“Digitalizacija o kojoj govore u Ministarstvu pravosuđa, kao izgovoru za odgodu primjene Ovršnog zakona, nije umrežavanje suda, MUP-a, Porezne uprave, gruntovnice… kako bi se, primjerice, moglo imati uvid u imovinu dužnika. Pa oni pričaju o tome kako će izgledati formular, „header“ i „footer“! To su nam izrijekom rekli – reagirala je Barbara Cerinski, direktorica tvrtke za naplatu potraživanja EOS Matrix, na odluku Vlade da primjenu novog Ovršnog zakona odgodi do 1. srpnja 2020 u Večernjem listu.

Ako zanemarimo činjenicu da se problem blokiranih i dalje sustavno ne rješava, nije problem sama odgoda. O potrebi odgode ovog zakona suglasili su se i vjerovnici i dužnici, ali samo zato što je u mnogim aspektima gori nego aktualni zakon. Tijekom javne rasprave upućeni su upozorili da osnovna svrha promjena, da troškovi ovrha budu niži, a postupak brži, neće biti ispunjena. Moglo bi se dogoditi upravo suprotno.

– Prema našim informacijama, samo na Općinskom sudu u Zagrebu zaposleno je 12 novih ljudi za rješavanja slučajeva osobnog stečaja. Kad su posrijedi ovrhe, govorimo o nekoliko stotina tisuća slučajeva – za dvije godine, imat ćemo potpunu paralizu sustava. I sve će biti još sporije i skuplje – smatra Cerinski. Onih 12 ljudi o kojima govori trebalo bi rješavati zagrebački dio od 83.000 bankrotiranih građana. Upravo onoliko koliko ih je manje u statistici smanjenja broja ovršenih. Kad su posrijedi troškovi, u zakon se utapaju i predujmovi za pokretanje ovrhe, koji su uvedeni prošlo ljeto u Zakon o ovrsi nad novčanim sredstvima, a iako se novi zakon reklamirao s limitom od 200 do 300 kuna troškova postupka, u zadnjoj verziji nacrta naznačeno je i da će se naknadno regulirati troškovi Fine, javnih bilježnika i banaka. Odvjetnički troškovi, najveći u postupku, ostali su isti.

– Najnoviji je moment da se kod već pokrenutih ovrha, ne poduzme li vjerovnik tri godine neku dodatnu radnju naplate, postupak ukida. No, time se dugovi ne brišu, a vjerovnik može ponovo pokrenuti ovrhu. To su novi troškovi i za vjerovnika i za dužnika, a može se promijeniti i predmet ovrhe, recimo, s novčanih sredstava na pokretnine i nekretnine, ponovo na štetu dužnika – kaže B. Cerinski.

Udruga Blokirani pozdravlja odgodu, nadajući se da će se u tom razdoblju u zakon unijeti nužne izmjene, piše Večernji list.