Doznajemo za nove problematične detalje koji ugrožavaju prava okrivljenih u kaznenom postupku. Ranije je upozoreno kako Zakon propisuje da istražni zatvor osuđenicima, koji su dobili kaznu dužu od pet godina zatvora, može trajati do isteka te kazne. To, dakle, može biti i 10 i 15 i 40 godina. Osim prava na presumpciju nevinosti, tu se, kažu ugledni profesori, ugrožava i pravo na učinkovitost suđenja.
Siromašni ostaju bez besplatne pravne pomoći?
Uz ovu duboko polemičnu izmjenu, u kojoj ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ne vidi, kako je izjavio, ništa loše, novi Zakon o kaznenom postupku donosi još jednu odredbu koja također krši neke europske norme, kao i hrvatski Ustav. Ona se tiče besplatne pravne pomoći koja je od sada rezervirana samo za one kojima prijeti više od pet godina zatvora.
Drugim riječima, ako nemate novaca za odvjetnika tijekom postupka u kojem možete biti kažnjeni s više od pet godina zatvora, nećete moći dobiti branitelja po službenoj dužnosti. Imat ćete to pravo samo za vrijeme eventualnog uhićenja, ali nakon što vas puste na slobodu, više nećete imati pravo na besplatnu pravnu pomoć. U ovakvoj situaciji, kaže nam ugledna hrvatska odvjetnica, građani se mogu pozvati izravno na Direktivu EU o besplatnoj pravnoj pomoći te ostvariti svoje pravo koje im Hrvatska svojim zakonskim rješenjem ne daje.
ZKP krši i Ustav Republike Hrvatske i europska pravila
O ovom novom problemu otkrivenom u Zakonu o kaznenom postupku koji je počeo vrijediti od 1. siječnja ove godine, do sada su se već oglasili brojni pravni stručnjaci.
Tako je u Zaključcima XXXII. Savjetovanja Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, koje je potpisala profesorica Pravog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, naglašeno kako se ovom izmjenom Zakona krše Europska konvencija o ljudskim pravima, Ustav Republike Hrvatske i europska Direktiva o pravu na besplatnu pravnu pomoć.
“Ova odredba krši pravo na besplatnu pravnu pomoć iz Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i Direktivu Europske unije 2016/1919 o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku. Europska konvencija i Direktiva obvezuje države da osiguraju okrivljeniku, koji nema dovoljno sredstava za plaćanje odvjetnika, pravo na besplatnog branitelja, kad to nalažu interesi pravde”, navodi se u zaključcima.
Zašto je važna besplatna pravna pomoć?
Pravni stručnjaci naglašavaju kako se ovdje radi o pravu kojim se osigurava tzv. načelo jednakosti oružja i pravični kazneni postupak. To, drugim riječima znači da i optužba i obrana moraju imati ista prava u postupku. Uz to, besplatnom pravnom pomoći okrivljeniku se osigurava ostvarivanje i drugih procesnih prava.
Europski sud za ljudska prava, podsjećaju, u nizu je presuda odlučio da okrivljenik uvijek ima ovo pravo kada mu prijeti kazna zatvora, dok ga izmijenjeni Zakon o kaznenom postupku ukida svim okrivljenicima kojima prijeti kazna zatvora od pet godina zatvora ili niža.
“Ističemo da je istu pogrešku zakonodavac napravio u Zakonu o kaznenom postupku iz 2008. kada je ograničio, do tada neograničeno pravo siromašnog okrivljenika na besplatnog branitelja, samo na kaznena djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina. Međutim, ova neustavna odredba je ispravljena prije nego što se mogla primijeniti novelom Zakona o kaznenom postupku iz 2011. godine. Sada ju zakonodavac ponovno uvodi”, navedeno je u zaključcima koje potpisuje profesorica Đurđević.
Ovo se nije dogodilo od osamostaljenja
Još dvoje eminentnih pravnih stručnjaka, Elizabeta Ivičević Karas, redovita profesorica na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, te Zoran Burić, docent s iste katedre, upozoravaju kako je ova novost u Zakonu o kaznenom postupku protivna odredbama Direktive o besplatnoj pravnoj pomoći, kao i zahtjevima koji vezano za okrivljenikovo pravo na besplatnu pravnu pomoć proizlaze iz prakse Europskog suda za ljudska prava.
“Novi Zakon o kaznenom postupku to pravo daje samo osumnjičeniku, koji nije uhićen, a na teret mu se stavljaju kaznena djela za koja je propisana kazna više od pet godina zatvora. Ovo je prvi puta od osamostaljenja da se u kontekstu besplatne pravne pomoći uvodi kategorija kaznenih djela od više od pet godina.
Možemo jedino zaključiti da je ovom izmjenom ZKP-a postavljena neoboriva pretpostavka da ostvarivanje prava na privremenu pravnu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava osumnjičenicima koji nisu uhićenici nije u ‘interesu pravde’ ako se ne radi o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora viša od pet godina”, napisali su profesori Ivičević Karas i Burić u svom znanstvenom radu.
Što siromašni građani sada mogu učiniti?
Smatraju kako uskrata prava na branitelja okrivljenicima koji nemaju novaca vodi ozbiljnoj nejednakosti oružja. Naime, po njihovom mišljenju, to otežava ili praktički onemogućuje ostvarivanje drugih procesnih prava.
“U konačnici, osim što je protivna Direktivi i sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, ta odredba sasvim neopravdano osumnjičenike lošeg imovinskog stanja stavlja u neravnopravan položaj s bogatijim osobama i učinkovitu obranu u kaznenom postupku čini izravno ovisnom o socioekonomskom stanju osumnjičenika”, upozoravaju profesori.
Pitali smo i iskusnu odvjetnicu Lauru Valković, koja je također pisala znanstveni rad o praktičnoj implementaciji Direktive o pravnoj pomoći, što sada okrivljenici zapravo mogu učiniti.
“S obzirom da su prošle tri godine od donošenja Direktive građani u Hrvatskoj sada imaju pravo i izravno se na nju pozvati budući da nije ispravno implementirana u Zakon o kaznenom postupku. Nadam se i da će sudovi, s obzirom na takvu situaciju, odobravati besplatnu pravnu pomoć onako kako to propisuje Direktiva”, kazala je za Telegram odvjetnica Valković.
Izvor: Telegram.hr
