar.
“Stupanj digitalizacije još uvijek je nizak”, kaže Europska komisija, “a u usporedbi sa sličnim zemljama, Hrvatska ima podbačaj, s rezultatima nižim od očekivanih”. Izvještaj zvan eGovernment Benchmark 2019 analizira niz kriterija po kojima rangira javne uprave zemalja članica Europske unije, a za neke od njih šalju se ljudi na teren, koji uživo isprobavaju kvalitetu digitalnih usluga.
Hrvatska na posljednjem mjestu
Prema ukupnoj digitalnoj dostupnosti usluga javne uprave, Hrvatska se nalazi na posljednjem mjestu u Europskoj uniji. Procjena Europske komisije jest da imamo 64 posto digitaliziranih usluga, prema prosjeku Europske unije od 88 posto.
Europska komisija također proučava digitalizaciju u konkretnim životnim situacijama za koje stanovniku mogu trebati usluge javne uprave poput registracija ili izdavanja potvrda: pokretanje tvrtke, obiteljski život, zapošljavanje, posjedovanje vozila, pokretanje sudskog postupka, preseljenje i studiranje. U svakoj kategoriji Hrvatska je ostvarila rezultate ispod prosjeka Europske unije.
Istaknuto smo loši u kategoriji digitalne dostupnosti koraka za pokretanja tvrtke – po tome imamo 14 bodova, prema prosjeku EU od 73. Slovenija ima 88 bodova, Mađarska 78, Češka 83, Poljska 58, a Slovačka 77. U ovoj kategoriji, Hrvatska je uvjerljivo najgora u cijelom istraživanju, koje obuhvaća i zemlje koje još nisu članice.
Za pravosudne usluge dobili smo 0
Za digitalnu dostupnost koraka potrebnih za pokretanje tvrtke, Srbija ima 52 boda, Albanija 35, a blizu nam je jedino Crna Gora s 18. Ni po ostalim kategorijama ne stojimo dobro. Za lakoću korištenja digitalnih usluga javne uprave vezanih za pokretanje biznisa (dakle, onih rijetkih koje jesu dostupne), Hrvatska je dobila 68 bodova, prema Europskom prosjeku od 89. Usporedbe radi, u toj kategoriji susjedna Slovenija ima 86 bodova, Mađarska 79, Slovačka 86, Poljska 90, a Češka 81.
Za usluge vezane uz zapošljavanje također smo među najgorima, sa 17 bodova prema prosječnih 60 bodova, a u kategoriji dostupnosti pravosudnih usluga – mjeri se mogućnost pokretanja manjih odštetnih zahtjeva – dobili smo točno 0 bodova (nismo jedini, doduše).
Izvještaj Europske komisije potvrdio je ono što svi znamo – da digitalizacija hrvatske javne uprave u stvarnosti ne postoji. Porazno je, međutim, vidjeti ovako detaljnu usporedbu s drugim zemljama Europe; i one koje su također prolazile tranziciju stoje neusporedivo bolje od nas. Kao što je iscrpno evidentirao Telegram, bivši ministar uprave Lovro Kuščević imao je prečeg posla od sređivanja uprave.
Izvor: Telegram.hr
