‘Uništili smo svoju industriju, jer je netko zaključio da nam nije potrebna. Radije smo se zaduživali i to prilično bahato. Stvar je zapravo jednostavna: ako Hrvatska ne proizvodi dovoljno mlijeka, a ograničen je uvoz iz inozemstva, onda ponuda ne može zadovoljiti potražnju i logičan je odgovor povećanje cijena’, govori Santini
Ekonomist Guste Santini nazvao je prvi paket Vladinih gospodarskih mjera svetom vodicom, no i nakon drugog paketa, koji je u javnosti prihvaćen puno pozitivnije, ostao je kod te ocjene i u svom osvrtu “Sveta vodica 2” Vladi zamjera što je u svojim travanjskim mjerama zaobišla one koji će imati pad prihoda manji od 20 posto, piše Novi list.
“U hrvatskom gospodarstvu tvrtke u prosjeku imaju manje od deset radnika. Čak 92 posto gospodarstva čine male i srednje tvrtke. U jedinstvenom europskom tržištu mi velikih poduzeća gotovo da i nemamo. Kad je premijer Andrej Plenković rekao da tvrtke s padom prihoda od 20 posto mogu izdržati i ne trebaju pomoć, on je zapravo rekao da je moguće da takav bude i pad našeg BDP-a u ovom razdoblju, pad od 20 posto, a to nas po prihodu vraća u 2009., a po dodanoj vrijednosti 40 godina unatrag”, govori ekonomist.
Smatra da je premijer 19. ožujka trebao reći da je nastupilo izvanredno stanje da se ukidaju svi porezi i doprinosi, fiskalna i parafiskalna davanja, sve osim poreza na potrošnju, znači sve osim PDV-a i trošarina sve dok ne završi epidemija i ne počne normalno poslovanje.
Uništili smo industriju
Ugledni ekonomist smatra kako bi moglo doći i do povećanja cijena.
“Uništili smo svoju industriju, jer je netko zaključio da nam nije potrebna. Radije smo se zaduživali i to prilično bahato. Stvar je zapravo jednostavna: ako Hrvatska ne proizvodi dovoljno mlijeka, a ograničen je uvoz iz inozemstva, onda ponuda ne može zadovoljiti potražnju i logičan je odgovor povećanje cijena. No, ne radi se o samo jednom proizvodu. Mi nemamo ni dostatnu proizvodnju mesa, ni krumpira”, upozorava Santini koji je godinama napominjao i kako se previše oslanjamo na turizam.
“Davno sam nazvao turizam zlatnom kokom, ali ta zlatna koka je zapravo fatamorgana. Imali smo proračunski suficit zadnje dvije godine jer smo sve dali u turizam, a kad sve daš u turizam onda sve plaća strani turist. Moja je procjena da su 18 posto svih poreznih prihoda u 2018. godini platili strani turisti. Zato je hrvatska država postala ovisna i zato se donosi posebni paket za turizam i tako treba biti. Monokultura je tragedija i kad imate dijamante, a ne turizam koji je tako osjetljiv. Ali svejedno mi moramo osposobiti turizam, moramo to učiniti jer ostalo gospodarstvo nema snage da se bez turizma izvuče iz krize”, zaključuje.
