Recesija uzrokovana epidemijom koronavirusa sve je izvjesnija, s obzirom na to da su već sad neki sektori poput avioprijevoza i turizma pogođeni otkazivanjem putovanja.
Određeni signali da bi svijet mogao ući u recesiju mogli su se primijetiti još prošle godine, kada su neka od najvećih gospodarstava poput Njemačke ili Italije počela zabrinjavajuće usporavati.
OECD: Globalni rast će se prepoloviti u odnosu na predviđanja prije pojave koronavirusa
Tada su se kao najveći problemi isticali trgovinski rat Kine i SAD-a te izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Na to se sada nadovezala epidemija koja je znatno poremetila ekonomske tokove i prijeti da ionako već ranije oslabljena gospodarstva gurne preko ruba.
Prije nekoliko dana OECD objavio je izvješće o stanju globalne ekonomije u kojem se ističe da je koronavirus najveća prijetnja svjetskom gospodarstvu još od globalne financijske krize 2008. godine. Analitičari OECD-a predviđali su da će perspektiva rasta značajno oslabiti ako dođe do širenja epidemije u Europi i Sjevernoj Americi, što se upravo događa.
“Dugotrajnija i intenzivnija epidemija koronavirusa koja bi se proširila po azijsko-pacifičkoj regiji, Europi i Sjevernoj Americi će značajno oslabiti perspektivu rasta. U tom slučaju će globalni rast pasti na 1,5 posto, tj. prepoloviti se u odnosu na predviđanja prije pojave koronavirusa”, navodi se u izvješću OECD-a.
Hrvatska posebno osjetljiva zbog ovisnosti o turizmu i ekonomskih veza s Italijom
Hrvatska je u posebno osjetljivoj situaciji iz više razloga. Kao prvo, hrvatska ekonomija u velikoj mjeri ovisi o turizmu, koji čini čak 20 posto BDP-a. Osim toga, Italija, koja je trenutno europsko žarište epidemije i koja je blokirala cijele regije na ekonomski najrazvijenijem sjeveru zemlje, jedan nam je od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera.
Osim toga, Hrvatska, kao i posljednji put, 2008. godine, potpuno nespremna dočekuje moguću globalnu recesiju. Još se praktički nismo oporavili od prošle krize, a već stiže nova. Ekonomija nam se tek sada vratila otprilike na razinu iz 2008. godine, a u međuvremenu je javna potrošnja snažno porasla.
Hoćemo li ponovno zapeti u višegodišnjoj recesiji?
Ono što je možda najveća prijetnja je da Hrvatska ponovno “zapne” u višegodišnjoj recesiji. Kada je gospodarstvo 2009. godine realno palo za oko 7 posto, javni sektor ostao je prenapuhan i trom, a istovremeno došlo je do slabljenja privatnog sektora koji nije imao snage povući gospodarstvo.
Veliki broj radnika u privatnom sektoru dobio je otkaze, nezaposlenost je eksplodirala i trend što se tiče nezaposlenosti preokrenuo se tek nakon ulaska Hrvatske u EU i otvaranja mogućnosti da radnici pobjegnu u inozemstvo. Nakon toga iz zemlje je odselilo nekoliko stotina tisuća ljudi, što je opet negativno utjecalo na potencijal rasta jer je ekonomija ostala bez (najkvalitetnije) radne snage. No, istovremeno, broj zaposlenih u javnom sektoru, kao i njihovi troškovi, povećali su se.
Iako su posljednjih godina napravljeni određeni pozitivni pomaci, poput smanjenja javnog duga, to je prije svega rezultat povećanja međunarodnih putovanja, pa onda i snažnog rasta hrvatskog turizma što je osiguralo dobro punjenje proračuna. No vrlo je izvjesno da će vlada na eventualno izbijanje recesije odgovoriti kao i zadnji put, spašavanjem javnog sektora nauštrb privatnog, tako da bismo se opet mogli suočiti s “produljenom” recesijom, što će značiti daljnje zaostajanje i iseljavanje ljudi u neke uspješnije zemlje.
Izvor: Index.hr
